Izbori u Njemačkoj: Pobjeda CDU, istorijski uspjeh AfD

U Njemačkoj su u nedjelju održani vanredni parlamentarni izbori, a prema izlaznim anketama, koje su objavljene odmah nakon završetka glasanja u 18 sati, njemački konzervativci će pobijediti na izborima. Krajna desnica Alternativa za Njemačku (AfD) je na drugom mjestu, dok je Socijaldemokratska partija aktuelnog kancelara Olafa Scholza na trećem.

Podrška birača konzervativcu Friedrichu Merzu je u skladu sa predizbornim istraživanjima od 29 odsto. AfD je potencijalno ostvarila nešto slabiji rezultat od očekivanog sa 19,5 odsto. Socijaldemokrate su pale ispod 20 odsto prvi put od Drugog svjetskog rata, dok su Zeleni sa 13,5 odsto malo ispod svog rezultata na posljednjim izborima 2021. godine, prenosi Bloomberg.

Na osnovu ovih brojeva, ako izlazne ankete budu u skladu sa voljom iskazanom na glasačkim listićima, Merzova Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) i socijaldemokrate bi imali većinu od 11 mjesta za takozvanu veliku koaliciju, prema navodima javnog emitera ARD TV. To je rezultat koji bi se gotovo izvjesno svidio kako glasačima tako i tržištima u ovim nemirnim geopolitičkim vremenima.

Konačni rezultati izbora očekuju se u ponedjeljak rano ujutru. Istorijski gledano, izlazne ankete su relativno tačne i projekcije obično ne odstupaju mnogo od konačnih rezultata.

U Njemačkoj se, podsjetimo, glasalo za izbor 630 poslanika novog saziva Bundestaga, pri čemu je na izborima učešće uzelo 29 stranaka, ali samo 10 ima kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina. U ozbiljnu trku za novog njemačkog kancelara ušli su, sem trenutnog kancelara socijaldemokrata Scholza i pomenutog Merza, i aktuelni vicekancelar Robert Habeck iz ekološke stranke Zeleni, te predstavnik AfD-a Alice Weidel.

Izlaznost birača veća nego na prethodnim izborima

U nedjelju do 14 časova izlaznost je bila 52 odsto. U istom trenutku tokom izbora 2021. godina izlaznost je bila 36,5 procenata, izvjestio je Bloomberg. Pravo glasa imalo je 59,2 miliona birača u zemlji, ali i više od tri miliona njemačkih državljana u inostranstvu.

Bloomberg

Prema pokrajinskoj izbornoj komisiji u Donjoj Saksoniji do 12.30 na izborima je učestvovalo oko 42,9 odsto birača, dok je na izborima 2021. izlaznost u to vrijeme bila 36,6 odsto. Do podne je nešto više ljudi glasalo i u Saksoniji. Kako je saopštio državni službenik zadužen za izbore Martin Richter, izlaznost birača do 12 časova iznosila je 27,1 odsto, a na prethodnim izborima za Bundestag bila je 25,9 odsto. Bavarski gradovi Minhen, Augsburg i Nirnberg takođe bilježe povećanu izlaznost do podne u odnosu na 2021, prenijela je Beta pisanje Deutsche Wellea.

Ranije je već nagovješteno da su najvjerovatnije opcije za koaliciju opozicionog konzervativnog lidera Merza ili socijaldemokrate - gotovo sigurno bez ikakve uloge u kabinetu za sadašnjeg kancelara Scholza - ili Zeleni. U zavisnosti od konačnog sastava donjeg doma parlamenta, Merzu će možda trebati i jedni i drugi u glomaznoj trostranačkoj koaliciji. Stranku AfD - iako je drugoplasirana prema anketama - ostale partije izbjegavaju, pa je sva prilika da će ona postati glavna opoziciona snaga u parlamentu u Berlinu.

Ne očekuje se da nova vlada bude brzo formirana. Pregovori o koaliciji obično traju nedjeljama, ako ne i mjesecima, a poznato je da su pregovori poslije glasanja 2017. bili posebno dugi i naporni. 

Analitičari ne predviđaju brz oporavak ekonomije

Podsjetimo, do raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj (koji su tek četvrti vanredni u novijoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata) došlo je kada je u takozvanoj "semafor" koaliciji, koja je na vlasti bila od 2021. godine i koju su činili socijaldemokrate, liberali i zeleni, došlo do nesuglasica oko privrede i budžeta. Nesuglasice su dovele do toga da kancelar Scholz smijeni ministra finansija i lidera liberala Christiana Lindnera, što je dovelo do raspada vladajuće koalicije. Bundestag je nakon ovog poteza zahtijevao raspisivanje vanrednih izbora.

Njemačka ekonomija već neko vrijeme stagnira, a čak i ako se nova vlada dogovori o mjerama za jačanje privrede, analitičari ne predviđaju brzi preokret. U Bloombergovom istraživanju iz ovog mjeseca, oni predviđaju rast od samo 0,3 odsto za ovu godinu, što je najslabiji rezultat među četiri najveće privrede evrozone.

Prijetnja predsjednika Donalda Trumpa trgovinskim carinama predstavlja posebnu opasnost jer Njemačka ima najveći trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Evropskoj uniji (EU). 

Za tržišta, ključno interesovanje je buduća fiskalna politika Njemačke i potencijalna reforma njene čuvene "kočnice duga", ustavnog ograničenja iznosa koji zemlja može da pozajmi. Nakon godina stroge fiskalne discipline, investitori se nadaju da će Berlin početi da popušta i da će početi da troši više.
 

- U pisanju teksta pomogli Alexander Weber i Iain Rogers.