Dvije nedjelje pred vanredne parlamentarne izbore, televizijski duel pokazao je da odlazeći socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i njegov vrlo vjerovatni demohrišćanski nasljednik Friedrich Merz imaju poprilično suprotstavljene vizije budućnosti Njemačke, kako po pitanju migrantske i odbrambene politike, tako i ekonomske i budžetske politike. Čak i uočljiva fizička razlika između dva političara – budući da je Merz za bezmalo trideset centimetara viši od Scholza – kao da je slikovito prikazala rezultate istraživanja javnog mnijenja, ali i to da je dobar dio komentatora ocijenio da je u ovom, na trenutke žučnom, duelu kandidat demohrišćanskog bloka (CDU-CSU) bio dominantniji u odnosu na kancelara iz redova Socijaldemokratske partije (SPD).
Prema najnovijem istraživanju koje je objavila agencija za ispitivanje javnog mnijenja INSA, CDU-CSU uživa podršku 29 odsto birača i time su zadržale status najpopularnije izborne liste, koji imaju već dvije godine. Slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 21 odsto, Scholzov SPD je sa 16 odsto na trećem mjestu, iako je na izborima u septembru 2021. godine bio na prvom mjestu.
Bloomberg
Ankete ukazuju na to da vladajući Zeleni imaju podršku 12 odsto birača, ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW) šest, Ljevica pet, a do skoro vladajući liberali (FDP) tek četiri odsto, što je ispod izbornog cenzusa, koji je pet odsto birača izašlih na birališta.
TV duel je na mahove bio poprilično žučan, pa su sagovornici prijedloge konkurenta ocjenjivali kao "glupe" ili "smiješne", ali su izostale teže riječi iz predizborne kampanje kada je Merz nazivao Scholza "vodoinstalaterom na vlasti", a ovaj njega posprdnim nazivom "Fritze Merz" (Fritz je podsmješljivo ime za dječaka u vicevima poput "malog Perice" ili "malog Muje").
"Nisam kancelaru uzeo ove riječi za zlo, a pretpostavljam da ni on meni ne zamjera", rekao je Merz, sa čime se složio i Scholz, a obojica su to pripisali žaru borbe u predizbornoj kampanji.
Dok su tvrdili da su u najboljoj poziciji da vrate najveću evropsku privredu na staze značajnog ekonomskog rasta, obojica učesnika TV duela su nastojala da dokažu javnosti da desničarski AfD drže na odstojanju, ali da imaju snažne stavove o rješavanju problema neregularne migracije i unutrašnje bezbjednosti Njemačke.
Sve se vrti oko AfD-a
Premda tek objavljeno istraživanje njemačke agencije R+V ukazuje na to da više od dvije trećine Nijemaca (68 odsto) strahuje od recesije i ekonomskog kolapsa – znatno više nego ljetos kada je takvog stava bilo 48 odsto ispitanika – dobar dio žustre rasprave dva kandidata se ipak odnosio na eventualnu postizbornu saradnju CDU-CSU s AfD-om.
Nakon nedavnog napada nožem jednog Afganistanca na djecu jasličkog uzrasta, u kojem su ubijeni jedno dvogodišnje dijete i jedan muškarac, pitanje promjene migracione politike i politike azila Merz je istakao kao jednu od najvažnijih predizbornih tema, predloživši Bundestagu dvije rezolucije, jednu o zaokretu u ovim politikama, a drugu koja se tiče povećanja unutrašnje bezbjednosti.
Merz je tada odustao od svog beskompromisnog stava da je za njega i "slučajna saradnja" u glasanju u Bundestagu s AfD-om neprihvatljiva, pa je prva rezolucija izglasana podrškom poslanika CDU-CSU, AfD-a, FDP-a i nekoliko slobodnih poslanika, dok druga nije prošla Bundestag, jer je 12 poslanika Merzovog demohrišćanskog bloka izbjeglo da glasa.
Za kancelara Scholza, ali i ostale lijevo orijentisane stranke, to je bilo "kršenje obećanja" i "rušenje tabua" da mainstream stranke nikad neće sarađivati s desničarskim strankama, budući da je njemačka domaća bezbjednosna služba za AfD saopštila da je na mjerama kao "osumnjičena za desničarski ekstremizam".
"Čuli smo od gospodina Merza prošle godine da neće biti saradnje s AfD-om, a sada je došlo do toga", rekao je Scholz, nastojeći u više navrata da upozori javnost da bi demohrišćani poslije izbora mogli da naprave vladu s AfD-om.
Scholz je na ovome insistirao jer to brine i mnoge građane, ukazuju istraživanja javnog mnijenja. Lijevo orijentisane nevladine organizacije minulih dana su u većim njemačkim gradovima organizovale demonstracije protiv pomjeranja Njemačke udesno, pri čemu se samo u Minhenu na tom skupu okupilo više od 250.000 ljudi.
Merz je, međutim, pokušao da dokaže Scholzove dvostruke standarde, citiravši jedan njegov raniji intervjuu u kojem nije kritikovao saradnju njegove i ostalih stranaka s AfD-om, na lokalnom nivou. Osim toga, istakao je da neće biti saradnje CDU-CSU s AfD-om jer, kako kaže, imaju različite politike po brojnim pitanjima.
"Svjetovi nas dijele po pitanjima Evrope, NATO-a, evra, Rusije, Amerike – nema dodirnih tačaka između AfD-a i CDU-CSU, niti govora o bilo kakvoj koaliciji", rekao je Merz, koji ostaje pri svom naumu da zaoštri migracionu politiku kroz stalne granične kontrole i odbijanje vraćanja izbjeglica na granici čak i ako traže azil.
