Nakon godina brzog rasta, velikih očekivanja i agresivne potražnje za kadrom, ICT sektor ulazi u novu fazu. Period u kojem su osnovne programerske vještine gotovo garantirale siguran i dobro plaćen posao polako ostaje iza nas. Tržište se stabilizira, tehnologije sazrijevaju, a razvoj umjetne inteligencije mijenja način na koji se softver razvija, testira i koristi. U tom kontekstu, budućnost ICT-a više ne zavisi od količine radne snage, već od sposobnosti prilagođavanja, kako pojedinaca, tako i kompanija.
Pred sektorom je evolucija koja od programera i firmi traži dublje inženjersko znanje, veću fleksibilnost i spremnost da se konstantno uče novi modeli rada.
Bosanskohercegovački ICT sektor je prije desetak godina ušao u fazu snažne ekspanzije. Intenzivne kampanje za popularizaciju IT industrije, praćene procjenama da na tržištu nedostaju desetine hiljada programera, privukle su veliki broj mladih ljudi koji su tada bili neodlučni oko izbora karijere. ICT je predstavljen kao siguran, perspektivan i izuzetno dobro plaćen sektor.
Projekti stopirani, kampanje utihnule
Paralelno s tim, organizirane su brojne IT akademije i programi prekvalifikacije, kroz koje su se stotine radnika iz drugih oblasti uspješno preusmjerile u IT. Domaći ICT sektor se u relativno kratkom periodu nametnuo kao značajan izvoznik, prvenstveno u oblasti outsourcing usluga, dok su istovremeno najavljivani ambiciozni projekti izgradnje tehnoloških parkova širom zemlje.
Međutim, dio tih projekata nikada nije realiziran. Kampanje su vremenom utihnule, a programerski kursevi više ne garantiraju brz pronalazak stabilnog i dobro plaćenog posla. Tržište se promijenilo, konkurencija je porasla, a očekivanja su se znatno korigirala.
Bosna i Hercegovina (BiH) u tome nije izuzetak. Slični trendovi prisutni su i na drugim tržištima, a u velikoj mjeri su uslovljeni munjevitim razvojem umjetne inteligencije.
Govoreći o tim promjenama, Irfan Godinjak, portfolio direktor kompanije Symphony, gostujući u emisiji Start na Bloomberg Adriji, istakao je da trenutni pokazatelji ne predstavljaju krizu, već sljedeći stepen evolucije biznisa i ukupnog razvoja ICT sektora.
Široka dostupnost AI alata
Umjetna inteligencija, kako naglašava, nije nov pojam, ali je u posljednjih nekoliko godina došla u fokus kroz brojne alate koji su postali široko dostupni. To je stvorilo snažan hype na tržištu i u poslovnoj zajednici, uz uvjerenje da će AI iz temelja promijeniti način na koji industrija funkcionira, ali i način na koji se poslovi obavljaju.
"Kada se prašina slegla, shvatili smo da se promjena dešava, ali da ona nije revolucionarna, već evolucijska. Ona nas, zapravo, vraća osnovama inženjeringa", poručuje Godinjak.
Takva situacija, dodaje, u određenoj mjeri odgovara kompanijama. Iako je BiH, kao i širi region, relativno malo tržište u poređenju s globalnim IT centrima, prednost leži u kvalitetu kadra. Domaći inženjeri su, prema njegovim riječima, vrlo dobro educirani, visokoobrazovani i sposobni da održavaju visoke profesionalne standarde.
Kada je riječ o kompanijama koje posluju u BiH, opstaju one koje su spremne na promjene i koje se mogu brzo prilagoditi novim uslovima. Bez obzira na to da li posluju u BiH, SAD-u ili Indiji, sve su se našle na istoj startnoj liniji. One koje sada aktivno hvataju korak s promjenama imaju šansu ostati konkurentne.
Istovremeno, novi način rada, potaknut razvojem AI-a, ne utječe samo na ICT sektor, već indirektno zahvata i ostale industrije, podjednako mijenjajući njihove poslovne modele.
Kompanije koje se ne budu mogle prilagoditi novim tržišnim uslovima suočit će se s gubitkom tržišta, ali i radnih mjesta, što dodatno naglašava važnost prilagodljivosti kao ključnog faktora opstanka u budućnosti ICT sektora.
.webp){kind=icon}
