Pobjednike izbora u Njemačkoj tek čeka glavobolja

Izbori u Njemačkoj prepoznatljivi su, ne samo po tome što u prvim minutama poslije zatvaranja birališta dobijamo poprilično precizne projekcije rezultata, već i po tome što u izbornoj večeri u studio njemačkog javnog medijskog servisa sjedaju šefovi i šefice stranaka koje su ušle u Bundestag i pretresaju rezultate i njihove posljedice. Međutim, ova "Slonovska runda" (Elefantenrunde) razgovora bila je sinoć prepuna lica mrkih i zabrinutih pogleda, čak i s po kojom suzicom u oku, uprkos tome što su neki od njih prethodno proglasili pobjedu ili rekordne rezultate svojih političkih partija.

A zapravo ona je najslikovitije pokazala da prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj ni izbliza nisu riješili političku nestabilnost i zavađene interese vodećih stranaka, zbog kojih se i raspala semafor-koalicija kancelara Olafa Scholza. Naprotiv, sva je prilika da Njemačku opet čeka vladajuća većina tri izborne liste različitih ideoloških i interesnih usmjerenja. Samo ovog puta pod vodstvom Friedricha Merza.

Merzov demohrišćanski blok (CDU-CSU) dobio je najveću podršku birača, osvojivši 28,6 odsto glasova, ukazuju sinoćnje projekcije rezultata. Slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 20,5 odsto glasova, potom socijaldemokrate (SPD) kancelara Scholza sa 16,5 odsto, i Zeleni sa 12,1 odsto glasova.

Izborni prag od pet odsto neophodan za ulazak u Bundestag prešla je i Ljevica, osvojivši 8,7 odsto glasova, a posljednje prognoze ukazuju na to da je na samom pragu sa pet odsto glasova i ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW), dok su liberali (FDP) na oko 4,7 odsto glasova.

Depositphotos

U zavisnosti od toga da li će BSW i FDP ipak ostati van parlamenta ili bar jedna od njih ipak dati predstavnike u novom sastavu njemačkog parlamenta, umnogome će zavisiti i kolika će biti Merzova postizborna glavobolja.

Optimizam budućeg kancelara

Iako u izbornom štabu CDU-CSU u Berlinu nije s prevelikim oduševljenjem dočekano objavljivanje rezultata, jer su mnogi demohrišćani očekivali da će osvojiti tridesetak odsto glasova, Merz je nastojao da djeluje optimistično, naglasivši da je to bilo "istorijsko izborno veče".

"Pobijedili smo na ovim saveznim izborima", rekao je Merz pred oduševljenim pristalicama u Zdanju Konrada Adenauera, dodavši da je ovo bila "teška izborna kampanja" koja se doticala pitanja ekonomske politike, migracija, spoljne i bezbjednosne politike. "Ali sada moramo da razgovaramo jedni s drugima kako bismo stvorili vladu koja može da djeluje što je brže moguće. Svijet neće čekati na nas i naše dugotrajne pregovore."

Merz je uvjeren je da će koalicioni pregovori da počnu odmah nakon 2. marta, kada se u gradu-pokrajini Hamburg održavaju pokrajinski izbori.

"Želim da najkasnije do Uskrsa završimo formiranje vlade", rekao je Merz uvjeren da može da formira novu vladu do 20. aprila.

Gorki debakl semafor-koalicije

"Narod želi promjenu politike – i to će se desiti", rekao je generalni sekretar CDU Carsten Linneman.

Ove njegove riječi mogu se i vidjeti u izbornim rezultatima stranaka semafor-koalicije odlazećeg kancelara, koje su doživjele pravi izborni debakl. SPD je zabilježila najgori rezultat u poslijeratnoj istoriji parlamentarnih izbora. FDP je prepolovila broj pristalica i najvjerovatnije neće ni ući u Bundestag, dok su Zeleni izgubili najmanje birača od ove tri stranke.

"Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku partiju. Ovo je i izborni poraz", rekao je Scholz, srdačno čestitavši pobjedu svom konzervativnom izazivaču Merzu i ujedno jasno stavivši do znanja da preuzima odgovornost za loš rezultat. "Ali sada je važno da SPD zajedno gleda naprijed."

I dok je Scholz već rekao da ne namjerava da u ime SPD-a pregovara s Merzom o koaliciji, njegov očigledni nasljednik na toj poziciji – popularni ministar odbrane Boris Pistorius – ocijenio je rezultat svoje stranke kao "poražavajući i katastrofalan", ali je svoju stranku već preporučio budućem mandataru.

