Projekt Južne plinske interkonekcije, zamišljen kao prvi pravac za diverzifikaciju snabdijevanja plinom u BiH, tema je od strateškog značaja u Federaciji BiH. Dok vlasti i međunarodni partneri projekt predstavljaju kao presudan korak ka energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji snabdijevanja, pojedini energetski stručnjaci upozoravaju da bi novi plinski pravci mogli utjecati na poslovni model Energoinvesta, kompanije koja decenijama ima centralnu ulogu u snabdijevanju Federacije BiH ruskim plinom.
Projekt star dvije decenije
Projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija trebao bi povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku. Kako pojašnjava Silvana Milić, analitičarka korporativnih finansija u Bloomberg Adriji, BiH je energetski izuzetno ranjiva, jer se oslanja na hidroenergiju i ugljen, dok je udio plina koji od 1979. godine uvozi isključivo iz Rusije vrlo nizak.
Diverzifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Evropske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog plina preko svog teritorija do 2028. godine. Projekt Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina. Milić pojašnjava da bi njegovom izgradnjom, Bosna i Hercegovina osim s hrvatskim terminalom ukapljenog plina na otoku Krku, bila u spojena i na budući Jadransko-jonski (IAP) plinovod od Hrvatske prema Albaniji. Taj plinovod bi se spojio na postojeći Transjadranski plinovod (TAP), kojim se doprema plin iz Azerbajdžana i Kaspijske regije prema Italiji.
"U BiH trenutno djeluju dva entitetska uvoznika ruskog plina", ističe Milić. Energoinvest uvozi plin u Federaciju BiH, a Gas-Res u Republici Srpskoj. Postoje i dva upravitelja jedinog postojećeg plinovoda koji vodi od Zvornika u istočnoj Bosni do Sarajeva i dalje prema Zenici i srednjoj Bosni. BH-Gas upravlja dijelom kroz Federaciju, a na području Republike Srpske Gas Promet, kojim većinski upravlja Srbijagas.
Zakon koji uređuje izgradnju Južne plinske interkonekcije usvojen je u januaru 2025. godine u Parlamentu Federacije BiH.
"BH-Gas je u zakonu naveden kao isključivi investitor, s povlasticama poput oslobađanja plaćanja naknade za zemljište kojim će prolaziti plinovod. Zakon trenutno ne dopušta uključivanje privatnog koncesionara", podsjeća Milić. Trasa plinovoda prolazi i preko državnog zemljišta kojim se, zbog odluke visokog predstavnika, trenutno ne smije raspolagati sve dok se ne donese zakon o državnoj imovini na nivou BiH.
Iskazan je interes Američke administracije za izgradnju spomenute interkonekcije. Projekt, koji bi bio prva veća direktna američka investicija u energetski sektor u ovom dijelu Evrope, mogao bi početi ove godine. Međutim osim zakonskih ograničenja, važno je naglasiti, tvrdi Milić, da za sada, nema ni međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske koji bi omogućio početak izgradnje.
"Prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, 90 posto prihoda Energoinvesta su činili prihodi od distribucije prirodnog plina", navodi Milić. Prema njenim riječima, taj omjer će se vjerovatno smanjivati uslijed povećanja učešća Energoinvesta u izgradnji elektroenergetske mreže, no i dalje će ostati značajan izvor prihoda za Energoinvest.
"Izgradnja Južne interkonekcije pridonijela bi boljoj pregovaračkoj moći Energoinvesta, jer bi mogli dobavljati prirodni plin iz još jednog pravca, a onda vjerujemo i boljoj profitabilnosti kompanije", smatra Silvana Milić.
Ključni infrastrukturni projekt
U cijeloj ovoj priči posebno se nameće pitanje pozicije Energoinvesta, kompanije koja od 1997. godine ima dugoročni ugovor s Gazprom Exportom za uvoz prirodnog plina u Federaciju BiH. Tim ugovorom, koji je tokom godina mijenjan brojnim aneksima, Energoinvest je ostao jedini kanal preko kojeg se ruski plin doprema u FBiH, dok BH-Gas ima ulogu transportera i distributera.
Zbog takvog ugovornog aranžmana, BH-Gas ne može samostalno kupovati plin direktno od ruskog dobavljača, već isključivo putem Energoinvesta. Upravo ta činjenica dodatno otvara dileme o tome hoće li uspostava novog plinskog pravca i dolazak LNG-a dugoročno promijeniti postojeće odnose na tržištu plina u Federaciji BiH.
Iz Energoinvesta za Bloomberg Adriju kažu da Južnu plinsku interkonekciju smatraju jednim od ključnih infrastrukturnih projekata za dugoročnu energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine, jer omogućava diverzifikaciju pravaca i izvora snabdijevanja, te značajno smanjuje zavisnost od jednog dobavnog pravca. Time se, kažu, jača otpornost energetskog sistema na geopolitičke i tržišne poremećaje, što je od suštinskog značaja za stabilnost zemlje, ali i za stabilnost poslovnog okruženja u kojem djeluje Energoinvest.
Bloomberg Adria
"Za Energoinvest, sigurnije i predvidivije snabdijevanje plinom stvara osnovu za dugoročnije planiranje i razvoj, ali i za jačanje naše uloge kao ozbiljnog i odgovornog energetskog subjekta na domaćem i regionalnom tržištu. Ove projekte istovremeno vidimo kao značajnu poslovnu i stratešku priliku. Pozicioniramo se kao kredibilan i pouzdan partner budućim investitorima, oslanjajući se na vlastitu ekspertizu, jasno definirane korake koje već provodimo i viziju razvoja koja već daje konkretne rezultate", kažu iz kompanije.