Dva kancelarska kandidata su imala različite stavove i o ekonomskoj i budžetskoj politici, od toga da li reformisati ustavnu "kočnicu" za veća zaduživanja države, preko toga koliko treba izdvajati na odbranu i socijalna davanja, do toga kako postići ekonomski rast.
Merz: Trump je 'predvidljivo nepredvidiv'
U spoljnoj politici su pak bila evidentna izvjesna slaganja po pitanju odnosa s Trumpovom Amerikom i podrške Ukrajini, pri čemu su obojica istakli želju da Njemačka blisko i prijateljski sarađuje sa SAD-om, ali i naglasili odbijanja Trumpovog prijedloga da SAD preuzme i obnovi Gazu. Scholz je ovaj plan opisao kao "skandalozan", imajući u vidu obim razaranja i patnje tamo, dok je Merz pozvao na strpljenje za Trumpove planove te rekao da "moramo da sačekamo i vidimo šta se ozbiljno misli" pod tim.
Na pitanje moderatora da prokomentariše svoju raniju izjavu da se Trump često ponaša nepredvidljivo na funkciji, Merz je rekao da je predsjednik SAD-a "predvidljivo nepredvidiv".
Scholz je rekao da će se nositi s Trumpom isto kao i ranije, a to je strategija "jasnih riječi i prijateljskih razgovora", ali da "ne smijemo da se zavaravamo".
"Ono što američki predsjednik kaže, on to i misli", rekao je Scholz i dodao da je na eventualne Trumpove carine Evropska unija, u čijoj je nadležnosti trgovinska politika, spremna da djeluje "u roku od sat vremena". "Ako SAD usvoji carinsku politiku, postojaće jedna veoma izvozno orijentisana nacija koja će zbog toga mnogo patiti. To je Njemačka. I zato zavisimo od toga da nas drugi (u EU) vide kao solidarnog partnera kada je riječ o carinskoj politici, ali i svim drugim politikama".
Uočljivo je da se dva najmoćnija njemačka političara nisu ni dotakla nekih od gorućih izazova, kao što su klimatske promjene, vještačka inteligencija i četvrta industrijska revolucija, kao i kako se geostrateški postaviti prema Kini u uslovima hladnog rata između Washingtona i Pekinga.
Malo šansi za Scholza
Andrea Roemele, profesorka komunikacije u politici na berlinskoj Herti školi, rekla je da je debata bila "previše detaljna u smislu sadržaja" i da uopšte nije "promijenila igru".
Bloomberg
"Scholz neće moći da ima koristi od ovoga, Merz se jednostavno pokazao previše dobro", rekla je za Bloomberg. "Nije bilo jasnog pobjednika - a ovaj rezultat služi samo Merzu."
Scholzu je ovo bila šansa da preokrene situaciju u kojoj njegov SPD u svim anketama zaostaje za CDU-CSU za oko 12 procentnih poena, pa izgleda nevjerovatno da se postigne izborni rezultat iz 2021. godine, kada je SPD imao jedan procentni poen više od CDU-CSU. Za eventualni preokret Scholz će imati šansu na još dvije debate s Merzom, jednu na kojoj će im se pridružiti i kancelarski kandidati Zelenih i AfD-a Robert Habeck i Alise Weidel, i drugom duelu koji će biti četiri dana prije izbora, koji se održavaju 23. februara.
I dok Merz već sada predviđa "da će voditi dobru novu uspješnu vladu", Scholz je odbacio sugestiju da odlazi s vlasti, rekavši da će odlučivati birači, a ne anketari.
"Vlada koja osigurava da stvari napreduju i ostanu stabilne u Njemačkoj moguća je samo uz glas za SPD", poručio je on biračima.
Ako Merzova lista dobije najviše glasove, njemu će biti potreban najmanje jedan koalicioni partner da bi formirao parlamentarnu većinu u Bundestagu. AfD je, tvrdi on, neprihvatljiv koalicioni partner, dok će mu ideološki najbliži liberali vrlo teško prebaciti izborni prag od pet odsto. Ako to i učine, podrška njihovih poslanika neće biti dovoljna za formiranje vlade s većinskom podrškom u parlamentu.
Bloomberg
Kako stvari stoje, SPD ili Zeleni su najvjerovatnije opcije, čak postoji realna mogućnost da za stabilnu većinu bude neophodna trostranačka koalicija, koja bi vrlo vjerovatno bolovala od istih problema nesaglasnosti o ključnim reformskim pitanjima, baš kao Scholzova propala semafor-koalicija, koju su činili SPD, Zeleni i FDP.
Merz je rekao da je spreman da pregovara sa SPD-om i Zelenima, ali da je preduslov da se dogovori politika koja sprječava da AfD još više ojača, dodajući da neće podržati lijeve političke pristupe koji bi doveli do jačanja ove stranke.
Drugim riječima, Merz želi da kao kancelar skrene Njemačku udesno, bez obzira na to da li je AfD u vlasti. Doduše, on to drugačije objašnjava, pa kaže: "Svi oni koji žele s nama da vladaju moraju da se pomaknu prema političkom centru".
Ton i sadržaj ovog duela, prema ocjeni pojedinih analitičara, ostavljaju otvorena vrata za još jednu veliku koaliciju nakon izbora, iako će pregovori o koaliciji sasvim sigurno biti komplikovani i dugi.
.webp){kind=icon}