Cijene goriva skaču, građani plaćaju i do 0,50 KM više po litru

Poskupljenje nafte izazvano sukobom između Izraela i Irana dovelo je do značajnog rasta cijena goriva u Federaciji BiH, uz razlike do 0,50 KM na pojedinim benzinskim pumpama. Dok Vlada Hrvatske uvodi ograničenje cijena, BiH tek razmatra privremeno smanjenje akciza, a nadzor nad tržištem provode Federalno ministarstvo trgovine i FUZIP, uz podršku mobilne aplikacije FMToil.

Razlike među pumpama

Od početka sukoba, 28. februara, cijena dizela u Federaciji BiH porasla je sa 2,35 KM na prosječnih 2,74 KM po litru, dok je benzin sa 2,32 KM dosegao 2,38 KM po litru. Najveći dnevni skok cijene dizela zabilježen je 7. marta, kada je porast iznosio 0,09 KM po litru.

 

U Sarajevu se cijene dizela trenutno kreću od 2,42 do 2,95 KM po litru, dok je prosječna cijena na većini benzinskih pumpi 2,69 KM, što je porast u odnosu na 2,35 KM prije sedam dana. Najveći rast zabilježen je na benzinskoj pumpi Green Oil d.o.o., gdje dizel trenutno košta 2,95 KM.

Federalno ministarstvo trgovine pojašnjava da se razlike u cijenama, koje mogu doseći i do 0,50 KM, najčešće javljaju zbog primjene mjera ograničenja marže: ranije nabavljene zalihe prodaju se po starim cijenama, dok se nove formiraju prema aktualnim troškovima nabavke. Za trgovačka društva koja prodaju gorivo na veliko, maksimalna marža iznosi 0,06 KM po litru, dok maloprodajne pumpe ne smiju naplatiti više od 0,25 KM po litru derivata.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi 16. marta raspravljati o mogućnosti privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivate. Prijedlog zakona u hitnoj proceduri predložio je poslanik Saša Magazinović, koji ističe da svakodnevno odgađanje usvajanja zakona dodatno otežava situaciju za stanovništvo i privredu.

Smanjenje akciza

Magazinović je objasnio da akciza čini značajan dio budžetskih prihoda, ali da u kriznim situacijama država treba intervenirati bez kratkoročnog razmišljanja o prihodima.

Platforma X

 

"Posljedice rasta cijena goriva, a time i roba i usluga, imaju daleko veći utjecaj nego privremeno odricanje od dijela budžetskih prihoda", naveo je u objavi na platformi X. 

On se nada da će Predstavnički dom zakon usvojiti, nakon čega bi Dom naroda trebao zakazati hitnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kao što je postupano s budžetom.

"Ovo je trka sa vremenom. Tema je prevažna, a interes građana i privrede iznad svakog političkog interesa", zaključio je Magazinović.

Globalni rast cijena nafte posljedica je geopolitičkih napetosti i sukoba na Bliskom istoku, što direktno utječe na troškove goriva u zemljama širom svijeta. Poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače, već se odražava i na cijene osnovnih proizvoda i usluga, povećavajući troškove života i poslovanja. Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena goriva mogao dodatno podići troškove roba i usluga, pojačavajući ekonomski pritisak na građane i privredu.