Koji kandidati i politički pravci privlače glasove bh. dijaspore u Njemačkoj

Njemačka se približava novim izborima u politički dinamičnoj atmosferi, obilježenoj promjenama u biračkim preferencijama i neizvjesnostima oko buduće vladajuće koalicije. Šest osoba je u borbi za mjesto kancelara Njemačke, a njihovi planovi se dosta razlikuju. Sam izbor jednog od njih će odrediti i daljnji pravac razvoja zemlje. Iako još uvijek ne postoje neke posebne ankete o tome koga preferiraju birači iz bh. dijaspore, jasno je da su za njih predstojeći izbori od velikog značaja. 

Prema službenim podacima Saveznog ureda za statistiku, u Njemačkoj živi 248.000 osoba bh. porijekla, od čega 167.975 s bh. državljanstvom. 

Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Inicijativi za evropsku stabilnost (ESI) u Berlinu za Bloomberg Adriju komentarisao je trenutno stanje u zemlji pred izbore te moguće ishode nakon izbora. Kaže da su za bh. dijasporu ovo jedni od važniji izbora do sada s obzirom na politike stranaka koje imaju liberalnije, ali jako stroge pristupe kada je riječ o migracijama, ali i drugim ekonomskim politikama. 

"Izbori su jako važni jer će njihov krajnji rezultati odrediti pravac ekonomske politike, pristup migracijama i položaj radnika, uključujući i nužne reforme penzionog sistema, što u konačnici najviše zanima našu dijasporu", kaže Ćerimagić. 

Prema njegovom mišljenju, većina naših ljudi se oslanja na stranke lijevog spektra, koje zagovaraju stabilnost i integraciju, pri čemu mnogi podržavaju SPD i Zelene. Dio birača, posebno među privrednicima, naginje Liberalnoj, a poneki i CDU/CSU. 

U predizbornoj kampanji dominiraju teme migracija, sigurnosti i ekonomije, pri čemu je očigledan pomak udesno, posebno unutar CDU-CSU, ali i u širem javnom mnijenju. Retorika postaje oštrija, s naglaskom na restriktivnije politike prema migrantima i azilu. Istovremeno, u kampanji se govori i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu povratka Donalda Trumpa na vlast, što otvara pitanje buduće sigurnosne i trgovinske politike.  

U fokusu su i ekonomski izazovi, od industrijske konkurentnosti do uloge Njemačke u reformi Evropske unije. 

Tri moguća scenarija nakon izbora

Ćerimagić kaže da, prema aktuelnim anketama, konzervativni CDU/CSU ima najveće šanse da postane najjača politička snaga, ali ostaje pitanje hoće li im za formiranje vlade biti dovoljan samo jedan koalicioni partner ili će trebati širu podršku. Prema trenutnom stanju postoje tri moguća scenarija nakon izbora.  

Prvi uključuje koaliciju CDU/CSU i SPD, ako socijaldemokrati osvoje dovoljno mandata da osiguraju stabilnu većinu. Drugi scenarij je koalicija CDU/CSU i Zelenih, što bi bio politički interesantan, ali izazovan savez s obzirom na razlike u programima, posebno u vezi s energetskom politikom i klimatskim pitanjima. Te treći scenarij, koalicija CDU/CSU, SPD-a i Zelenih, ako rezultati pokažu da samo koalicija tri stranke može biti dovoljna za stabilnu većinu. Liberalna stranka prema trenutnim anketama ne ulazi u Bundestag, ali je na pragu, pa bi njenim ulaskom mogle biti moguće i drugačije koalicije.  

Depositphotos - Bundestag

 

Uprkos činjenici da je krajnje desni AfD prema anketama druga najjača stranka, on ostaje daleko iza CDU/CSU i isključen je iz mogućih koalicionih pregovora. Nijedna od glavnih stranaka ne želi sarađivati s AfD-om, što ograničava njihov politički utjecaj, iako su ostvarili značajan rast u nekim regijama, posebno na istoku Njemačke.  

"Ostaje za vidjeti kako će se biračko tijelo rasporediti u završnici kampanje, jer značajan dio je još uvijek neodlučan, ali ono što je izvjesno je da će se pregovori o budućoj vladi voditi oko toga koliko široka koalicija će biti potrebna za vlast u Njemačkoj. Kako će se ti pregovori završiti u ovom trenutku, nemoguće je predvidjeti", kaže Čerimagić. 

Najvjerovatniji budući njemački kancelar je prema svemu sudeći Friedrich Merz iz CDU/CSU. 

Do sada se vrlo malo izjašnjavao o politici prema Zapadnom Balkanu i proširenju EU. Njegovi nedavni komentari sugeriraju povratak rezerviranijem pristupu brzini proširenja, uz naglasak na to da će taj proces "potrajati".  

Istovremeno, Merz je otvoren za razmatranje međukoraka u integraciji regiona, inspiriran ranijim konceptima koncentričnih krugova oko EU, strukturama koje omogućavaju punopravno članstvo u jedinstvenom tržištu EU i Šengenu, ali i primjerom Švicarske.  

Pominjanje potrebe za prevazilaženjem stroge podjele na zemlje unutar i izvan EU sugerira moguću raspravu za dublju integraciju regije. 

Ipak, Merz je, prema pisanju njemačkih medija, uvjeren da može nagovoriti buduće partnere da krenu u reformu imigracionog sistema, mada je dio njegovog prijedloga, vezan za odbijanje prihvatanja azilanata na teritorij Njemačke, neprihvatljiv za većinu drugih stranaka, te potencijalno nije u skladu sa zakonom Evropske unije. 

Ako bi uspio sastaviti koaliciju, Merz bi tako vratio na vlast CDU nakon četiri godine pauze, te postao prvi lider ove stranke nakon Angele Merkel koji bi preuzeo vlast u Njemačkoj. 

23. februar

Vanredni parlamentarni izbori održat će se 23. februara, nakon što je dosadašnja "semafor" koalicija neslavno završila u decembru prethodne godine. 

Olaf Scholz, trenutni kancelar iz SPD-a, suočava se s izazovima unutar svoje koalicije, koju nije uspio održati stabilnom. Iako se nada da će SPD biti ključni partner za CDU nakon izbora, njegova stranka se suočava s padom podrške zbog nesuglasica unutar koalicije i nesuglasica u vezi s ekonomijom i migracijama. SPD predlaže umjerene ekonomske politike, uključujući povećanje minimalne plate i bržu deportaciju migranata. 

Depositphotos Olaf Scholz

 

Nedavni televizijski duel pokazao je da odlazeći socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i njegov mogući nasljednik Friedrich Merz imaju poprilično suprotstavljene vizije budućnosti Njemačke, kako po pitanju migrantske i odbrambene politike, tako i ekonomske i budžetske politike.  

Dobar dio komentatora ocijenio je da je u ovom, na trenutke žučnom, duelu kandidat demokršćanskog bloka (CDU-CSU) bio dominantniji u odnosu na kancelara iz redova Socijaldemokratske partije (SPD). 

CDU-CSU najveća podrška

Prema najnovijem istraživanju koje je objavila agencija za ispitivanje javnog mnijenja INSA, CDU-CSU uživa podršku 29 posto birača i time su zadržale status najpopularnije izborne liste, koji imaju već dvije godine. Slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 21 posto, Scholzov SPD je sa 16 posto na trećem mjestu, iako je na izborima u septembru 2021. godine bio na prvom mjestu. 

Depositphotos Friedrich Merz

 

Ankete ukazuju na to da vladajući Zeleni imaju podršku 12 posto birača, ljevičarski Savez Sahre Wagenknecht (BSW) šest, Ljevica pet, a donedavno vladajući liberali (FDP) tek četiri posto, što je ispod izbornog cenzusa, koji je pet posto birača izašlih na birališta. 

Premda tek objavljeno istraživanje njemačke agencije R+V ukazuje na to da više od dvije trećine Nijemaca, 68 posto, strahuje od recesije i ekonomskog kolapsa – znatno više nego ljetos, kada je takvog stava bilo 48 posto ispitanika – dobar dio žustre rasprave dva kandidata se ipak odnosio na eventualnu postizbornu saradnju CDU-CSU s AfD-om. 

AfD, iako popularna među određenim dijelom birača, ostaje izvan mogućnosti koalicije zbog svojih radikalnih stavova, uključujući oštar pristup migracijama i EU-u. Liderica Alice Weidel možda vodi stranku prema velikim izborima, ali njene radikalne politike i kontroverze, poput relativiziranja Holokausta, isključuju bilo kakvu mogućnost političkog saveza s drugim strankama. 

Zeleni, pod vodstvom Roberta Habecka, i FDP, čiji je lider Christian Lindner, također su u igri, ali njihova uloga u postizbornim pregovorima ovisi o rezultatu. Zeleni su u velikoj mjeri usklađeni s CDU-om po pitanjima Ukrajine i odbrane, dok bi FDP mogao biti isključen ako ne pređe izborni prag. 

Posljednja opcija, BSW i njihova liderica Sahra Wagenknecht, vjerovatno neće imati dovoljnu podršku za ostvarenje vlasti, ali će biti važan faktor u eventualnim koalicijskim pregovorima, s obzirom na to da su radikalniji u stavu prema EU-u. 

Ove stranke će vjerovatno biti u središtu pregovora nakon izbora, a specifični politički scenariji ovise o tome kako se usmjere koalicije, s CDU-om i SPD-om kao glavnim igračima.