Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi pred odlučujućim korakom u svojoj energetskoj budućnosti, nakon više od dvije decenije najava i političkih blokada, projekt južne interkonekcije s Hrvatskom, koji bi trebao otvoriti put uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) preko terminala na otoku Krku i prekinuti višedecenijsku zavisnost od ruskog plina, dobiva novu dinamiku.
Strateški imperativ diversifikacije snabdijevanja i pritisak međunarodnih partnera osobito Sjedinjenih Američkih Država, doveo je do dogovora političkih lidera u Federaciji BiH o brzoj implementaciji i mogućem uvođenju koncesijskog modela pod američkim upravljanjem, što bi moglo ubrzati realizaciju projekta koji je godinama bio u zastoju zbog unutarnjih nesuglasica o upravljačkoj strukturi i investitorskim ulogama.
Ranije smo pisali da ovaj projekt nije samo pitanje energetskog pristupa, već i strateško povezivanje BiH s evropskim infrastrukturnim tokovima. Uključujući potencijalno povezivanje s budućim Jadransko‑jonskim plinovodom i Transjadranskim pravcem koji dovodi plin iz Azerbejdžana, čime BiH dobiva ulogu u regionalnoj energetskoj mreži i smanjuje ranjivost na geopolitičke prijetnje prema ruskom energetskom monopolistu.
Čitaj više
Ugrožava li Južna interkonekcija poslovanje Energoinvesta
Projekt Južne plinske interkonekcije, zamišljen kao prvi pravac za diverzifikaciju snabdijevanja plinom u BiH, tema je od strateškog značaja u Federaciji BiH.
09.02.2026
Američke kompanije i Južna interkonekcija: Šta je AAFS i šta zapravo traži u BiH
Kompanija je uputila Vladi FBiH pismo namjere za učešće u realizaciji strateškog projekta Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske, ali i za ulaganja u gasne elektrane i modernizaciju međunarodnih aerodroma.
22.01.2026
Južna interkonekcija bliža realizaciji: SAD predlaže koncesiju za razvoj i upravljanje plinovodom
Trenutno je BiH gotovo u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina kroz postojeći pravac, što je i politički i energetski rizično.
22.11.2025
Šta nam donosi Južna interkonekcija i kada konačno stiže
Realizacijom interkonekcija, BiH bi se priključila na gasnu mrežu Evropske unije
09.11.2025
Usvojen Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, jedan od najvažnijih energetskih projekata
Projekt Južna interkonekcija je od državnog značaja prvog reda za Bosnu i Hercegovinu, a koji bi trebao osigurati veću energetsku nezavisnost zemlje, što je strateški cilj.
13.12.2024
Ubrzanje procesa
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nedavno je obavijestila Vijeće ministara BiH o napretku na projektu južne plinske interkonekcije. Međutim, predloženi međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske još nije uvršten na dnevni red državne vlade. Sporazum mora formalno predložiti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prije nego što bude razmatran.
Na ranijoj sjednici Vlada FBiH predložila je hitno formiranje pregovaračke delegacije sastavljene od predstavnika svih relevantnih institucija kako bi se ubrzao proces potpisivanja sporazuma između dviju zemalja. Nakon što Vijeće ministara odobri tekst sporazuma, dokument će biti proslijeđen Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi potom odlučivalo o prihvatanju sporazuma i imenovalo zvanične potpisnike u ime države.
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića potvrđeno je za Fenu da sporazum još nije stigao u Predsjedništvo jer nije završio proceduru u Vijeću ministara.
Istovremeno, politički lideri u BiH najavljuju ubrzanje procesa usvajanja zakonskog okvira. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da bi BiH, nakon brojnih rasprava i nesuglasica, trebala po hitnom postupku usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji kako bi dvije države mogle zaključiti međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda.
"Dogovor je da to uradimo u narednih od sedam do deset dana i da idemo razgovarati s Vladom Republike Hrvatske, a predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto već razgovara s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem o toj temi. Cilj je da se krajem četvrtog mjeseca potpiše ugovor u Dubrovniku", rekao je Čović.
Prema njegovim riječima, sporazum bi mogao biti potpisan tokom sastanka inicijative "Tri mora", neformalne političke platforme država istočne i centralne Evrope, koji bi krajem aprila trebao biti održan u Dubrovniku.
Strateški zaokret od ruskog plina
Projekt južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH. Plinovod bi se povezao s postojećom mrežom u Hrvatskoj preko Posušja i Zagvozda, čime bi BiH dobila pristup plinu iz LNG terminala na hrvatskom otoku Krku.
Bosna i Hercegovina trenutno u potpunosti zavisi od uvoza ruskog plina, pa se ovaj projekt smatra velikim korakom ka diverzifikaciji izvora snabdijevanja i dugoročnoj energetskoj sigurnosti.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je nacrt zakona o južnoj interkonekciji, koji je pripremila stručna radna grupa, već prihvaćen i uskoro bi trebao biti upućen na nivo Federacije BiH.
Ambasada SAD-a u BiH
"Mislim da će se to dogoditi što je prije moguće, jer je riječ o projektu iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i koji nema protivnika. Čvrsto smo uvjereni da je to vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekt, posebno zato što ćemo zaobići ruski plin", rekao je Konaković za Fenu.
Izgradnja plinovoda mogla bi otvoriti prostor i za nove energetske projekte u zemlji. Prema ranijim planovima, plinska infrastruktura omogućila bi gradnju plinskih elektrana za proizvodnju električne energije u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli, gdje se nalaze veliki industrijski potrošači.
"Mi tu vidimo stratešku opredijeljenost povezivanja s Republikom Hrvatskom i iz tog razloga će i ovaj projekt Južne interkonekcije doprinijeti još kvalitetnijim komercijalnim odnosima, ali isto tako i dobrosusjedskim odnosima", kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Realizacija projekta povezana je s izmjenama federalnog Zakona o južnoj interkonekciji između BiH i Hrvatske, koji je prošle godine usvojen u Parlamentu FBiH.
Model koncesije kao najrealnija opcija
Početkom februara stručna radna grupa završila je nacrt izmjena kojima bi se prilagodio model realizacije projekta i omogućilo učešće stranih investitora kroz koncesije ili javno-privatna partnerstva. Prema važećem zakonu, kompanija BH-Gas određena je kao nosilac investicije. Predložene izmjene predviđaju da se investitor umjesto toga odredi kroz otvorenu i transparentnu proceduru izbora.
Lakić je još izjavio i da se model koncesije trenutno čini kao najrealnija opcija za realizaciju projekta.
Južna interkonekcija u javnosti se povezuje i s potencijalnim američkim investicijama. Prema ranijim razgovorima s političkim liderima u BiH, američki investitori mogli bi dobiti koncesiju na upravljanje plinovodom u periodu od 30 godina, čime bi se dodatno osigurala realizacija projekta.
Predstavnici vlasti ranije su isticali da bi snažnije prisustvo američkih investitora doprinijelo stabilnosti i sigurnosti energetskih i infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu u vrijeme izraženih geopolitičkih napetosti.
Krajnji rok za potpunu realizaciju projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka Evropske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući plin iz Rusije.
Južna interkonekcija smatra se jednim od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguravanja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja u vrijeme velikih geopolitičkih promjena u Evropi.
.webp){kind=icon}