Boris Pistorius; Foto: Bloomberg

"Mi smo uvijek bili spremni za razgovore i to ostajemo. Ovdje je riječ o odgovornosti, ali nije na nama da sada pravimo prve korake", poručio je Pistorius.

Kancelarski kandidat Zelenih i ujedno odlazeći vicekancelar Robert Habecka već je svoju stranku preporučio za koaliciju sa CDU-CSU i SPD-om, koja bi se u Njemačkoj zvala "Kenija koalicija" jer stranačke boje koalicije su iste kao na kenijskoj zastavi.

"Naravno da smo spremni za to", rekao je Habeck očigledno razočaran rezultatom svoje stranke, ali uz mnogo sumnje da će ih Merz uzeti u vladu jer je bavarska CSU kao sestrinska stranka CDU više puta odbacila mogućnost saradnje sa Zelenima. "Ne vjerujem da će Merz uspjeti da se tome suprotstavi."

Komentator liberalnog češkog portala lista Seznam Zpravy Jakub Eberle ističe da je Scholz vladao "tehnokratski i u izvjesnoj mjeri na autoritaran način - baš kao Angela Merkel prije njega".

"Nijemci su dugo voljeli ovaj suhoparni i nedramatični stil, ali, nažalost, u uslovima urušavanja izvjesnosti i velikih promjena, to više nije dovoljno. U ovim vremenima transatlantske podjele, eskalacije geopolitičkih tenzija, iscrpljenog aktuelnog (njemačkog) ekonomskog modela i ekološke krize, Njemačkoj je potreban lider koji može da se izdigne iznad ovih ogromnih okolnosti. Umjereni tehnokrata Olaf Scholz to nije bio", ističe Eberle i dodaje da "Scholzovom nasljedniku neće biti ništa lakše – naprotiv". "Kriza međunarodnog poretka nastavlja da eskalira".

AfD se preporučuje, ali uzalud

I kancelarska kandidatkinja i jedna od šefova AfD-a Alice Weidel je preporučila Merzu svoju stranku za koalicionog partnera, nazvavši rezultate svoje stranke "istorijskim", budući da su bezmalo udvostručeni u odnosu na izbore 2021. godine. Kako je rekla, AfD ostaje otvorena za koalicione pregovore s drugim strankama, a isključivanje AfD-a iz razgovora o formiranju vlade bilo bi ekvivalentno "prevari birača".

U toku izborne noći, ona je u nekoliko TV obraćanja, pa i u "Slonovskoj rundi", direktno Merzu rekla da je AfD spremna da se pridruži vladi, ali je on to ponovo odbio, istaknuvši da se ove dvije stranke razlikuju od odnosa prema Vladimiru Putinu, preko stava prema Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, do stava prema ratu u Ukrajini.

Na odbijanja Merza, Weidel je istakla da je rezultat AfD-a samo početak putanje ka tome da postane najveća njemačka stranka.

"Doći će sljedeći izbori i tada ćemo prestići CDU kao najjaču stranku", rekla je ona, prenio je Bloomberg.

Od američke podrške AfD-u profitirali ljevičari

Uprkos tome što je predizborna kampanja AfD-a dobila direktnu podršku od nove administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, uključujući aktivnu podršku multimilijardera Elona Muska, to nije značajno povećalo podršku njemačkih birača proteklih nedjelja i mjeseci. Štaviše, ni to što je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji potpredsjednik SAD-a poručio Nijemcima da "nema mjesta za protivpožarne zidove", CDU-CSU i ostale stranke odbijaju da prema AfD-u spuste "protivpožarni zid". To je u Njemačkoj naziv za otklon umjerenih stranaka od saradnje s krajnjom desnicom, to jeste zaštitu od "širenja požara" desničarskog ekstremizma za koji služba njemačke državne bezbjednosti sumnjiči AfD.

Donald Trump i Elon Musk; Foto: Bloomberg

Da se i Merz priprema za vrijeme u kojem SAD više neće biti glavni zaštitnik bezbjednosti Evrope, a naročito Njemačke, čulo se u raspravi "slonova", koja se poprilično dotakla spoljnopolitičkih tema, poput rata u Ukrajini i odnosa prema Putinu.

"Apsolutni prioritet biće jačanje Evrope što je brže moguće kako bismo, korak po korak, zaista mogli da postignemo nezavisnost od SAD-a", rekao je Merz, što je izjava koja se suštinski nikad nije mogla čuti od njemačkog kancelara, pa čak i od onog koji još nije ni izabran.

