Dok svijet ulazi u novu eru digitalne transformacije potaknutu umjetnom inteligencijom, Bosna i Hercegovina još traži jasan pravac. AI savjetnica i doktorantica Ajla Karajko u razgovoru za Bloomberg Adriju otvoreno govori o tome zašto domaće kompanije moraju hitno mijenjati pristup tehnologiji, koje su stvarne prijetnje neregulisanog AI-ja i kako BiH može uhvatiti korak s globalnim trendovima – ako postoji politička volja i strateški zaokret.
AI u BiH: Između entuzijazma i institucionalnog mraka
"Umjetna inteligencija danas za Bosnu i Hercegovinu predstavlja ono što su nekada bile mobilne tehnologije ili internet - priliku da uhvatimo korak sa svijetom, ali i rizik da dodatno zaostanemo ako ostanemo pasivni," kaže Ajla Karajko, stručnjakinja za digitalnu transformaciju i doktorantica na temu etike i upravljanja i integracije AI sistema u javni i privatni sektor.
"Kompanije mogu koristiti AI za automatizaciju ponavljajućih zadataka, poput obrade faktura, korisničke podrške putem chatbotova ili upravljanja zalihama kroz prediktivne algoritme. U proizvodnji, AI optimizira procese u realnom vremenu - smanjujući troškove, povećavajući efikasnost i minimizirajući greške. Primjeri uključuju pametne tvornice koje prate performanse mašina i predviđaju kvarove prije nego što do njih dođe," dodaje ona.
U njenom viđenju, trenutno stanje kod nas se može opisati kao nepovezana mreža entuzijasta i malih privatnih inicijativa koje djeluju bez institucionalne strategije ili vizije. "Nedostaje sistemska povezanost, zakonodavni okvir, politička volja. AI nije tema koja živi u institucijama - već u startup prostorima i kod pojedinaca. Prisutni su potencijal i talent, ali nedostaje vizija koja bi ih povezala u funkcionalan ekosistem."
Realni potencijali: Od pametnih fabrika do personalizovanog obrazovanja
Navodi niz primjera gdje AI već danas pokazuje konkretne koristi: pametne tvornice koje predviđaju kvarove, bolnice koje analiziraju slike pomoću algoritama, škole koje prilagođavaju nastavu svakom učeniku, sistemi za kontrolu saobraćaja koji smanjuju gužve.
Karajko: Poslovni ljudi ne moraju kodirati, ali moraju razumjeti šta AI može/Bloomberg Adria
"AI također ima ogroman transformacijski potencijal u sektorima od strateškog značaja za državu, poput obrazovanja, zdravstva, javnog saobraćaja i zaštite okoliša. U obrazovanju, AI može personalizirati nastavu i pomoći nastavnicima da prate napredak učenika u realnom vremenu. U zdravstvu, koristi se za rano otkrivanje bolesti, analizu medicinskih slika i optimizaciju bolničkih kapaciteta," pojašnjava.
"Potencijal postoji. Imamo znanje i kapacitete. Ali bez koordinacije i sistemske integracije, AI ostaje alat samo za one koji se sami snađu," upozorava.
Poslovna zajednica: Tri ključna koraka za AI eru
Ajla posebno naglašava šta kompanije mogu učiniti odmah:
1. Edukacija – ne tehnička, već poslovna. Vlasnici ne moraju kodirati, ali moraju razumjeti šta AI može promijeniti u njihovom biznisu.
"Bez osnovnog razumijevanja potencijala koji AI nudi, nema ni pametnog investiranja. Edukacija nije samo početak, već preduslov da se uopšte razmišlja o transformaciji," naglašava ona.
2. Partnerstva – saradnja s AI ekspertima, startupima i univerzitetima za male pilot-projekte.
"Lokalne firme ne trebaju pokušavati sve same. Umjesto čekanja savršenog rješenja, preporučujem male, kontrolisane pilot-projekte: chatbot za korisničku podršku, prediktivna analitika za marketing, automatizacija jednog segmenta poslovanja. Takvi testovi daju konkretne uvide i smanjuju strah od promjene," objašnjava Karajko.
3. Mindset – promjena stava: AI nije luksuz, nego investicija u konkurentnost.
"AI ne treba posmatrati kao dodatni trošak, već kao ključnu investiciju u agilnost i dugoročnu otpornost. Kompanije koje sada krenu postat će lideri. One koje čekaju savršen trenutak, ostat će na marginama," jasno poručuje Karajko.
Rizici i strahovi: AI kao alat, ne neprijatelj
Govoreći o strahu od AI-ja, Karajko je realna: "Strah je opravdan kad sistemi odlučuju o kreditu, zapošljavanju ili zdravlju, a mi ne znamo kako. Takvi scenariji otvaraju ozbiljna pitanja odgovornosti, pristrasnosti i ljudskih prava."
Karajko: Ne možemo si dozvoliti da AI ostane tema geekova i IT sektora/ Depositphotos
"Međutim, problem nastaje kada taj strah preraste u pasivnost. Kada nas parališe umjesto da nas pokrene. Najveća opasnost nije AI kao alat, već naše kolektivno nečinjenje. Ako pustimo da tehnologija evoluira bez nadzora, bez javne rasprave, bez etike — onda će prijetnja biti u ljudskom odsustvu," ističe ona.
Poziv na akciju
"Ne možemo si dozvoliti da AI ostane tema geekova i IT sektora. Ovo je društveno pitanje. Tehnologija je odraz nas kao zajednice, i pitanje je da li ćemo je koristiti za inkluziju, pravednost i razvoj, ili za produbljivanje razlika. Da bi AI postao dio promišljenog i odgovornog razvoja, potrebno je mnogo više: strateški dokumenti, zakonodavni okvir, edukacija javnih službenika, razvoj tehničke infrastrukture i, što je najvažnije, politička volja da se ova tehnologija posmatra kao dugoročna razvojna šansa, a ne prolazna tehnološka fascinacija," zaključuje Karajko.
Iza njenih riječi ne stoji samo istraživački kredibilitet, već i deset godina iskustva u radu s kompanijama i institucijama. Ako BiH želi uhvatiti korak sa svijetom, činjenica je jasna: vrijeme za strategiju, partnerstvo i djelovanje je sada.
.webp){kind=icon}
