Kako će promjene na tržištu oblikovati bh. ekonomiju

Ekonomija Bosne i Hercegovine suočila se s izazovima u 2024. godini, uključujući globalne ekonomske turbulencije, nedostatak radne snage i prilagodbu tržišta novim tehnologijama. Unatoč usporenom rastu, promjene u globalnim uvjetima bit će ključne za daljnji razvoj. Dugoročna stabilnost zavisit će od povećanja produktivnosti i jačanja izvoza, dok će prilagodba tržišta novim ekonomskim uvjetima biti presudna za budući rast.

Analitički tim Bloomberg Adrije predviđa nastavak pozitivnih ekonomskih trendova u Adria regiji, s naglaskom na stabilan rast potrošnje, infrastrukturne investicije i poboljšanje eksterne potražnje. Međutim, upozoravaju na specifičnosti regionalnih tržišta i potencijalne ekonomske rizike koji bi mogli utjecati na budući razvoj.

U Bosni i Hercegovini se očekuje rast od oko 2,7 posto, s tim da će ovaj rast biti djelomično pogođen posljedicama nedavnih poplava. "Taj efekt će biti dijelom izbalansiran investicijama usmjerenim na potrebne rekonstrukcije."

Jedan od ključnih faktora koji će podržati rast je izvoz usluga, osobito zahvaljujući uspjesima u turizmu. Broj dolazaka stranih turista u prvih deset mjeseci 2024. godine povećao se za oko 14 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je rezultiralo i povećanjem izvoza usluga.

"Općenito gledano, ono što bi bio okidač bržeg rasta je stabilnija politička situacija, što bi omogućilo bolje korištenje fondova EU-a i realizaciju većih projekata", zaključuju analitičari.

Inflacija u BiH porasla je u oktobru ove godine i iznosi 0,9 posto u odnosu na isti mjesec lani. 

Važno je naglasiti da su u ovoj godini banke u BiH ostvarile značajan rast profita, koji je uglavnom potaknut porastom prihoda od kamata, naknada i provizija. Do kraja septembra, ukupan profit iznosio je oko 693 miliona maraka, pri čemu su banke u Federaciji BiH zabilježile rast od 14,35 posto, dok su banke u Republici Srpskoj ostvarile rast od 35 posto.

Šta kažu stručnjaci?

Stručnjaci za Bloomberg Adriju analizirali su aktuelne ekonomske trendove i izazove, uključujući utjecaj stranih radnika, digitalizaciju i važnost izvoza za ekonomski rast. Dok neki naglašavaju potrebu za razumijevanjem ekonomskih promjena, drugi upozoravaju na prilagodbu novim tržišnim uslovima i regulatornim okvirima.

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli naglašava za Bloomberg Adriju značaj praćenja globalnih ekonomskih trendova za razumijevanje budućih pravaca ekonomske aktivnosti.

Prema Bećiroviću, globalne promjene, uključujući digitalizaciju i tehnološke inovacije, imaju dubok utjecaj na lokalne ekonomije i poslovne strategije. On smatra da je važno pratiti ove trendove kako bi se adekvatno pripremili za buduće izazove i prilike.

"Iako je definicija ekonomije kao nauke koja istražuje kako s oskudnim resursima efikasno i efektivno zadovoljiti potrebe ljudi prilično jednostavna, zadatak je težak jer vidimo da tržište reaguje na neke nove inpute, a učesnici se ne ponašaju uvijek na način za koji ekonomisti vjeruju da je racionalan", kaže Bećirović.

Tehnološki napredak i digitalizacija igraju ključnu ulogu u oblikovanju buduće ekonomije.

"Čini se da su ekonomisti do sada zanemarivali pojedinca kao ključnog donosioca ekonomskih odluka, čije ponašanje, na kraju krajeva, usmjerava tržišne tokove. Olako smo shvatali kako će pojedinci reagovati na poteze vlada ili kompanije", navodi.

Bloomberg Adria

Prema njegovim riječima, tehnološke promjene će značajno utjecati na efikasnost poslovanja i konkurentnost na tržištu, što zahtijeva stalnu prilagodbu i inovaciju.

I povećanje produktivnosti postaje ključni prioritet za uspjeh i održivost poslovanja u savremenom okruženju. Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, ističe za naš medij da efikasnije korištenje resursa i optimizacija radnih procesa mogu značajno poboljšati ukupan učinak. Prema Domljanu, produktivnost direktno utječe na konkurentnost i profitabilnost, te je neophodno da se ne zanemari.

"U zemljama visokog dohotka ukupna produktivnost faktora počela se smanjivati prije globalne finansijske krize iz 2007-2009, dok je u zemljama srednjeg i niskog dohotka rasla do izbijanja te krize i potom se počela smanjivati. Slabljenje ukupne produktivnosti faktora potom je utjecalo na slabljenje ekonomskog rasta", navodi Domljan.

Ukupna produktivnost faktora, prema njegovom mišljenju, može se povećati po dva osnova: (i) povećanjem produktivnosti na nivou firmi putem tehnološkog napretka i (ili) boljim rasporedom rada i kapitala po firmama, tj. kroz alokativnu efikasnost.

Domljan naglašava važnost ulaganja u obuku zaposlenih i implementaciju novih tehnologija. I dok stručnjaci savjetuju strateški pristup u planiranju i implementaciji mjera za povećanje produktivnosti, u skladu s tim, Domljan preporučuje kako je potrebno zagovarati uvođenje politike produktivnosti utemeljene na podršci inovacijama i prekvalifikacijama.

Izvoz – ključ ekonomskog rasta

Izvoz igra ključnu ulogu u ekonomskom rastu i razvoju.

