Trump se vratio. Šta sada?

Svijet se 6. novembra probudio u novoj-staroj stvarnosti. Dan ranije, američki građani su velikom većinom glasali za bivšeg šefa države Donalda Trumpa kao 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Da li u Evropi treba da budemo zabrinuti zbog Trumpovog povratka?  

U potrazi za odgovorom na pitanje šta Trump drugi put donosi na ekonomskom i vanjskopolitičkom frontu, Evropa – a s njom i cijela Adria regija – mora da se osvrne na njegov prvi mandat. Tada je republikanac koketirao s povlačenjem SAD-a iz NATO-a i otvoreno prijetio nekim evropskim saveznicima. Nije bio popustljiv ni na ekonomskom planu, gdje je uveo carine na evropski čelik i aluminij. 

Ipak, predizborna retorika se često veoma razlikuje od kasnijih stvarnih politika, pa neka Trumpova predviđanja, prema mišljenju stručnjaka za geopolitiku i bivšeg diplomate Denisa Manceviča, "treba uzeti s rezervom i posmatrati ih prije svega u svjetlu izbornog konteksta". 

Bilo da je riječ o izbornoj retorici ili ne, evropske donosioce odluka i direktore izvoznih kompanija uglavnom brinu najave carina od 60 posto na robu iz Kine i od 10 do 20 posto na robu iz drugih zemalja. 

Bloomberg

 

"Ako bi se takve mjere sprovele, izazvale bi jedan od najvećih trgovinskih šokova u historiji", kaže Mancevič, koji smatra da bi carine od 10 posto dodatno pogoršale konkurentnost evropskih proizvođača i istovremeno štetile interesima nekih američkih izvoznika. 

Ekonomisti ABN AMRO Banka vjeruju da bi opće uvozne carine od 10 posto smanjile godišnji izvoz eurozone u SAD od 460 milijardi eura za skoro trećinu, što bi smanjilo proizvodnju za 1,5 procentnih poena tokom tri godine. 

Tomaž Deželan s Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani kaže da bi direktori evropskih izvoznih kompanija trebalo da shvate Trumpove najave "veoma ozbiljno" i pominje njemačku automobilsku industriju na koju bivši predsjednik želi "prilično udariti". 

Ovaj sektor njemačke privrede već se suočava s brojnim pritiscima, dok se zemlja pokušava izboriti s ekonomskom i političkom krizom u koju je upala. Nedavni raspad tamošnje vladajuće koalicije uslijedio je poslije višesedmičnih unutrašnjih sporova oko načina za podsticanje rasta njemačke privrede. Mnoge kompanije u Adria regiji također zavise od uspjeha njemačke automobilske industrije, na koju bi također imale utjecaj Trumpove carine.

"Problem u njemačkoj autoindustriji je pokazatelj problema u cijelom njihovom industrijskom sektoru, budući da je riječ o jednoj od strateški najbitnijih privrednih grana te zemlje, a mi smo ovdje kod nas napravili ekosistem uglavnom dobavljača različitog stepena dodate vrijednosti – od narodski rečeno 'motanja kablova' do, naprimjer, dijelova za električne baterije", naglašava profesor s Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dušan Marković. 

Dobavljači se, kako dodaje, sada suočavaju s tim da Volkswagen prvi put u historiji zatvara pogon u Njemačkoj i da prodaja ide slabo, a pritom nemaju alternativu budući da je vrlo teško da se uđe u lanac snabdijevanja kineskih kompanija. 

"Evropska komisija se već priprema za moguće uzvratne mjere kako bi Trumpa što prije dovela za pregovarački sto. Ona je 2018. bila nespremna za carine na evropski čelik i aluminij, na šta nije u potpunosti odgovorila kontramjerama", kaže politolog Deželan. "Trump također želi odgovoriti na visoke kazne koje plaćaju američki tehnološki giganti zbog kršenja evropskih zakona". 

Podsjetimo, prva Trumpova administracija je 2018. godine uvela carinu od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij koji dolazi iz Evropske unije (EU) u SAD. Američke carine na čelik i aluminij, kao i uzvratne mjere EU na američku robu, uključujući motocikle i viski, privremeno su suspendovani do kraja marta 2025. 

Bloomberg

 

Očekivano, predstavnici privrede ne gledaju blagonaklono na najavljene carine. Iz Slovenske industrije čelika rekli su za Bloomberg Adriju da, bez obzira na različite izazove, kao što su promjene kursa, ograničenja uvoza i mogućnosti na drugim tržištima, SAD ostaje važno izvozno tržište. 

"Ishod izbora za nas nije toliko bitan, jer naše poslovanje više zavisi od privrednog ciklusa nego od same administracije. Dovoljno jako tržište može da preživi veoma restriktivnu trgovinsku politiku", saopćila je grupa koja je na američkom tržištu 22 godine. 

Međutim, članovi grupe bili su kritični prema EU, koja, prema njihovom mišljenju, "nije bila u stanju da uspostavi trgovinske sporazume u SAD-u". Od uvođenja carina tokom prve Trumpove administracije 2018. godine, grupa je uspjela povećati izvoz u SAD "uglavnom na račun oslobađanja od carina, jer proizvodimo nišne proizvode koji se ne proizvode lokalno u SAD-u, ali su njihovoj privredi i dalje potrebni." 

Osnivač beogradskog Centra za evropske politike Nebojša Lazarević smatra da Trump u domenu vanjske politike neće ići tamo gdje ne može postići uspjeh, što je, prema njegovom mišljenju, Bliski istok. Ističe da republikanac "zna da Amerika ima jednog takmaca, a to je Kina". 

