Čovjek koji bi mogao postati sljedeći njemački kancelar ostaje enigma. Za neke je Friedrich Merz populistički provokator, dok ga drugi vide kao odlučnog konzervativca ili vještog ekonomista. Ako njegova stranka, konzervativna koalicija CDU/CSU pobijedi na njemačkim izborima 23. veljače, morat će se uzdići iznad tih etiketa i brzo pokazati učinkovito državništvo.
Od nikoga se ne može očekivati da će preko noći riješiti probleme Njemačke, no centristi, suočeni s prijetnjom krajnje desnice, možda imaju posljednju priliku izvući zemlju iz nevolja. Ključno pitanje ostaje: ima li Merz dovoljno snage za to?
Zasigurno bi trebao biti spreman za preuzimanje dužnosti. Njegova stranka posljednje tri godine vodi u anketama i mogla bi osvojiti dvostruko više glasova od lijevo-centrističkog SPD-a kancelara Olafa Scholza. Merz je stoga glavni favorit, a neki njemački mediji već ga nazivaju "kancelarom na čekanju".
No vodstvo u anketama ne treba miješati s oduševljenjem birača. Istraživanja CDU/CSU-u predviđaju oko 30 posto glasova, što bi bio drugi najlošiji rezultat u povijesti stranke (najgori je bio 24 posto 2021.), i to unatoč tome što Scholz ima rekordno nisku popularnost. Drugim riječima, Merz bi trebao "letjeti", ali on se tek vozi.
Nije odmah jasno što ga sputava. Iako je najstariji od kandidata za kancelara, njegov energičan nastup u kampanji odudara od njegovih godina, primijetili su novinari The Economista koji su ga intervjuirali prošlog tjedna. Također se čini da je u povoljnom položaju da se pozabavi dvama ključnim pitanjima ovih izbora: stagnacijom gospodarstva i migracijama.
Merz je multimilijunaš koji je bogatstvo stekao kao korporativni odvjetnik, više nego što su Nijemci navikli kod svojih kancelara. Obnašao je visoke funkcije u brojnim upravnim odborima, posebno kao predsjednik njemačkog ogranka američke investicijske tvrtke BlackRock. Neki su ga kritizirali zbog luksuznog načina života, uključujući privatne letove (ima pilotsku dozvolu), no ankete pokazuju da ga se doživljava kao najsposobnijeg kandidata za upravljanje gospodarstvom.
No upravo je gospodarstvo u središtu zabrinutosti. Njemačka možda ulazi u treću uzastopnu godinu recesije, a Nijemci nikada nisu bili pesimističniji. Nedavna anketa pokazala je da samo četvrtina građana smatra da je ekonomska situacija dobra, a još manje ih vjeruje da je zemlja na pravom putu. "Poslovni model ove zemlje više ne postoji", priznaje Merz, nudeći biračima radikalno smanjenje poreza, birokracije i socijalne potrošnje. Da bi spriječio odlazak njemačkih poduzeća i uvjerio građane da dolaze bolji dani, trebat će mu zarazni optimizam i uvjerljivost.
Merz će se morati dokazati i u rješavanju složenog pitanja migracija. Njegova odlučnost u tom pogledu djeluje autentično. Kao unutarstranački rival bivše kancelarke Angele Merkel, bio je oštar kritičar njezine politike otvorenih granica iz 2015., tvrdeći da je to trebala biti "jednokratna iznimka".
Bloomberg
Danas je u Njemačkoj više od 3,5 milijuna izbjeglica, što čini oko četiri posto populacije.
U rizičnom potezu, kako bi dokazao da je spreman smanjiti ilegalne migracije, Merz je prošlog mjeseca pokušao progurati stroži zakon u parlamentu, no nije uspio. Znao je da će ga u tome podržati krajnje desna stranka AfD, koju ostale njemačke stranke smatraju politički "toksičnom" zbog nacističke prošlosti zemlje.
Iako su Merzovi potezi izazvali ogorčenje protivnika i masovne prosvjede u gradovima diljem Njemačke, ankete pokazuju da mu to nije naštetilo. No nisu mu ni pomogle, unatoč činjenici da se oko dvije trećine birača slaže s njegovim migracijskim prijedlozima.
Čini se da Merz može reći ili učiniti bilo što, a ankete ostaju nepromijenjene. Ključni problem je to što su mnogi Nijemci izgubili povjerenje u politički sustav. Ankete godinama pokazuju da velika većina birača više ne vjeruje političkim strankama, a sada se to nepovjerenje proširilo i na srednju klasu, tradicionalnu bazu CDU/CSU-a. Centristi, čini se, nisu u stanju pokazati "empatiju, kompetenciju i otvorenost", kako je to opisao jedan anketirani birač.
Merz je lice sustava u koji su ljudi izgubili vjeru. Prvi put se pridružio CDU-u 1972. kao 17-godišnjak. Bio je ambiciozan i natjecateljski nastrojen te je početkom 2000-ih pokušao preuzeti vodstvo stranke, no Angela Merkel ga je nadmašila. Njih dvoje postali su zakleti politički protivnici, a Merz se između 2009. i 2018. povukao iz politike kako bi se posvetio poslovnoj karijeri. Nakon povratka, dvaput je izgubio od Merkelinih nasljednika Annegret Kramp-Karrenbauer i Armina Lascheta. No kako su oboje doživjeli politički neuspjeh, Merz je napokon ostvario svoj cilj: 2022. postao je predsjednik CDU-a, a 2024. i njegov kandidat za kancelara.
Depositphotos Friedrich Merz
Stranačka struktura čvrsto stoji iza njega, a ankete su se nakon Merkelina odlaska blago oporavile. No priča o tome da je cijelo vrijeme bio "druga opcija" nije privlačna, a promijeniti tu percepciju bit će teško. Budući da CDU/CSU ne želi surađivati s AfD-om, Merz će vjerojatno morati formirati koaliciju s jednom ili čak dvjema sadašnjim vladajućim strankama. To bi biračima moglo izgledati kao nastavak istog sustava protiv kojeg su se pobunili.
AfD bi na ovim izborima mogao udvostručiti broj glasova u odnosu na 2021. Nastavi li se taj trend, stranka bi za nekoliko godina mogla postati najjača u zemlji. Ako Merz postane kancelar, imat će vrlo malo vremena za učinkovite reforme i preokret političke klime.
Nitko ne zna hoće li biti dorastao tom izazovu. Merz nikada nije obnašao ministarsku dužnost – sve iskustvo stekao je u opoziciji, bilo u stranci ili izvan nje. No u dobru i u zlu, vjerojatno će upravo on biti taj koji će Njemačkoj pokušati pokazati izlaz iz krize.
Katja Hoyer je njemačko-britanska povjesničarka i novinarka.
.webp){kind=icon}
