Trumpove carine na uvoz automobila iz EU prijete i bh. autoindustriji

Najava carina novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa na uvoz automobila iz Evropske unije posljednji je u nizu izazova s kojima bi se ova industrija mogla suočiti. Predviđa se da će Trump uvesti carine od više od 20 posto na uvoz motornih vozila iz EU, što će dovesti do oštrog pada u izvozu na primarno tržište automobila iz EU. Istovremeno i bosanskohercegovačka autoindustrija bi se suočila s padom proizvodnje i manjim izvozom komponenti za evropske proizvođače.

"Predviđamo da će Trump nametnuti carine od 25 posto na uvoz motornih vozila iz EU, što je značajno povećanje u odnosu na trenutne carine od 2,5 posto. To bi povećalo cijenu evropskih automobila na tržištu SAD-a, čineći ih znatno manje konkurentnim u odnosu na američke i neevropske alternative. Ovo će rezultirati oštrim padom izvoza automobila iz EU u SAD, primarno tržište za evropska vozila", navode analitičari Oxford Economicsa.

Pad bh. isporuka

Trgovina automobilima između SAD-a i EU važan je stub uspjeha evropske automobilske industrije. U 2023. godini, prema podacima Evropske komisije, evropski proizvođači automobila izvezli su u SAD vozila i komponente u vrijednosti od 56 milijardi eura, što je činilo 20 posto ukupne vrijednosti izvoza automobila EU. To SAD čini izvoznim odredištem broj jedan za automobile proizvedene u EU, ostavljajući industriju vrlo ranjivom na carinske prijetnje druge Trumpove administracije.

To nije mali problem za EU. Pojašnjavaju da automobilski sektor bloka podržava 13,8 miliona radnih mjesta, uključujući direktne i blisko povezane lance snabdijevanja. Svaki poremećaj u ovoj ključnoj industriji imao bi značajne implikacije na širu evropsku ekonomiju.

Sve ovo imat će i veliki uticaj na Bosnu i Hercegovinu i domaću autoindustriju. Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije BiH (GAI BiH) pri Privrednoj komori Federacije BiH, za Bloomberg Adriju kaže da uzimajući u obzir da gotovo svi svjetski automobilski brendovi imaju proizvodnju i na američkom tržištu, proizvodnja vozila i komponenti bi se povećala na lokalnom SAD tržištu, dok bi se samo one komponente koje se nikako ne proizvode u SAD-u, a proizvode u Evropi, uvozile po povećanim cijenama iz Evrope.

"Samim tim, isporuke komponenti proizvedenih u BiH za automobilske brendove Evrope bi se drastično smanjile. Prvenstveno zbog zatvaranja američkog tržišta, ali i smanjene potrebe za vozilima u Evropi", kaže on.

Dodaje da, ako bi se obim proizvodnje komponenti smanjio, to bi mogla biti šansa za korekciju cijena s obzirom na to da manje serije proizvodnje u većini slučajeva podižu jedinične cijene.

Analitičari Oxford Economicsa navode da su njemačka i italijanska automobilska industrija najizloženije ovoj carinskoj prijetnji te bi moglo doći do pada izvoza za 7,1 posto, odnosno 6,6 posto. Nasuprot tome, predviđa se da će španski i francuski izvoz doživjeti manji pad od 2,4 i 2,3 posto. Ove razlike naglašavaju neujednačen uticaj na evropsku autoindustriju, pri čemu su njemačke i italijanske kompanije posebno ranjive zbog većeg oslanjanja na američko tržište - 24 posto njemačkog i 30 posto italijanskog automobilskog izvoza izvan EU ide u SAD, u poređenju sa samo šest i pet posto njihovih španskih i francuskih kolega.

Šta ako EU uzvrati istom mjerom?

Hodžić dodaje da ono što je sigurno je da bi dio proizvodnje koji je išao za tržište SAD-a ostao ili neraspoređen, realizovan na nekom drugom tržištu ili u najgorem slučaju, taj dio proizvodnje bi se prekinuo, čime se ukupna proizvodnja umanjuje za proizvodnju koja je išla za tržište SAD-a.

"Posljednji scenarij bi pored pada prošlogodišnje proizvodnje od otprilike 20 posto dodatno ugrozio cijelu autoindustriju Evrope i na taj način i kompanije iz BiH bi intenzivnije osjetile pad proizvodnje i izvoza evropske automobilske industrije", ističe Hodžić.

Evropski proizvođači motornih vozila, kako navode iz Oxford Economicsa, mogli bi pokušati preusmjeriti izvoz u druge regije, ali bi se suočili sa značajnim izazovima.

"Razlike u tržišnoj potražnji i preferencijama potrošača, logističkim preprekama, propisima i sve većoj konkurenciji drugih igrača sa sjedištem u zemljama kao što su Kina i Južna Koreja znače da je malo vjerovatno da se izgubljena prodaja u SAD-u može u potpunosti nadoknaditi u kratkom roku", pojašnjavaju.

U slučaju da EU uzvrati SAD-u preslikanom carinom od 25 posto na uvoz američkih motornih vozila, američki izvoz automobila pao bi za 3,1 posto.

"Za razliku od EU, šira američka automobilska industrija ostala bi uglavnom izolirana, a bruto dodana vrijednost industrije porasla bi unatoč odmazdi. Vozila izvezena u EU čine samo dva posto ukupne američke automobilske proizvodnje, naglašavajući ograničeno oslanjanje industrije na evropska tržišta", ističu analitičari Oxford Economicsa.

Nasuprot tome, automobilski sektor EU daleko više ovisi o potražnji u SAD-u, naglašavajući asimetriju u trgovinskim ranjivostima.

Kombinacija smanjene izvozne potražnje, viših ulaznih troškova i smanjenja profitnih marži predstavlja savršenu oluju za automobilsku industriju EU. Kao jedan od najkritičnijih sektora u Evropi, ulozi su visoki - ne samo za proizvođače motora, već i za širu ekonomiju. Među 13,8 miliona evropskih poslova povezanih s industrijom, 11,2 miliona zaposleno je na indirektnim ulogama u širem automobilskom ekosistemu EU.

Potencijal nearshoringa

Prošlogodišnje turbulencije u evropskoj autoindustriji negativno su se odrazile na bh. kompanije. Hodžić ističe da, prema podacima koje su mogli prikupiti iz direktnog razgovora s kompanijama, pad proizvodnje, u ovisnosti o tome kojom djelatnošću se bavi kompanija, bio je od sedam pa do čak 30 posto u odnosu na prethodnu godinu i pad od 10 do 35 posto u odnosu na planiranu proizvodnju za 2024.

"Manjem padu cjelokupne proizvodnje kompanije doprinijela je diverzifikacija proizvoda, kupaca ali i potencijal nearshoringa koji je sveprisutan nakon završetka pandemije koronavirusa", naglašava Hodžić.

Da bi bh. kompanije mogle prevazići izazove s kojima se suočava evropska autoindustrija, kao i moguće uvođenje carina od SAD-a, moraju, prema Hodžićevim riječima, "osluškivati" potrebe i zahtjeve tržišta, kao i planove, odnosno trendove koji se dešavaju u svijetu. Kompanije moraju iskazati posebnu fleksibilnost, spremnost, kvalitet, ali i ispoštovati rokove isporuka.

"Da bi sve ovo ispunile, potrebno je da puno više vremena provedu u fazi analiziranja, izradi strategija, kao i da pokažu spremnost za ulaganje i razvijanje svojih dobavljača", kaže on.

Dodaje da kompanije iz BiH moraju pokazati spremnost da adekvatno odgovore na sveprisutne trendove, da urade diverzifikaciju proizvoda i iskoriste potencijal nearshoringa.

"Koliko god zvučalo neopravdano da svaki izazov izrodi minimalno tri šanse, tako treba posmatrati i trenutne izazove zabrane izvoza, odnosno uvođenje carina, kao posebnu priliku da kompanije pokažu spremnost da se bore s izazovima, da adekvatno odgovore na šanse koje im se pružaju, ali i da steknu komparativne prednosti u odnosu na druge kompanije koje se bave istim ili sličnim poslovima", zaključuje Hodžić.