Njemačka recesija može biti bolna za tromo gospodarstvo BiH

Najave ulaska Njemačke u tehničku recesiju se moraju veoma ozbiljno posmatrati iz perspektive bosanskohercegovačke ekonomije, rekao je za Bloomberg Adriju ekonomista Damir Bećirović. Njemačkoj se u protekla dva tromjesečja dogodila recesija, prvi put od početka pandemije. 

Prema posljednjim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke je na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju ove godine pao za 0,3 posto nakon što je u posljednjem kvartalu 2022. pao za 0,5 posto u odnosu na treće tromjesečje.

"Kućanstva su manje trošila na hranu i piće, odjeću i obuću te opremanje prostora", navodi se u priopćenju statističkog zavoda Njemačke. Proizvodni sektor je također u problemima i potiče sumnju u brzi oporavak u idućim kvartalima. Očekivanja među ekonomistima i poslovnim ljudima su ovoga mjeseca pogoršana kada je riječ o ovogodišnjem BDP-u i poslovanju.

Njemačka je jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine (BiH), sa skoro izbalansiranim uvozom i izvozom. "S druge strane, ekonomija Njemačke je pokretačka snaga cijele Europske unije i sigurno će se recesija u Njemačkoj odraziti i na druge zemlje EU", rekao je Bećirović. 

Bh. ekonomija je primarno naslonjena na Europsku uniju (EU). "Negativne najave ukazuju na to da će skoro izvjesno doći do pada ekonomske razmjene s EU i gubitka dijela tržišta za naše kompanije", ističe Bećirović te dodaje da se pad već osjetio kroz pad industrijske proizvodnje u BiH u prvom tromjesečju 2023. godine.

Bećirović smatra da ovisnost o samo jednom tržištu stvara rizik za domaće kompanije. Međutim, sada se otvara mogućnost da se kompanije pokušaju nametnuti i na tržištima izvan EU-a, prvenstveno na tržištu SAD-a, koje je dosta potentnije. Ali u situaciji nepovoljnog poslovnog domaćeg okruženja i izostanka ekonomske diplomatije razumljivo je da su domaće kompanije do sada igrale na sigurno", zaključuje Bećirović.

Negativne posljedice imat će izvoznici zbog smanjene kupovne moći u Njemačkoj

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, za Bloomberg Adriju kaže da se, budući da je njemačka ekonomija sa svojim kompanijama najznačajniji integrativni faktor prerađivačkih industrija Evrope, uvijek s posebnom pažnjom prate trendovi koji dolaze iz te zemlje, čak i kad se radi o tzv. tehničkoj recesiji.

"Za našu zemlju, tj. kompanije iz BiH koje su izvozno orijentirane, Njemačka je najznačajniji vanjskotrgovinski partner i brojčano i strateški. Iz tog razloga ne bi bilo dobro da se taj trend nastavi jer implicira opreznije investiranje u Njemačkoj u svim segmentima", navodi on.

Dodaje kako smatra da je situacija pregrupisavanja globalnih lanaca snabdijevanja išla dovoljno u prilog boljim prilikama i pozicijama kompanija s našeg područja, da se eventualna usporenja razvoja Njemačkog tržišta neće osjetiti. Radi se o izvozno orijentiranim kompanijama iz metalne i elektro industrije, industrije proizvodnje namještaja, komponenti za automobilsku industriji, a također i vršenje usluga u građevinarstvu.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je da će recesija u Njemačkoj imati negativne posljedice po privredu, posebno za kompanije koje svoje proizvode izvoze u tu zemlju.

"Izvoz je usmjeren ka zemljama Zapadne Evrope. U Njemačkoj je smanjena kupovna moć, a kompanije smanjuju obim proizvodnje. Manja je potražnja za svom robom, odnosno gotovim proizvodima, poluproizvodima i sirovinama", ističe Ljuboja.

On navodi da će, ako se nastavi ovaj trend, doći do smanjenja potražnje, a to može dovesti do smanjenja poreskih prihoda i odliva radne snage iz BiH.

Vladušić: Neophodne mjere za amortizaciju negativnih posljedica

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Ljubiša Vladušić kaže da će, ako se nastave loša ekonomska kretanja u Njemačkoj, BiH to osjetiti u negativnom kontekstu, tako da bi bilo korisno da se na vrijeme pripreme mjere i aktivnosti na amortizaciji negativnih posljedica, s mehanizmom brzog reagiranja.

Podsjetio je da je Njemačka značajan ekonomski partner BiH, kao uvoznik i izvoznik robe, kao i tehnologije, te istakao da veliki broj ljudi iz BiH živi i radi u ovoj zemlji.

"To znači da ćemo loša ekonomska kretanja, ako se nastave u Njemačkoj, osjetiti u negativnom kontekstu, kroz smanjenu tražnju naših proizvoda, smanjenje investicija u BiH, smanjenje doznaka iz inozemstva, pa i mogući povratak privremeno zaposlenih", upozorio je Vladušić.

Pošto je riječ o najjačoj ekonomiji u Evropi, Vladušić je istakao za Srnu da ulazak Njemačke u recesiju može biti upozoravajući i za druge ekonomije koje imaju trgovinske odnose s tom zemljom.

On smatra da je do ovog stanja u Njemačkoj došlo zbog oslonjenosti njemačke ekonomije na uvoz energenata iz Rusije i nagli prekid, te zamjena s drugim izvorima, znatno skupljim. "Drugi razlog je znatno izdvajanje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini", naveo je Vladušić.

Bundesbanka nudi ponešto optimizma

Ipak, Bundesbanka nudi ponešto optimizma najavljujući mogući lagani rast BDP-a Njemačke u ovom tromjesečju jer dosta narudžbi čeka na otpremu, popuštaju zastoji u opskrbnim lancima i nižu su troškovi energije.

No, kako se uslijed inflacijskih pritisaka potrošači radije odlučuju na potrošnju u segmentu putovanja i odmora no u kupovanju robe, analitičari smatraju da to dovodi do neravnoteže u rastu, što nije održivo.

"Smanjenje kupovne moći, smanjenje industrijskih narudžbi, utjecaj najagresivnije monetarne politike posljednjih nekoliko desetljeća i očekivano usporavanje američkog gospodarstva upućuju na slabljenje ekonomske aktivnosti", kaže Carsten Brzeski, analitičar u banci ING.

Prema posljednjim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke je na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju ove godine pao za 0,3 posto nakon što je u posljednjem kvartalu 2022. pao za 0,5 posto u odnosu na treće tromjesečje.

Za analitičare iz Commerzbanka recesija u drugom dijelu godine sada izgleda vjerojatnija no oporavak koji još uvijek predviđaju mnoge njihove kolege.

Inflacija ne pomaže jer je i dalje iznad sedam posto i vjerojatno neće brzo popustiti uslijed pritisaka rasta plaća, navodi Bundesbank. Nastavak dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke samo može dodatno smanjiti kreditiranje i tako negativno utjecati na stopu rasta.

 

---uz pomoć Svjetlane Šurlan