I dok AfD očigledno nije previše profitirao od svesrdne podrške Trumpove administracije, prve analize ukazuju na to da su, međutim, od toga značajno profitirali ljevičari. Trumpova podrška, Merzova predizborna saradnja sa AfD-om u pokušaju da izgura dvije rezolucije o pooštravanju odnosa prema migrantima, ali i oštrija retorika SPD-a i Zelenih o migrantskim pitanjima, uticala je na okretanje mnogih lijevo orijentisanih birača, naročito mlađih, Ljevici.

Polarizacija među mladima

Iako su prije tri mjeseca u anketama bili daleko ispod cenzusa zbog izlaska iz partije Sahre Wagenknecht i grupe članova oko nje, Ljevica je uspjela da utrostruči podršku, između ostalog, i zbog toga što se predstavila kao jedina stranka koja beskompromisno brani ljudska prava migranata, zaštitu klime i socijalna prava ugroženih.

Sahra Wagenknecht; Foto: Bloomberg

Ljevica je među biračima koji su sada prvi put glasali osvojila čak 27 odsto glasova. Ali, u ovom dijelu biračkog tijela primjećuje se još veća polarizacija nego što je u generalnom stanovništvu, budući da mladi glasači ne vide da politički mejnstrim shvata njihove probleme. Tako da je među mladima koji su prvi put glasali, bezmalo 50 odsto glasalo za Ljevicu i AfD, dvije stranke koje su na krajnjim polovima ideološkog spektra.

Zbog starenja stanovništva Njemačke, mladi ljudi se suočavaju s pritiskom da plaćaju penzije i troškove zdravstvene zaštite miliona penzionera, dok im je istovremeno politička moć relativno ograničena, jer je manje od 15 odsto birača mlađe od 30 godina, a skoro 60 odsto birača je starije od 50 godina.

"Osjećam da ono što mi je važno nije prioritet za većinu političara – ili za druge glasače", rekla je za Bloomberg Emily Wunsch u gradu Haleu na istoku Njemačke.

Osim osjećaja da stabilizacija njemačkog političkog i društvenog sistema ide preko njihovih leđa, nezadovoljstvo mladih u Njemačkoj oblikovano je ekonomskim previranjem u Njemačkoj, izolacijom i neodmjerenim antikorona mjerama u vrijeme pandemije kovida 19, kao i nesigurnošću izazvanom ratom u Ukrajini. Nezadovoljstvo ih je usmjerilo od stranaka blizu ideološkog centra ka tvrdo desničarskoj AfD, ali i ideološki suprotnoj Ljevici, koja vodi porijeklo od nekad vladajuće komunističke partije u Istočnoj Njemačkoj.

Bloomberg

"Prije 2006. među mladima je postojalo opšte uvjerenje da će stvari, koje se njih tiču, nekako srediti", rekao je za Bloomberg Markus Steuer, direktor centra za mlade protestantske crkve u Donjoj Saksoniji. "To (uvjerenje) se smanjilo od pandemije."

Kao i u mnogim drugim zemljama, TikTok i Instagram su postali suštinske platforme za političku kulturu mlađe generacije, što su vješto iskoristili i Ljevica i AfD.

Međutim, ni AfD, ni Ljevica neće ući u buduću njemačku vladu. Ako sedam stranačkih lista uđe u Bundestag, to će biti partijski najrascjepkaniji sastav parlamenta u posljednjih nekoliko decenija, što će otežati Merzu da formira većinsku vladu samo s jednim koalicionim partnerom. Za parlamentarnu većinu će mu biti potrebne bar tri stranke, ako ostane pri obećanju da vladu neće praviti s desničarskom AfD-om.

Koliko god se trudio da bude optimističan pred pristalicama, Merzu narednih nedjelja predstoje duge glavobolje da formira stabilnu vladajuću koaliciju, koja će mu omogućiti da bude snažan kancelar sposoban da rješava nagomilane probleme Njemačke.

Friedrich Merz; Foto: Bloomberg

Naprosto, izbori su pokazali partijsku rascjepkanost biračkog tijela u Njemačkoj, koje očajnički traži spasioca. Spasioca koji će napraviti čudo kako bi ispunio očekivanje njemačkih građana i privrede.

Ako Merzova vlada bar dijelom to ne uspije naredne četiri godine, najava Weidel o tome da će AfD postati najjača politička snaga biće realnost.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar