Milei ima 99 problema, ali Trump nije među njima - kako će SAD pomoći Argentini

Veliki i smjeli eksperiment Javiera Mileija, enfanta terriblea južnoameričke politike, uslijed sve dublje krize likvidnosti u Argentini, pretvara se u sporu, ali sigurnu i za Argentince već dobro poznatu političko-ekonomsku noćnu moru.

Dugovi, kriptovalute i korupcija

Zloslutan nagovještaj budućnosti bilo je ovogodišnje proljeće, kada je argentinska vlada od međunarodnih institucija zatražila novi kredit, kojim bi liberalni revolucionar poništio državni dug prema centralnoj banci, ukrotio upornu inflaciju, podstakao rast i popunio devizne rezerve. Međunarodni monetarni fond (IMF) je Buenos Airesu odobrio novi četvorogodišnji kredit od 20 milijardi dolara, 12 milijardi je obezbijedila Svjetska banka, dok je dodatnih 10 milijardi dolara kredita dala Međuamerička razvojna banka.

Bio je to period kada su globalne finansijske elite vjerovale u uspjeh rigorozne ekonomske politike anarho-kapitaliste, koji je tokom predsjedničke kampanje 2023. godine koristio motornu testeru kao simbol borbe protiv prekomjerne državne potrošnje. "Argentina će u narednih 30 godina biti država s najsnažnijim ekonomskim razvitkom", rekao je Milei, nakon što je obezbijedio finansijsku pomoć međunarodne zajednice.

On je, inače, od početka svog mandata smanjio javnu potrošnju, otpustio više desetina hiljada javnih službenika, ograničio broj ministarstava i uveo opsežan program ekonomske deregulacije.

Međutim, argentinska politička jesen nakon izgubljenih lokalnih izbora i uoči odlučujućih međuizbora ukazuje na početak kraja "čarobnjaka štednje i državnih rashoda". Ekonomskim poteškoćama pridružile su se i političke, budući da je Mileijeva stranka na nedavnim lokalnim izborima u provinciji Buenos Aires sa 40 odsto svih registrovanih birača u zemlji doživjela bolan poraz.

Mileijevu političku struju oslabila je serija skandala - od sumnje u upletenost u kripto-prevaru do korupcionog skandala u koji je, navodno, umiješana njegova sestra. Predsjednik je štetu dodatno produbio nepromišljenom izjavom da se na izborima radi "o pitanju političkog preživljavanja ili smrti". Njegova stranka osvojila je samo 34 odsto glasova, a opozicija 47 odsto.

Međutim, Mileijeva politička smrt, kako izgleda, neće biti ni brza ni laka. U Argentini će se 26. oktobra održati međuizbori, na kojima će birači odlučivati o raspodjeli mandata u donjem domu i senatu. "Poteškoće s kojima se suočava povezane su sa slabljenjem povjerenja na finansijskim tržištima u nastojanje Argentine da provede zacrtane mjere. To je posljedica serije Mileijevih političkih poraza i korupcijskih optužbi članova njegove porodice", objašnjava uticaj politike na finansijska tržišta ekonomista i predavač na Ekonomskom fakultetu Črt Kostevc.

Suočena s ekonomskim poteškoćama, Argentina ponovo služi kao primjer nesolventne države. Deja vu trenutak obilježavaju inflacija, poskupljenje namirnica, devalvacija pezosa, snižavanje plata i poteškoće s otplaćivanjem međunarodnih kreditnih linija. Nacionalni kongres je krajem avgusta naknadno poništio Mileijev veto na zakon o povećanju penzija i invalidnina, što se u Argentini nije dogodilo tokom posljednjih 20 godina, a čime je njegova stroga fiskalna politika naišla na otpor. "Na tržištima se pojavio strah da to najavljuje povratak peronista na vlast i zaokret u fiskalnoj politici", kaže Kostevc.

"U Argentini se već dugo odvija spirala deprecijacije pezosa i aprecijacije dolara, iako se tek pod predsjednikom Mileijem ona malo umirila", komentariše monetarnu krizu u Argentini analitičar Lojze Kozole iz brokerske kuće Ilirika. Uslijed krize koja se pojavila prethodne nedjelje, vlasti su bile primorane da za odbranu vrijednosti nacionalne valute potroše 1,1 milijardu dolara iz deviznih rezervi, jer su premije na državne obveznice počele naglo da rastu. 

"Pošto je glavnica duga denominovana u dolarima, svaki pad pezosa opterećuje domaću valutu", objašnjava Kozole uticaj kretanja valute na javni dug. Kostevc dodaje da Centralna banka Argentine ne raspolaže neograničenim količinama dolara.

Trump rastjeruje šakale

Međutim, to je samo vrh ledenog brijega problema, čijem je rješavanju napokon pristupio veliki saveznik latinoameričkih konzervativaca, Trump. Nakon što je Trump, zbog progona predsjednika i konzervativca Jaira Bolsonara, najavio carinski rat brazilskom socijalisti Luisu Inaciu Luli da Silvi, savezniku Mileiju nudi istorijski otkup duga od 20 milijardi dolara. SAD to nije činio počev od 1995. godine (u slučaju meksičkog duga), a Trump to opravdava navodima da se radi o zaštiti od navale "berzanskih špekulanata".

"Ministarstvo finansija SAD-a spremno je da otkupi argentinske obveznice i učiniće to kada se steknu uslovi", saopštio je prije nekoliko dana na mreži X američki ministar finansija Scott Bessent, sa namjerom da državu odbrani od berzanskih šakala koji je opsjedaju. 

Bloomberg među mogućim mjerama navodi zamjenu valuta, neposredni otkup nacionalne valute ili duga denominovanog u američkim dolarima, zbog čega bi SAD posegnuo u svoj fond za stabilizaciju deviznog kursa. "Argentini su još uvijek potrebni svježi dolari za stabilizaciju rezervi, zato primjenjuje stroge mjere štednje i pokušava da privuče strane investicije", moguće načine sanacije zatečenog stanja, objašnjava Kozole. Kostevc upozorava da je američka obaveza upitna zbog unutrašnjopolitičke dinamike u SAD-u. "Zbog posvećenosti štednji SAD-a i postojanja velikog budžetskog deficita, ta podrška je upitna", navodi. Pomoć je pouzdana samo ako u nju vjeruju finansijska tržišta.

Ni istorija nije na strani novog spasiteljskog plana za dugogodišnji problem Argentine, važnog ideološkog i strateškog Trumpovog saveznika u američkom geopolitičkom predvorju. Zemlja je, naime, svojevrsni rekorder kada je riječ o neotplaćivanju dugova i kredita, jer po deveti put do sada nije uspjela da izađe na kraj sa viškom duga.

"Američka pomoć pod Trumpovom administracijom doprinosi likvidnosti, ali ne otklanja probleme na tekućem računu i u politici", kaže analitičar Kozole.

Bloomberg Mercury

Potpora pezosu

Izgledi su loši, jer je zemlja već devet puta dosad bila primorana da proglasi insolventnost, čemu je uvijek slijedila duboka i bolna privredna kriza. Pored trošenja deviznih rezervi za odbranu pezosa, Mileijeva vlada je početkom nedjelje na nekoliko dana uvela privremeno oslobađanje od dažbina na poljoprivredni izvoz sa ograničenjem na sedam milijardi dolara. Pojeftinjenje koje je, zapravo, prikrivena devalvacija, pojačalo je priliv dolarskih deviza, jer je ograničenje, predviđeno do kraja mjeseca, postignuto već u srijedu.

Poljoprivreda sa šest odsto BDP-a nije glavna privredna grana, ali poljoprivredni proizvodi čine približno polovinu izvoza. Dažbine na najvažnije izvozne artikle donijele su vladi ove godine 4,1 milijardu dolara poreskih prihoda. Vrijednost ukupnog izvoza je lani iznosila 79,72 milijarde dolara, pri čemu su u prvoj polovini 2025. glavnicu poljoprivrednog izvoza činili soja, sojina sačma i kukuruz.

Izvoz sojine sačme prošle godine iznosio je 10,55 milijardi dolara, a kukuruza 7,12 milijardi dolara, pokazuju statistički podaci organizacije OECD. Ipak, Milei je trenutno spreman da se odrekne tog priliva u korist pezosa.

"Argentina prihoduje dolare od izvoza, ali kada se njihova količina smanji uslijed različitih odliva i zateznih kamata, pritisak na devizno tržište se pojačava", objašnjava Lojze Kozole ulogu izvoza kada je riječ o deviznim rezervama.

"Centralna banka tada mora da ublaži manjak kroz zamjenu pezosa za dolare i prodaju rezervi, što obično dovodi do dodatne deprecijacije pezosa", dodaje.

Inflacija u zemlji trenutno se kreće oko 34 odsto, što je, s obzirom na prilike u Argentini, umjereno. Pokazivala je i tendenciju opadanja, budući da je lani iznosila približno 300 odsto, a ove godine u martu 56 odsto. Uz to, zemlji se krajem godine predviđa rast BDP-a između 5 i 5,5 odsto.

"To pokazuje znakove oporavka", rezimira Kozole.

Prijetnja s Istoka

Međutim, poljoprivreda nije samo ekonomski već i geopolitički poligon na kojem se odlučuje o budućnosti Argentine i Mileijevog mandata. Argentinski poljoprivredni proizvodi našli su se, naime, u središtu trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Trump žuri u pomoć argentinskom savezniku i sa namjerom ograničavanja kineskog uticaja u regionu. Zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, gdje je Kina najveći uvoznik soje na svijetu, a SAD drugi najveći izvoznik, Peking je praktično poništio kupovinu 22 miliona tona soje od približno 11 milijardi dolara, koliko je prethodno godišnje otkupljivao od američkih farmera.

Umjesto toga, sojom se snabdijeva iz Brazila i Argentine, što s jedne strane izoluje Kinu i ekonomski šteti SAD-u, a s druge, najvažnije privrede Južne Amerike stavlja pod kineski uticaj. Bloomberg je juče nezvanično izvijestio da je prostor koji je trajao nekoliko dana za prodaju poljoprivrednih proizvoda bez izvoznih dažbina za obimnije kupovine soje pretežno iskoristila upravo Kina.