Južna interkonekcija potpisana: BiH ulazi u evropsku energetsku mrežu

U okviru samita Inicijative Tri mora (3SI) u Dubrovniku, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković u utorak su, u prisustvu američkog ministra energetike Chris Wright, potpisali međudržavni sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije, jednog od najznačajnijih energetskih projekata u regiji posljednjih godina.

Sporazum su prethodno odobrili državni ministri i Predsjedništvo BiH, čime su ispunjeni svi formalni uslovi za njegovo zaključivanje na najvišem nivou.

U isto vrijeme, Vlada Republike Hrvatske održala je sjednicu na kojoj je donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma između dviju država o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine", čime je dodatno potvrđena politička i institucionalna spremnost za realizaciju projekta.

Riječ je o projektu koji ima za cilj povezivanje gasnih sistema BiH i Hrvatske kroz novu interkonekciju koja bi trebala omogućiti stabilnije, sigurnije i dugoročno održivo snabdijevanje prirodnim gasom.

U praksi, ovaj projekt predstavlja strateški zaokret ka diverzifikaciji izvora energije, posebno kroz mogućnost snabdijevanja LNG gasom iz Hrvatske, uključujući terminal na Krku, čime se smanjuje zavisnost od jednog dominantnog pravca uvoza.

Vijeće ministara BiH

 

Sporazum dolazi u trenutku kada se energetska sigurnost Evrope nalazi u fokusu, a države regije intenzivno traže alternativne izvore i pravce snabdijevanja. U tom kontekstu, Južna interkonekcija se posmatra kao dio šire evropske strategije diverzifikacije energetskih tokova, ali i kao ključni korak ka modernizaciji gasne infrastrukture u BiH.

Hrvatska raspolaže razvijenim gasnim sistemom

Posebno je naglašena uloga Hrvatske kao članice Evropske unije i zemlje koja raspolaže razvijenim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku, što joj daje poziciju važnog energetskog čvorišta u ovom dijelu Evrope. Upravo ta infrastruktura omogućava BiH pristup alternativnim izvorima snabdijevanja, čime se jača energetska otpornost i smanjuje osjetljivost na poremećaje na globalnom tržištu.

Svečanost potpisivanja u Dubrovniku imala je i snažnu političku i simboličnu dimenziju. Prisustvo visokih međunarodnih zvaničnika, uključujući predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, dodatno je potvrdilo geopolitičku važnost projekta i interes velikih aktera za stabilnost energetskih tokova u jugoistočnoj Evropi. Inicijativa Tri mora, u čijem okviru je sporazum potpisan, već deset godina okuplja države članice i partnere s ciljem jačanja infrastrukturne, energetske i saobraćajne povezanosti regije.

Za BiH ovaj projekt ima posebno strateško značenje jer otvara mogućnost dugoročne energetske stabilnosti i smanjenja zavisnosti od jednog dobavnog pravca. Istovremeno, omogućava integraciju u šire evropsko energetsko tržište i jača pregovaračku poziciju zemlje u oblasti energetike.

Za Hrvatsku, projekt dodatno učvršćuje njenu ulogu regionalnog energetskog čvorišta i tranzitne zemlje za snabdijevanje gasom prema unutrašnjosti Balkana.

U samom Sporazumu dodatno je precizirano da će svaka ugovorna strana biti odgovorna za finansiranje, pripremu i izgradnju dijela gasovoda na svojoj teritoriji, dok će se sva ključna pitanja vezana za ulaganja, upravljanje i operativnu realizaciju projekta definirati posebnim ugovorima između nadležnih institucija i nosilaca investicije. Također je predviđeno usklađivanje procedura, dozvola i dinamike izgradnje, kao i zaključivanje posebnih komercijalnih aranžmana o zakupu transportnih kapaciteta prije početka radova. Sporazum dodatno razrađuje i operativni okvir saradnje, uključujući obavezu koordinacije projektovanja i izvođenja radova između dviju država, kao i usklađivanje regulatornih i tehničkih standarda kako bi gasovod bio funkcionalno integriran u regionalnu i evropsku mrežu. Poseban akcent stavljen je na pojednostavljenje administrativnih i carinskih procedura, naročito u pograničnoj zoni, gdje je predviđeno olakšano kretanje radnika, opreme i materijala u fazi izgradnje. 

Istovremeno, definira se da će upravljanje i održavanje sistema biti uređeni dodatnim sporazumima prije puštanja gasovoda u rad, dok će se eventualni sporovi rješavati kroz konsultacije i diplomatske kanale.

Južna plinska interkonekcija se zbog svog obima i značaja već sada posmatra kao jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u narednoj deceniji, čija bi realizacija mogla dugoročno promijeniti energetsku mapu Bosne i Hercegovine i šire regije.