Postotak kompanija koje izvoze robu iz BiH je 14 posto. Od toga, velike firme (više od 250 zaposlenih) čine skoro 41 posto izvoza, mala i srednja poduzeća (10-249 zaposlenih) 48,7 posto, dok mikro poduzeća čine 10,3 posto. Mikro poduzeća do 10 zaposlenih čine 53,2 posto ukupnog broja izvoznika. U poređenju, u Njemačkoj taj postotak iznosi 66 posto, dok je prosjek EU 69 posto.

Prema riječima Mirele Kadić, mentorice pri USAID-ovom projektu "Diaspora Invest", izvozne agentice i savjetnice za trgovinu i vlade u Euromonitoru, izvoz doprinosi povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) i stvara prilike za rast i razvoj.

"Jedan od bitnih razloga je i postizanje ekonomije obima. Za manje zemlje, odnosno biznise, domaće tržište možda nije dovoljno veliko da postigne ekonomiju obima. Izvoz omogućava firmama da proizvode veće količine, smanjujući troškove po jedinici proizvodnje, čineći proizvode konkurentnijim na međunarodnom, ali i na domaćem tržištu", pojašnjava Kadić.

Povećanje izvoza može stimulirati domaću proizvodnju i zapošljavanje. Ona smatra da je ključno imati strateški pristup u razvoju izvoznih sektora i da je potrebna podrška vladinih politika koje promovišu izvoz kao ključnu komponentu ekonomskog razvoja.

Mirela Kadić 

Kadić preporučuje da zemlje koje teže ekonomskom rastu trebaju ulagati u poboljšanje izvozne konkurentnosti kroz inovacije, unapređenje proizvodnih kapaciteta i pristup novim tržištima. Ova strategija može pomoći u ostvarivanju dugoročnog ekonomskog rasta i stabilnosti.

Odlaze radnici, dolaze stranci i roboti

Ipak, sve veći odlazak domaćih radnika iz zemlje stvara praznine u raznim sektorima, a time i potrebu za novim pristupima. Admir Čavalić, ekonomista i analitičar, ističe za naš medij da je neophodno pronaći rješenja kako bi se ovaj problem ublažio, posebno kroz privlačenje i integraciju stranih radnika. Ova promjena mogla bi pomoći da se popune praznine koje ostaju u radnoj snazi.

"Ovo je rezultat činjenice da godišnje izgubimo do 20.000 radnika, koji uglavnom idu raditi u razvijene zemlje članice Evropske unije. Trend odlaska se neće zaustaviti i prisutan je u svim zemljama Adria regiona", kaže Čavalić.

Uz promjene na tržištu rada dolazi i povećana upotreba robota u radnom okruženju. Automatizacija, prema Čavalićevom mišljenju, može znatno poboljšati produktivnost, ali i stvoriti izazove vezane za obuku radnika i prilagođavanje novim tehnologijama.

Kao ključ za održivost i konkurentnost, Čavalić preporučuje razvoj politika koje podržavaju prilagođavanje tržišta rada. Integracija stranih radnika i automatizacija kroz robote zahtijevaju pažljivo planiranje, uključujući obuku i prekvalifikaciju postojećih radnika.

"Nejasno je zašto vlasti bježe od unapređenja statističkih evidencija (ne)zaposlenosti? Upravo bi taj iskorak preko noći pokazao da je broj nezaposlenih vjerovatno bliži 10 posto nego li 30 posto, kako zvanična statistika sada mora da dokumentuje. Kvote za dozvole inozemnim radnicima svakako treba da rastu, ali ne nekoliko procenata, već nekoliko puta godišnje - trebamo skok na oko 30.000 i više dozvola", kaže on.

Konačno, dodaje, potrebno je ukloniti sve arhaične barijere na tržištu rada i modernizirati procese zapošljavanja, radnih procesa, davanja otkaza, te isplate plata.

 

Šta donosi 2025. godina?

Nakon usporenog ekonomskog rasta u BiH, koji je bio rezultat mjera za suzbijanje inflacije, prognoze za 2025. godinu ukazuju na oporavak. Prema Svjetskoj banci, BiH bi mogla ostvariti rast BDP-a od 3,2 posto, dok se u 2026. očekuje ubrzanje na 3,9 posto. Slične prognoze dolaze od MMF-a i Centralne banke BiH, dok Evropska banka za obnovu i razvoj predviđa rast od 2,8 posto u 2024., dok Evropska komisija očekuje rast od 2,3 posto. 

Također, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,8 posto, što je u skladu s prognozom iz maja.  Ekonomski rast BiH trebao bi ubrzati na tri posto u 2025. godini.

Za narednu godinu ključni zadatak bit će prilagodba novim ekonomskim uslovima koji se brzo mijenjaju.

Očekuje se da će 2025. godina donijeti još bržu digitalizaciju i veću integraciju novih tehnologija u svakodnevne poslovne aktivnosti. Ovaj proces zahtijevat će snažnu saradnju između vlasti, privatnog sektora i obrazovnih institucija, kako bi se stvorili uvjeti za dugoročnu održivost ekonomskog rasta. Na tom putu, važno je održati ravnotežu između rasta i održivosti, s naglaskom na kvalitetan razvoj radne snage i investicije u inovacije.

Na kraju, ekonomija BiH suočava se s brojnim izazovima, ali i s velikim prilikama koje mogu oblikovati njen dugoročni rast. S fokusom na digitalizaciju, obrazovanje, izvoz i prilagodbu tržišta rada, BiH ima potencijal stvoriti temelje za održivi ekonomski razvoj. Razumijevanje i iskorištavanje ovih faktora ključni su za stabilizaciju i jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu.