Zašto Evropa zaostaje za SAD-om i Kinom, koje su posljedice za BiH

Kraj godine je doba podvlačenja računa i predviđanja za narednu godinu. Nakon finansijske krize 2008. godine, koja je mnogo toga promijenila u promišljanjima o ekonomiji (slabljenje povjerenja u prediktivne finansijske modele i uspon bihevioralne ekonomije), 2024. godina će na nešto drugačiji način biti označena kao ekonomski važna godina u ovom stoljeću, jer je započeo proces suočavanja s realnošću koja pokazuje da je ekonomija u Evropi (pri čemu je njemačka ekonomija metafora toga) definitivno izgubila korak sa SAD-om i Kinom.

Uspon IT sektora u posljednjih tridesetak godina, a koji je danas okosnica ekonomskog rasta SAD-a, ali u posljednje vrijeme i Kine, zaobišao je Evropu, koja nije imala mindset nužan za izgradnju start-up kulture koja je neodvojiva od digitalnog doba. Evropa je i dalje svoju snagu temeljila na tradicionalnim industrijskim granama, a država blagostanja je umove oslobodila, ne u smjeru razvoja poduzetničke klime, nego u smjeru borbe za više ciljeve, poput uspostavljanja zelene ekonomije, pri čemu se mnogo toga baziralo na finansijskim i briokratskim, a ne poduzetničkim poticajima. Evropska država blagostanja i progresivnih promišljanja je funkcionirala u idealnim uslovima jeftinog ruskog plina, jeftine strane radne snage i rasta ekonomije.

Međutim, promjene u razmišljanjima ljudi izazvane korona krizom, kada se razvilo mišljenje da je moguće malo raditi i dobro zarađivati, inflacija, a posebno rat u Ukrajini su stvorili okolnosti u kojima Njemačka kao najsnažnija evropska ekonomija pliva između stagnacije i recesije, pri čemu i druge države u Evropi (naročito Austrija koja je zaglavila u recesiji) ne stoje ekonomski najbolje.

Prognoze za 2025. godinu nisu nimalo optimistične, predviđa se rast od samo 0,8 u Euro zoni, uz veliku dozu neizvjesnosti koju sa sobom nosi najava protekcionističke politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja bi mogla dotući evropsku autoindustriju, koja i bez toga prolazi kroz veliku krizu.

Zašto je ovo važno iz pozicije Bosne i Hercegovine?

Jasna je korelacija između ekonomskih kretanja u Evropskoj uniji (prije svega u Njemačkoj, Austriji i Italiji) i ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini.

Pomenute zemlje su najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine i najvažnija izvozna tržišta. Osim toga, veliki broj bh. građana živi i radi u tim zemljama, a značaj dijaspore za bh. ekonomiju je ogroman, jer njihove doznake i potrošnja u ljetnim mjesecima u velikoj mjeri finansiraju vanjskotrgovinski deficit. U uslovima stagnacije ekonomije u Evropskoj uniji, vjerovatan je scenarij da će kretanje domaćeg GDP-a u 2025. godini biti jedva pozitivno, što je na ovom nivou razvijenosti zapravo katastrofalan podatak.

Ono što zaista plaši je činjenica da vlasti u oba entiteta nastavljaju živjeti odvojeno od realnosti savremene ekonomije. Umjesto jačanja tržišne ekonomije, poduzetničkog duha i privlačenja neophodnih stranih investicija, na sceni imamo pojačanu regulaciju i direktno miješanje države u tržišnu utakmicu (samo u posljednja dva mjeseca imamo zabranu rada trgovina nedjeljom, te najavu strože kontrole cijena i uredbe Vlade FBiH o nekom obaveznom plaćanju radnog učinka).

Bloomberg Adria

Ako se pokrene globalni trgovinski rat s dolaskom nove američke administracije, uz nastavak rata u Ukrajini i svim političkim promjenama koje on nosi, anti-tržišni potezi koje povlače vlasti u Bosni i Hercegovini bi mogli pokrenuti perfect storm i uvesti nas u ozbiljnu ekonomsku krizu.       

 

Damir Bećirović je ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.