"DeepSeek suštinski nije donio ništa revolucionarno", objašnjava Marko Grobelnik, naučni saradnik u laboratoriji za vještačku inteligenciju (AI) na Institutu Jožef Štefan i jedan od vodećih stručnjaka za vještačku inteligenciju u Sloveniji, komentirajući dolazak kineskog chatbota koji je iznenadio tehnološke kompanije i kapitalna tržišta.
Stručnjak koji je na čelu radne grupe za incidente vještačke inteligencije pri OECD-u, vjeruje da su Kinezi zaista uspjeli razviti rješenje sa znatno manjim novčanim ulaganjem u poređenju s američkim konkurentima poput Googlea, Mete i Microsofta. "Ključno je to što je DeepSeek pokazao da se sličan rezultat može postići uz nekoliko manjih i jeftinijih poboljšanja", naglašava.
Kada je riječ o implementaciji tehnologije u sektoru industrije i logistike, ističe da treba razlikovati generativnu i tradicionalnu vještačku inteligenciju koja se koristi u proizvodnji i logistici.
"To su takozvani digitalni blizanci koji imaju predstavljen kompletan ekosistem u kojem neko poduzeće posluje, kako bi optimizirali njegovo funkcioniranje."
Je li DeepSeek revolucija uporediva s Toyotinom strategijom lanca snabdijevanja u realnom vremenu? Djelimično, jer je DeepSeek samo jedna lego kocka u cijeloj zgradi, objasnio je ovaj stručnjak kroz slikovitu analogiju.
Depositphotos
Kakve su prednosti kineskog chatbota DeepSeek? Zašto je na tržištima izazvao toliko interesovanja i kako su kineski inženjeri uspjeli napraviti model vještačke inteligencije, uporediv sa zapadnim verzijama, ali sa znatno manjim ulaganjima i procesorskom snagom?
DeepSeek s aspekta funkcionalnosti nije donio ništa revolucionarno, ništa izuzetno novo. Ipak, ukazao je na tri važna aspekta. Prvi je svakako taj da je otvorenog koda, što znači da ima slobodnu licencu i svako ga može preuzeti na računar ili pametni telefon.
Druga stvar, koja je važna za kompanije i države, jeste da su Kinezi njime dokazali da je moguće razviti chatbotove sa znatno nižim troškovima u poređenju s velikim američkim kompanijama. To je njegova veoma važna karakteristika i komparativna prednost. Do sada je važilo da ako nemate izuzetno razvijenu i skupu infrastrukturu, poput računarstva u cloudu i moćnih grafičkih procesora, ne možete biti dio savremene tehnološke trke. DeepSeekov uspjeh predstavlja snažnu poruku da navedena pretpostavka nije tačna, bar ne u mjeri u kojoj se to ranije smatralo.
Istina je, međutim, da niko ne zna koliko su tačne tvrdnje koje iznose Kinezi o razvoju DeepSeeka. Tu prije svega mislim na troškove razvoja, jer do sada niko nije uspio nezavisno potvrditi ove podatke. Uprkos tome, smatram da su njihove izjave o niskim troškovima proizvodnje uglavnom vjerodostojne. To je izuzetno važna poruka i za manje države, poput Slovenije, jer niski troškovi razvoja znače da možemo pratiti korak s tehnološkim liderima i biti konkurentni na globalnom tržištu.
Treća značajna odlika pojave DeepSeeka je što se chatbotovi poput ChatGPT-ja, Googleovog Geminija i Llamae od Mete - sada usmjeravaju ka pružanju odgovora na osnovu logičkog zaključivanja. Prethodne verzije bile su jednostavnije i davale su samo odgovore, dok su savremeni modeli sposobni da izvode nove zaključke i bolje razumiju suštinu postavljenih zadataka. Prva verzija ChatGPT-ja je, na primjer, samo pripremala odgovore koje je pronalazila u bazi podataka, nije smišljala ništa novo i bila je, jednostavno rečeno, nešto inteligentniji Google pretraživač.
