Bh. plinska interkonekcija s Hrvatskom u završnoj političkoj fazi

Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi pred odlučujućim korakom u svojoj energetskoj budućnosti, nakon više od dvije decenije najava i političkih blokada, projekt južne interkonekcije s Hrvatskom, koji bi trebao otvoriti put uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) preko terminala na otoku Krku i prekinuti višedecenijsku zavisnost od ruskog plina, dobiva novu dinamiku. Strateški imperativ diversifikacije snabdijevanja i pritisak međunarodnih partnera osobito Sjedinjenih Američkih Država, doveo je do dogovora političkih lidera u Federaciji BiH o brzoj implementaciji i mogućem uvođenju koncesijskog modela pod američkim upravljanjem, što bi moglo ubrzati realizaciju projekta koji je godinama bio u zastoju zbog unutarnjih nesuglasica o upravljačkoj strukturi i investitorskim ulogama.

Ranije smo pisali da ovaj projekt nije samo pitanje energetskog pristupa, već i strateško povezivanje BiH s evropskim infrastrukturnim tokovima. uključujući potencijalno povezivanje s budućim Jadransko‑jonskim plinovodom i Transjadranskim pravcem koji dovodi plin iz Azerbejdžana, čime BiH dobiva ulogu u regionalnoj energetskoj mreži i smanjuje ranjivost na geopolitičke prijetnje prema ruskom energetskom monopolistu.

Ubrzanje procesa

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nedavno je obavijestila Vijeće ministara BiH o napretku na projektu južne plinske interkonekcije. Međutim, predloženi međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske još nije uvršten na dnevni red državne vlade. Sporazum mora formalno predložiti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prije nego što bude razmatran.

Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića potvrđeno je za Fenu da sporazum još nije stigao u Predsjedništvo jer nije završio proceduru u Vijeću ministara.

Istovremeno, politički lideri u BiH najavljuju ubrzanje procesa usvajanja zakonskog okvira. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da bi BiH, nakon brojnih rasprava i nesuglasica, trebala po hitnom postupku usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji kako bi dvije države mogle zaključiti međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda.

"Dogovor je da to uradimo u narednih od sedam do deset dana i da idemo razgovarati s Vladom Republike Hrvatske, a predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto već razgovara s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem o toj temi. Cilj je da se krajem četvrtog mjeseca potpiše ugovor u Dubrovniku", rekao je Čović.

Prema njegovim riječima, sporazum bi mogao biti potpisan tokom sastanka inicijative "Tri mora", neformalne političke platforme država istočne i centralne Evrope, koji bi krajem aprila trebao biti održan u Dubrovniku.

Strateški zaokret od ruskog plina

Projekt južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH. Plinovod bi se povezao s postojećom mrežom u Hrvatskoj preko Posušja i Zagvozda, čime bi BiH dobila pristup plinu iz LNG terminala na hrvatskom otoku Krku.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je nacrt zakona o južnoj interkonekciji, koji je pripremila stručna radna grupa, već prihvaćen i uskoro bi trebao biti upućen na nivo Federacije BiH.

Ambasada SAD-a u BiH

 

"Mislim da će se to dogoditi što je prije moguće, jer je riječ o projektu iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i koji nema protivnika. Čvrsto smo uvjereni da je to vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekt, posebno zato što ćemo zaobići ruski plin", rekao je Konaković za Fenu.

"Mi tu vidimo stratešku opredijeljenost povezivanja s Republikom Hrvatskom i iz tog razloga će i ovaj projekt Južne interkonekcije doprinijeti još kvalitetnijim komercijalnim odnosima, ali isto tako i dobrosusjedskim odnosima", kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Realizacija projekta povezana je s izmjenama federalnog Zakona o južnoj interkonekciji između BiH i Hrvatske, koji je prošle godine usvojen u Parlamentu FBiH.

Model koncesije kao najrealnija opcija

Početkom februara stručna radna grupa završila je nacrt izmjena kojima bi se prilagodio model realizacije projekta i omogućilo učešće stranih investitora kroz koncesije ili javno-privatna partnerstva. Prema važećem zakonu, kompanija BH-Gas određena je kao nosilac investicije. Predložene izmjene predviđaju da se investitor umjesto toga odredi kroz otvorenu i transparentnu proceduru izbora.

Lakić je još izjavio i da se model koncesije trenutno čini kao najrealnija opcija za realizaciju projekta.

Južna interkonekcija u javnosti se povezuje i s potencijalnim američkim investicijama. Prema ranijim razgovorima s političkim liderima u BiH, američki investitori mogli bi dobiti koncesiju na upravljanje plinovodom u periodu od 30 godina, čime bi se dodatno osigurala realizacija projekta.

Predstavnici vlasti ranije su isticali da bi snažnije prisustvo američkih investitora doprinijelo stabilnosti i sigurnosti energetskih i infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu u vrijeme izraženih geopolitičkih napetosti.

Krajnji rok za potpunu realizaciju projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka Evropske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući plin iz Rusije.

Južna interkonekcija smatra se jednim od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguravanja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja u vrijeme velikih geopolitičkih promjena u Evropi.