Automobilska industrija u Bosni i Hercegovini, ali i Evropi jako je vezana za period tokom i poslije pandemije Covid-19. Shodno tome, cijene novih automobila su u posljednje tri-četiri godine porasle za 30-40 posto.
Kako brojke pokazuju, očekuje se da će cijene dodatno rasti, s obzirom na to da automobili shodno novim propisima o sigurnosti bivaju opremljeni novim sistemima koji podižu njihove cijene.
Paradoksalno tome, tržište novih automobila u BiH bilježi veći broj registracija iz godine u godinu. Samo ove godine, računajući period od osam mjeseci (od januara do augusta) broj registracija je veći za oko pet posto u odnosu na isti period prošle godine. Tržišni lider je Škoda, koja zauzima skoro 20 posto tržišta, odnosno, svaki peti prodati novi automobil u BiH nosi Škodin znak.
Nakon teške i kompleksne 2022. godine za automobilsku industriju u Bosni i Hercegovini, koju je obilježio pad profitabilnosti zbog visoke inflacije, prošla godina je donijela blagi oporavak.
Također, industrijska proizvodnja u BiH je 2023. završila padom od 3,8 posto na godišnjem nivou, međutim, taj pad se nije osjetio u automobilskoj industriji, gdje je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, koja uključuje i proizvodnju komponenti, zabilježila rast od 4,8 posto.
U 2023. godini, od ukupno registrovanih vozila 1.044.950 je putničkih. U odnosu na 2021. godinu vidljiv je rast od 7,2 posto, dok je broj putničkih vozila porastao za šest posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
U 2023. godini od ukupnog broja motornih vozila putničkih je bilo 75 posto, teretnih sedam posto, a svih ostalih osam posto. Dvije godine ranije bilo je 86 posto putničkih vozila, osam posto teretnih i šest posto svih ostalih vozila.
Na dizelski pogon otpada 77 posto vozila, benzinski 19 i alternativne izvore energije četiri posto.
U 2023. godini dva posto vozila bilo je staro manje od dvije godine. Također, dva posto vozila starosti je između 2 i 5 godina, 10 posto između 5 i 10 godina, 48 posto između 10 i 20 godina, a 38 posto vozila staro je više od 20 godina.
Dvije godine ranije, broj motornih vozila koja su starija manje od dvije godine bio je jedan posto, između dvije i pet godina četiri posto, između pet i 10 godina je 10 posto, dok je 85 posto vozila bilo starije od deset godina.
Po tipu pogonske energije u 2021. godini vozila na dizel bilo je 75 posto, benzin 21 posto, dok je alternativne izvore energije koristilo četiri posto vozila. Od ukupnog broja registrovanih, 984.899 je putničkih vozila, odnosno 86 posto.
Robovanje tržišnim trendovima
Kada je riječ o bosanskohercegovačkim vozačima, oni uglavnom koriste automobil u gradskoj vožnji zbog prakse života orijetisanog oko velikih gradova, a dijelom je to i zbog nedostatka mreže autoputeva.
Zbog niskog standarda vozači traže "jedan automobil za sve prilike", mada se ta slika mijenja i nerijetko imamo slučaj da u jednoj porodici postoji drugi ili čak treći automobil.
Stručnjaci iz ove oblasti navode da su trenutno u trendu SUV vozila, koja su dodatno izmijenila sliku voznog parka, pa je interes kupaca usmjeren ka ovom tipu vozila.
Smatraju da se ljudi osjećaju psihološki sigurnije, ali i u saobraćaju dominantnije s ovim vozilima. Međutim, takva vozila su skuplja za posjedovanje i održavanje od konvencionalnih vozila.
Admir Muharemović, stručnjak iz oblasti autoindustrije, za Bloomberg Adriju je kazao da bi građani trebali tražiti automobile shodno potrebama, a ne prema trendu, a ta praksa je uglavnom obrnuta.
Porast broja novih automobila na bh. cestama potvrđuje da su kupci sve manje vjerni polovnim automobilima, čija cijena također prati rast, ali i enorman rast cijena održavanja.
"Ako kupujemo polovan automobil, onda svakako treba tražiti model renomiranih brendova s umjerenom kilometražom i kakvom-takvom garancijom, koji treba temeljito provjeriti prije potpisivanja ugovora s prodavcem. Ako pak biramo novi, tu kupci mogu biti fleksibilniji, jer se mogu osloniti na tvorničku garanciju koja je danas u prosjeku pet godina", kaže Muharemović, te dodaje su jaka i stabilna servisna mreža bitni čimbenici pri odluci, kao i sklapanje ugovora o kupovini s trgovcem koji ima dugogodišnju historiju poslovanja iza sebe.
Cijene energenata i ekonomičnost
U vremenu rasta cijena automobila i energenata, ali i nedovoljno razvijene mreže punionica za električna vozila, kada gledamo domaće tržište najekonomičniji su hibridi, ali svakako i modeli s dvogorivnim sistemima kao što je Renaultov i Dacijin ECO-G sistem.
Muharemović kaže da su vozila s plinskom instalacijom najekonomičnija vozila na cesti, s obzirom na to da je cijena plina u prosjeku oko 1,20 KM/l, odnosno više nego dvostruko povoljnija od cijene benzina ili dizela.
Također, ove godine kupci klasičnih (HEV) hibrida ne mogu računati na subvenciju od Vlade FBiH, pa će i interes za njima biti manji.
Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela odluke o usvajanju dva programa utroška sredstava tekućih transfera i drugih tekućih rashoda iz Federalnog budžeta za 2024. godinu, namijenjenih ovom ministarstvu za subvencioniranje kupovine električnih automobila, u ukupnom iznosu od milion KM.