DeepSeek kombinira sve navedeno, što istovremeno predstavlja njegovu prednost i značaj koji su iznenadili stručnu javnost i industriju.
Kakvi su nedostaci u pogledu njegove upotrebe? Već ste spomenuli da je teško potvrditi tvrdnje Kineza o niskim troškovima razvoja.
Mogu se pojaviti problemi pri njegovoj upotrebi, koji zavise od načina korištenja. Jedan način je da ga preuzmemo na računar i koristimo bez internet veze. Drugi je da se program povezuje njihovim serverima koji se nalaze u Kini, što je povezano s njihovom zaštitom podataka. Naravno, treba napomenuti da se slične nedoumice javljaju i kod drugih chatbotova. Međutim, strah povezan sa zloupotrebom podataka je veći u slučaju DeepSeeka, jer se radi o kineskoj kompaniji.
Kako komentirate primjedbe da DeepSeek cenzurira određene podatke koji su problematični za kineske vlasti, jer bi mogli predstavljati prijetnju legitimitetu partijske vlasti.
I tu postoje nedoumice. Ako DeepSeek pitamo o trenutnim ili prošlim događajima iz kineske politike, neće nam dati informacije, dakle radi se o nekoj vrsti cenzure. U tom pogledu radi se o pretjeranoj političkoj korektnosti koju izražava chatbot, ali je sa stanovišta kineskih vlasti takva praksa opravdana.
Spomenuo bih još i to da DeepSeek u poređenju sa zapadnim konkurentima nudi samo analizu tekstova, koja je, doduše, najvažnija. Njegovi konkurenti imaju i mogućnost analize fotografija, videosnimaka, a ChatGPT - kompanije OpenAI - nudi i glasovne analize.
Suština je u tome da je DeepSeek pokazao da je moguće s nekoliko manjih i jeftinijih poboljšanja postići slične rezultate. To predstavlja značajno dostignuće, posebno ako uzmemo u obzir da Kina ima ograničenja u uvozu najnaprednije računarske tehnologije, prije svega čipova. Naročito zbog toga što se u posljednje dvije godine pretpostavljalo da kineska tehnološka industrija zbog toga zaostaje za SAD-om. Kreatori DeepSeeka su dokazali da to nije tačno i da ograničenja nemaju takav efekt kakav su Amerikanci željeli.
Kako kompanije mogu iskoristiti spomenute prednosti? One su brzo prihvatile ovu novinu, ali postavlja se pitanje kako mogu integrirati chatbot u svoje poslovanje.
Kompanije mogu koristiti vještačku inteligenciju na dva načina. Ako je riječ o osjetljivim podacima, kao što je slučaj u bankama, osiguravajućim kompanijama i vladinim institucijama, to znači da ti podaci ne smiju napustiti kompaniju. Trenutno na tržištu postoje dva odgovarajuća rješenja otvorenog koda - Llama 3.3 (kompanije Meta), koja je vrlo dobra, ali ne može izvoditi zaključke, i DeepSeek, čija je prednost to što se može koristiti na računarima koji koštaju nekoliko hiljada eura.
Drugo rješenje su chatbotovi poput ChatGPT-ja, čija je prednost što mogu razmišljati, ali moraju funkcionirati preko računarstva u cloudu. To znači da podaci koje unosimo putuju u cloud, u data centre, gdje se obrađuju i zatim vraćaju korisniku. Ovi sistemi su moćniji od DeepSeeka, ali su skuplji i tehnički zahtjevniji.
DeepSeek je demokratizirao vještačku inteligenciju i ubrzao tehnološku trku. Primorao je američku konkurenciju da nakon njegovog pojavljivanja ubrzo lansira znatno unaprijeđene verzije, kako bi zadržala prednost i umanjila utjecaj pojave kineskog rivala na tržištu.