"U tom smislu smatram da se neće specijalno baviti Bliskim istokom - koliko god to šokantno zvučalo. S druge strane, mislim da on može pitanje Ukrajine riješiti relativno brzo i lako i na krilu tog vanjskopolitičkog uspjeha zategnuti odnose s Kinom", rekao je Lazarević. 

Neizvjesnošću Trumpove vladavine u oblasti ekonomije i sigurnosti pozabavio se i Economist Intelligence Unit (EIU), gdje su pomoću takozvanog indeksa rizika Donalda Trumpa za svaku zemlju otkrili ko treba, a ko ne treba brinuti u njegovom drugom mandatu. 

Izvještaj je pokazao da je pomenuta Njemačka upravo najugroženija od evropskih zemalja. Slovenija nije istaknuta u izvještaju, ali je navedena u grafikonu iznosa vojnih izdataka zemalja NATO-a, gdje se pokazuje da je znatno ispod granice od dva posto troškova za odbranu kao udjela u BDP-u. U međuvremenu, Hrvatska je jedna od zemalja koje se najmanje plaše Trumpove nove vladavine, jer ima slabe ekonomske i sigurnosne odnose sa SAD-om. 

O utjecaju Trumpovog izbora na sektor sigurnosti, naučnica u oblasti odbrane Maja Garb, s Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani, rekla je da sumnja u bilo kakve historijske promjene, poput povlačenja američkih snaga s evropskog tla ili povlačenja SAD-a iz NATO-a. "Možda će se dogoditi suprotno, da se NATO više uključi u svjetska pitanja, poput odnosa s Kinom", čak je spekulisala. 

Saradnik Bečkog instituta Branimir Jovanović je istakao da u Adria regiji vlada mišljenje da će Trump više pažnje posvetiti ovom dijelu svijeta, ali da to ne mora biti tako, jer ako je njegova politika negativna za Evropu, vjerovatno će biti negativna i za nas. 

"Mislim da će se Trumpova pobjeda negativno odraziti na Balkan u ekonomskom smislu. Možda će imati pozitivan efekt u političkom pogledu, prije svega kada je riječ o odnosu Beograda i Prištine. Demokrate se nisu previše involvirale u rješenje tog pitanja, ali će generalno s ekonomskog aspekta biti loše po Balkan", ocijenio je on u razgovoru za Bloomberg Adria TV. 

Bloomberg

 

U tom smislu, Vašingtonski sporazum – koji su 2020. godine u Bijeloj kući, u Trumpovom prisustvu, potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdulah Hoti – mogao bi biti ponovo aktuelizovan. Mada je tim dokumentom najavljeno mnogo, prvenstveno u pogledu unaprjeđenja ekonomskih odnosa Beograda i Prištine, za dobar dio toga on je s vremenom postao mrtvo slovo na papiru. 

Komentarišući utjecaj izbornih rezultata na Sloveniju, stručnjak za komunikacije Dejan Verčič iz kompanije Herman&Partnerji napisao je da možemo očekivati da će Sjedinjene Američke Države biti manje aktivne na svjetskom nivou. "Ako želimo ići naprijed, moramo se osloniti na sebe. I SAD će se sve više baviti sobom", napisao je on. 

Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić nema dilemu da će se Trump držati protekcionističke politike, imajući u vidu da je produktivnost rada u SAD-u niža nego u Kini, čiji se proizvodi po kvalitetu ne razlikuju od onih sa Zapada, ali su neuporedivo jeftiniji. 

"Trump će štititi američko tržište, pogotovo jer u aktuelnoj ekonomskoj krizi SAD najbolje prolazi u odnosu na kolektivni Zapad. Moć im je paradoksalno porasla – oni su najviše profitirali od rata u Ukrajini. Uz to, Sjedinjene Američke Države su jedine u svijetu samodovoljne – imaju naftu, gas i druge odgovarajuće sirovine, ogromno tržište i dolar. Oni praktično daju ton funkcionisanju svjetske privrede i društva", kazao je Savić. 

Ministarstvo privrede, turizma i sporta (MGTŠ) Slovenije ocjenjuje ekonomsku saradnju te zemlje i SAD-a kao perspektivnu u nekoliko oblasti i podsjeća na povećanje robne razmjene u prvoj polovini 2024. godine za 35,4 posto. 

"SAD je jedno od prioritetnih tržišta za Sloveniju u pogledu privlačenja stranih direktnih investicija. Uglavnom smo zainteresovani za investitore u oblasti naprednih tehnologija i istraživanja i razvoja", rekli su u MGTŠ, gdje nisu posebno komentarisali utjecaj izbora. 

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić očekuje veće prisustvo američkih firmi u Srbiji u narednom periodu. "Amerikanci bi potencijalno mogli biti zainteresovani za građevinarstvo u Srbiji". 

Među većim regionalnim kompanijama koje posluju na američkom tržištu jeste i slovenski Dewesoft iz Trbovela, čija se trećina poslovanja odvija u SAD-u. Sonja Šmuc, zamjenica direktora za strateške projekte u Dewesoftu, opisala je SAD kao stabilnog poslovnog partnera, gdje ne postoje posebni rizici u poslovanju. 

"Najveći izazov, kako u SAD-u, tako i u Evropi, jeste uvođenje novih sankcija kojih konstantno morate biti svjesni", rekla je ona za Bloomberg Adria TV. 

Na pitanje kako se kompanija priprema za potencijalne poteze Trumpove administracije, Šmuc je rekla da će poslovanje biti fokusirano na sektor nafte i prirodnog gasa i odbrambenu industriju.