Depositphotos
Cjenovno najkonkurentniju politiku u našoj zemlji imaju korejski automobili, a posebno Hyundai, od najmanjeg do najvećeg modela. Ti automobili nude najbolju vrijednost za novac na našem tržištu. Također, Hyundai Tucson je s razlogom naprodavaniji model korejske marke i ujedno najprodavaniji SUV na tržištu.
"Ako bih nekome preporučio ekonomični automobil kojim će prelaziti velike udaljenosti i paziti na svaku potrošenu 'marku', to bi lako mogao biti Renault Clio ECO-G s plinskom instalacijom, čija cijena od 35.500 KM zasjenjuje veliki broj drugih automobila na tržištu", pojašnjava Muharemović.
Historijska kriza autoindustrije
Međutim, autoindustrija trenutno prolazi kroz najveću transformaciju u historiji. Cijela automobilska industrija u Evropi je u problemima, što je i bilo očekivano s obzirom na to da evropski proizvođači uveliko zaostaju u prelasku na električna vozila. Volkswagen je najviše pogođen, a sve je dodatno pogoršano problemima u segmentu korporativnog upravljanja. Potez Volkswagena (VW), koji najavljuje moguće ukidanje radnih mjesta i zatvaranje nekih pogona u Njemačkoj prvi put, pravi je odraz stvarnosti za evropsko anemično tržište automobila koje bi moglo da se suoči s još takvih najava.
"Izvjesno je da će ova kriza imati još veći efekt na evropski lanac opskrbe i dobavljače komponenti iz Evrope, a posebno iz BiH i regije, jer su isti znatno naslonjeni na Volkswagen i druge velike evropske proizvođače", kazao je za Bloomberg Adriju Almir Jazvin, Olympia Capital Partners.
Dodaje da "Made in Germany" više nije in, te da je pitanje koliko će biti pogođeno "Made in Europe".
Čitaj više
Automobilska industrija u Evropi: Prodaja stagnira, proizvodnja u zastoju – šta dalje
Sve učestalije najave o rezanjima.
24.09.2024
Kriza u autoindustriji: poluprazne fabrike, gladni Kinezi i niže marže
Kompanije uložile milijarde, ali još ne ostvaruju povrat za akcionare.
24.09.2024
Volkswagen raskida tridesetogodišnji sporazum o zabrani otpuštanja radnika
Otpuštanja u VW-u teže je provesti nego u drugim tvrtkama.
11.09.2024
Kriza u VW odrazit će se i na bh. autoindustriju
Problemi u Volkswagenu traju godinama.
11.09.2024
Bh. autoindustrija pokazala otpornost, prodaja ide više nego dobro
Najveći problem nedostatak radne snage.
06.02.2024
Ukupna prodaja novih vozila je globalno doživjela vrhunac 2019. godine, ali industriju već godinama disruptiraju novi igrači poput Tesle, a odnedavno i kineski BYD. Iako su električna vozila (EV) daleko od mainstreama, svi proizvođači dugoročno igraju na kartu električne i održive mobilnosti.
Bloomberg Mercury
"U tom segmentu, tradicionalni proizvođači poput Volkswagen grupe pokušavaju ustaljenim metodama lansirati i marketinški predstaviti EV. To je u naravi potpuno pogrešno, jer su se norme i kultura kupaca potpuno promijenili", kaže Jazvin.
Gotovo trećina fabrika glavnih evropskih proizvođača automobila, kao što su BMW, Mercedes-Benz, Stellantis, Renault i VW, prošle godine je radila ispod kapaciteta, odnosno proizvedeno je manje vozila nego što je moguće, otkriva analiza Bloomberga prema podacima specijalizovanog online medija "Just Auto", koji se bavi vijestima o automobilskoj industriji i istraživanjem tržišta automobila.
Godišnja prodaja u Evropi stagnira na oko tri miliona automobila ispod nivoa od prije pandemije. Neočekivano usporavanje u potražnji za električnim vozilima i snažnija konkurencija na ključnim izvoznim tržištima SAD-a i Kine znači da proizvođači moraju pronaći načine za uštede kako bi ostali u igri. Osim toga, kineski proizvođači kao što je BYD agresivno pritišću evropsko tržište.
Šta više, fabrike automobila su često privredno sidro lokalnih zajednica koje omogućavaju posao za veliki broj ostalih djelatnosti, od dobavljača autodijelova do pekara ili kafića.
Poređenje kretanja cijena akcija pokazuje da su u zelenom samo dva evropska proizvođača automobila: Renault i Ferrari. Vrijednost akcije Renaulta porasla je u posljednjih godinu dana za nešto više od četiri posto, a u 2024. za 6,4 posto. Ferrari se teško može uporediti s ostalim kompanijama. Od septembra prošle godine cijena akcije porasla je za čak 50 posto, a samo u 2024. za 37 posto. Akcije ostalih proizvođača automobila završile su u crvenom.
"Više proizvođača se bori za komadiće sve manjeg kolača. Neki pogoni će definitivno morati da se zatvore", smatra nezavisni analitičar automobilske industrije Matthias Schmidt.
Prijetnja od zatvaranja fabrika u Evropi sve je veća posljednjih godina, dok manjak radnika povećava trošak radne snage, a zbog rata u Ukrajini porasli su energetski troškovi. Ako se nešto ne učini da se stvari preokrenu, čitava privreda Evropske unije (EU) mogla bi da ispašta, jer na automobilsku industriju otpada više od sedam posto bruto domaćeg proizvoda EU, a zapošljava više od 13 miliona ljudi.
.webp){kind=icon}