Pokušaj neutraliziranja kineskog rivala uspio je samo djelimično, jer je, kako ste naveli, oduševljenje kineskim proizvodom zaista veliko među kompanijama. Trenutno, tržište čeka da Meta predstavi svoj chatbot otvorenog koda koji je već najavila.
Za koje industrije konkretno je vještačka inteligencija najatraktivnija?
U osnovi, chatbotovi su korisni za više različitih zadataka. Nedavno je kompanija Anthropic objavila izvještaj o upotrebi vještačke inteligencije, odnosno o tome kako ljudi koriste chatbotove. Izvještaj je pokazao da ih ljudi uglavnom koriste za analizu tekstova, odnosno kao pomoć pri njihovoj izradi. Na drugom mjestu su, zanimljivo, programeri - dolazak vještačke inteligencije je temeljno promijenio njihov rad, jer je upotreba chatbotova zaista rasprostranjena u ovoj oblasti. Na trećem mjestu su umjetnici, odnosno kreativni radnici, koji ih koriste za obradu fotografija i videomaterijala.
Šta se dešava u sektoru logistike? U Luci Koper, kao i neki autoprijevoznici, rekli su nam da koriste vještačku inteligenciju za prediktivnu analitiku.
Svakako, ali treba praviti razliku između generativne vještačke inteligencije, koja ima snažne kapacitete za analizu sadržaja, i tradicionalne vještačke inteligencije. Vještačka inteligencija značajno prevazilazi analizu ili kreiranje sadržaja, jer pomaže u optimizaciji poslovnih procesa. To je primjenjivo svuda gdje postoje radni procesi koji se mogu usavršiti, kao što je masovna proizvodnja.
Dobar primjer za to je i Luka Koper, jer funkcionira u kompleksnom sistemu koji zahtijeva konstantno usklađivanje. U luku uplovljava brod s automobilima koje treba istovariti, uskladištiti i na kraju otpremiti do naručilaca vozom ili kamionom. Radi se o logistički zahtjevnim procesima i kompleksnom sistemu gdje greške dovode do kašnjenja i troškova. Luka Koper pokušava optimizirati ove procese postepeno i uz pomoć vještačke inteligencije.
Depositphotos
Iako se o tome ne govori previše, kompanije u prerađivačkim djelatnostima kod nas prilično često koriste vještačku inteligenciju. Jedna od takvih je Kolektor, koji je svoje fabrike već u potpunosti optimizirao pomoću vještačke inteligencije i predstavlja dobar primjer kako se tehnologija tiho uvodi u sektore nabavke, proizvodnje i prodaje.
Međutim, potrebno je razlikovati chatbotove od tradicionalne vještačke inteligencije koja se koristi u proizvodnji i logistici. To su takozvani digitalni blizanci koji imaju predstavljen cjelokupan ekosistem u kojem neka kompanija posluje, kako bi mogli optimizirati njihovo funkcioniranje.
Slažete li se s ocjenom koju su objavili u Financial Timesu, a to je da će DeepSeek pokrenuti revoluciju poput one koju je pokrenula Toyota svojim sistemom isporuke u realnom vremenu (eng. just-in-time).
U smislu analogije se slažem, ali DeepSeek je samo jedan dio, gradivni element kompleksnih sistema koji se, recimo, koriste u fabrikama i lukama. Ti sistemi sami po sebi ne znaju optimizirati procese. Mogu pomoći u tome, ali sami po sebi nisu rješenje. Ako za ilustraciju upotrijebim analogiju, DeepSeek i slični sistemi su samo lego kocka, ali ako želimo sastaviti veliki sistem koji će funkcionirati uz pomoć vještačke inteligencije, potrebno nam je još mnogo drugih kocki. Naime, ovi sistemi samostalno ne predstavljaju primjenjivo tehnološko rješenje za integraciju sa sistemima isporuke u realnom vremenu, optimizaciju proizvodnih procesa, upravljanje saobraćajnim tokovima ili slične kompleksne operativne procese.
.webp){kind=icon}