Energoinvest je 2025. godinu završio kao jednu od najuspješnijih u svojoj poslovnoj historiji, uz rast zaposlenosti, rekordne plate, konsolidovanu imovinu, snažan investicijski ciklus i povrat povjerenja tržišta, što je čini najuspješnijom godinom kompanije u posljednjih 30 godina.
Za njih ovo, tvrde, nije isključivo pitanje trenutnog poslovanja, već dugoročnog pozicioniranja. Iz kompanije navode da je riječ o izgradnji strateških partnerstava, razvoju dodatnih kompetencija, stvaranju prostora za nove ugovore i otvaranju mogućnosti za izlazak na treća tržišta. Upravo zbog toga ovu priliku žele maksimalno iskoristiti jer ima potencijal da dugoročno ojača ulogu kompanije u regionalnom i širem energetskom kontekstu.
Prema navodima iz Energoinvesta, odgovor na nove tokove plina temelje na strateškom pozicioniranju i razvoju partnerstava s ključnim tržišnim akterima, s ciljem osiguranja pouzdanog, konkurentnog i dugoročno održivog pristupa različitim izvorima snabdijevanja. Ovakav pristup omogućava im, kažu, veću fleksibilnost u tržišnom djelovanju i prilagodbu promjenama bez ugrožavanja stabilnosti poslovanja.
Iz kompanije su na upit Bloomberg Adrije kazali da konkurentnost grade na dugogodišnjem iskustvu, snažnom tržišnom kredibilitetu i sposobnosti da djeluju u kompleksnom i promjenjivom energetskom okruženju. Kroz saradnju s relevantnim partnerima i unutar institucionalnih i regulatornih okvira, jačaju svoju poziciju kao pouzdanog učesnika u lancu snabdijevanja i partnera u budućim energetskim projektima. Istovremeno, naglašavaju da prirodni plin u Bosni i Hercegovini danas učestvuje u energetskom miksu s oko tri posto, što je višestruko manje u odnosu na prosjek Evropske unije, gdje taj udio iznosi između 20 i 25 posto. Upravo ta razlika jasno pokazuje koliki potencijal postoji za rast tržišta, razvoj novih projekata i širu primjenu plina kao tranzicijskog energenta.
"U tom kontekstu, Energoinvest vidi značajnu priliku da, zajedno s partnerima, aktivno doprinese razvoju plinskog tržišta u Bosni i Hercegovini, jačanju energetske sigurnosti i stvaranju pretpostavki za nove poslovne aranžmane i dugoročnu tržišnu ekspanziju, uključujući i mogućnosti izlaska na treća tržišta", zaključuju iz kompanije.
Moguće buduće regionalno čvorište za nove tokove plina
Upravo zbog potencijala da promijeni pravce snabdijevanja i ojača energetsku sigurnost, Južna plinska interkonekcija sve više dobija na značaju u raspravama stručne i političke javnosti. Konsultant za energetiku Nihad Harbaš nedavno je ocijenio da Južna interkonekcija može BiH pozicionirati kao regionalno čvorište za nove tokove plina, s potencijalnim širenjem prema Srbiji, Mađarskoj i dalje prema istoku.
Sličnog mišljenja je i energetski konsultant Davor Štern, koji smatra da je pritisak američke administracije u ovom slučaju imao pozitivan efekt.
"Da nije bilo američkog pritiska, ne bi se desio LNG terminal na Krku. Diverzifikacija snabdijevanja je ključna, bez obzira na to što je LNG skuplji energent. Nijedna ozbiljna ekonomija ne može funkcionirati bez sigurne i dovoljne količine energije", ističe Štern.
Istovremeno, Štern upozorava da LNG nije jednostavno rješenje za sve, posebno kada je riječ o proizvodnji električne energije, te da se energetska tranzicija ne može provoditi jednako brzo u svim državama.
Ambasada SAD-a u BiH saopćila je da rad na plinovodu Južna interkonekcija napreduje.
Kako su naveli u objavi, na današnjem sastanku su stručni predstavnici pet stranaka vladajuće koalicije u FBiH, zajedno s predstavnicima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Federalnog ministarstva prostornog uređenja, finalizirali Nacrt izmjena Zakona FBiH o Južnoj interkonekciji.
Nacrt izmjena, kako je navedeno, bit će upućen političkim liderima na odobrenje.
Što se tiče pitanja Energoinvesta, Davor Štern ističe da se budućnost ove kompanije ne treba posmatrati isključivo kroz ulogu uvoznika i transportera plina. Riječ je o kompaniji koja je nekada predstavljala veliki i vrlo uspješan industrijski sistem u cjelini.
"Više plina znači više energije, a ako ima više energije, jasno je da se mogu razvijati brojni projekti u industrijskom smislu. U tom kontekstu, Energoinvest bi mogao ponovo početi zauzimati mjesto koje je nekada imao u oblasti proizvodnje", navodi Štern. On dalje naglašava da Bosna i Hercegovina i dalje raspolaže kvalificiranim stručnjacima i radnicima, te smatra da stabilnije i dostupnije snabdijevanje energijom može donijeti znatno veće benefite od pukog fokusiranja na količine plina koje se transportuju određenim plinovodom.
Prema njegovom mišljenju, za Bosnu i Hercegovinu je u ovom trenutku znatno razumnije osigurati još jedan izvor snabdijevanja plinom.
Dok se rasprava o Južnoj plinskoj interkonekciji vodi između energetike, geopolitike i ekonomije, jasno je da je ovaj projekt, koji se skoro više od dvije decenije nalazi na papiru, ponovo u fokusu zbog promijenjenih globalnih okolnosti. Ishod tog procesa odredit će ne samo buduće pravce snabdijevanja plinom, već i poziciju ključnih energetskih kompanija u Bosni i Hercegovini, među kojima Energoinvest i dalje ima centralnu ulogu.
.webp){kind=icon}
