Nove tehnologije i digitalne transformacije ključne za napredak svih sektora

Bloomberg Adria je od ove sedmice dostupna na novoj, redizajniranoj web stranici koja, uz integraciju umjetne inteligencije, donosi personaliziran sadržaj. Ulaskom u svijet umjetne inteligencije, Bloomberg Adria pridružila se vodećim svjetskim medijima koji prepoznaju potencijal novih tehnologija za unapređenje radnih procesa i korisničkog iskustva. Ovim korakom postali smo prvi medij u regiji koji je u svoju uređivačku i tehničku praksu uključio umjetnu inteligenciju u ovako naprednom obliku, po uzoru na svjetske divove. 

Nove tehnologije su sastavni dio digitalnih transformacija. Pojam digitalne transformacije je nešto što se provlači kroz sve sfere. Mnogi digitalne transformacije povezuju s robotima koji će nas zamijeniti u budućnosti. Međutim, situacija je potpuno drugačija.

Kada govorimo o poslovnim razvojima, Digitalna transformacija je jedna u nizu transformacija, u kojoj je uvođenje i efikasna primjena modernih tehnologija imperativ za opstanak na tržištu. Kao i do sada, tehnologija je "enabler", ona koja omogućava povećanu efikasnost poslovnog modela. Ali ono što se posebno naglašava, kako u transformaciji poslovnih razvoja, tako i onih drugih, jeste da presudnu ulogu u uspjehu provedbe digitalne transformacije i dalje imaju ljudi. 

Digitalne transformacije usko su povezane s tehnološkim razvojem. Kada se govori o tehnologiji, ona je ta koja danas sve više oblikuje način na koji putujemo, čineći planiranje, doživljavanje i uživanje u odmoru bržim, jednostavnijim i personaliziranijim. Od mobilnih aplikacija koje olakšavaju kretanje kroz gradove, do primjene umjetne inteligencije (Al) u optimizaciji usluga, tehnologija se sve više uvodi u turističku ponudu, otvarajući vrata novim mogućnostima. Kad pogledamo Bosnu i Hercegovinu, digitalna transformacija turizma tek je u začetku, ali već nudi brojne inovacije koje poboljšavaju iskustvo turista. 

Novi putevi za rast e-commerce tržišta

Tehnologije i tehnološki razvoji, pa tako i digitalne transformacije svakodnevno prate i razvoje e-commerce tržišta. Ovo tržište u našoj zemlji dobilo je nove prilike za razvoj. Upravo je neradna nedjelja, kao jedna značajna odredba nedavno usvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), otvorila nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju. Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište.   

Još jedna zanimljiva tema kojom smo se bavili u protekloj sedmici jeste u šta uložiti 10.000 eura, a kada govorimo o investiranju i ulaganju, obradili smo temu koja je uvijek aktuelna, a to su nekretnine i kakav stan u Sarajevu možete kupiti za do 200.000 KM. 

Gdje uložiti novac, pitanje je koje postavljaju svi oni koji generišu određenu dobit ili štednju, a posljednjih mjesec dana prate ili čuju kako određene akcije ili kriptovalute vrtoglavo rastu te postaju sve svjesniji da treba da uskoče u voz koji juri berzama širom svijeta.  

Prije nego što investirate svoj novac, potrebno je odrediti investicioni cilj, period ulaganja i najbitnije koji ste tip investitora, a na osnovu čega ćete odrediti vaš model ulaganja. 

Uprkos povećanju cijena novih stanova, prema zvaničnim agencijskim izvještajima, tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH) i dalje bilježi rast. Prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2024. godine iznosila je oko 1.450 eura (2.840 KM) po kvadratnom metru, što predstavlja rast od 12,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine, cijene su više za osam posto.   

Kada govorimo o Sarajevu, tržište nekretnina je dinamično, oblikovano lokalnim i međunarodnim utjecajima. Odlikuje ga nekoliko različitih karakteristika, od rastuće potražnje, do utjecaja turizma, ali i mogućnosti investiranja.   

Nastavili smo pratiti i kretanje inflacije. Podaci pokazuju da je inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) porasla u oktobru ove godine i iznosi 0,9 posto u odnosu na isti mjesec lani. Rast cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju potpomognut je najviše rastom cijena u restoranima i hotelima. U Analitičkom timu Bloomberg Adrije ističu da inflaciju podstiče rast plata i proizvođačkih cijena. 

Turska kompanija donira radove i konstrukciju

Saga zvana obnova pruge kod Jablanice, kako je ove sedmice saopćio i premijer Nermin Nikšić, uskoro bi trebala biti gotova. Federalni premijer Nermin Nikšić saopćio je da će turska kompanija Čengiz donirati radove i konstrukciju za konačno rješenje sanacije pruge u Donjoj Jablanici.   

Kako je kazao na svom službenom Facebook profilu, zastoj u obnovi trase željezničke pruge nije samo odgovornost bivše uprave Željeznica, u ovome odgovornom smatra i Vladu Federacije BiH, pa tako i sebe kao najodgovornijeg u Vladi.   

"Posebno mi je krivo zbog činjenice da sam predugo vjerovao da će doći do realizacije dogovora koji smo imali odmah u prvoj sedmici nakon nesreće između javnih preduzeća Željeznice, Autoceste i Ceste Federacije BiH. Nažalost, zbog opstrukcija u realizaciji plana uslijed različitog tumačenja Zakona i straha od odgovornosti, ono što je bilo najbrže i najefikasnije nije realizirano. Prvi u lancu odgovornosti su čelni ljudi uprave Željeznica", kazao je. 

S prvim snježnim pahuljama koje su već počele prekrivati planinske vrhove, zimska sezona u Bosni i Hercegovini zvanično je na pomolu, i ovim smo se bavili protekle sedmice. Skijališta širom zemlje uveliko se pripremaju da ponude najbolje uslove za ljubitelje zimskih sportova. Skijanje u BiH, osim sporta, postalo je i simbol zimskog turizma, a skijaške destinacije kao što su Jahorina, Bjelašnica i Kupres svake godine privlače sve veći broj posjetilaca, kako iz zemlje, tako i iz inozemstva. 

Depositphotos

Od Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, bh. skijališta su imala svojih uspona i padova, ali sve više teže ka vrhunskim uslovima za skijaše svih dobi i vještina, naročito kada se uzmu u obzir ogromne prednosti koje imaju u pogledu prirodnih resursa, strateške lokacije i sve bolje infrastrukture. 

Biznis koji prkosi prirodi

Vještačka oplodnja znatno pomiče dobne granice za osnivanje porodice, upravo je ovo glavna tema našeg decembarskog izdanja Businessweeka. 

Stariji građani zemalja u Adria regiji zasigurno se sjećaju da je u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo sasvim normalno da jedna porodica ima više od dvoje ili troje djece. U 1970-im i 1980-im godinama mladi su se u regiji često vjenčavali u ranim 20-ima, a zasnivanje porodice mnogima je bilo važnije od karijere. Danas je situacija drastično drugačija. 

Svake godine raste prosječna dob osoba koje prvi put stupaju u brak, kao i prosječna dob žena koje prvi put postaju majke. To je jedan od glavnih razloga pada nataliteta u regiji, ali i povećanja neplodnosti kod muškaraca i žena, koja poprima epidemiološke razmjere. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki šesti par suočava se s problemima neplodnosti i ne može začeti dijete prirodnim putem. Osim emocionalnih trauma zbog nemogućnosti osnivanja porodice, taj trend nosi ozbiljne demografske i ekonomske izazove, budući da se javlja hronični manjak radne snage.