Američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff, svjež nakon trijumfa postizanja mirovnog sporazuma o Gazi, prošlog mjeseca je razgovarao telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja i predložio da zajedno rade na sličnom planu za Ukrajinu, uz sugestiju da Vladimir Putin tu inicijativu pokrene s Donaldom Trumpom.
U telefonskom razgovoru 14. oktobra, kојi je trajao nešto više od pet minuta, Witkoff je savjetovao Jurija Ušakova, Putinovog glavnog vanjskopolitičkog savjetnika, kako bi ruski lider trebalo pokrenuti tu temu s Trumpom. Njegove sugestije uključivale su prijedloge da se organizira razgovor Trump–Putin prije posjete Volodimira Zelenskog Bijeloj kući kasnije te sedmice, kao i da se kao ulazna tačka iskoristi sporazum o Gazi.
"Napravili smo Trumpov plan u 20 tačaka, 20 tačaka za mir, i razmišljam da možda isto uradimo i s vama", rekao je Witkoff Ušakovu, prema snimku razgovora koji je Bloomberg pregledao i transkribovao.
Upitan o Witkoffovom pristupu, Trump je rekao da nije preslušao razgovor, ali da je čuo da je riječ o "standardnim pregovorima".
"On mora to prodati Ukrajini. On prodaje Ukrajini Rusiju. To radi jedan kreator dogovora", rekao je Trump novinarima u utorak. "Morate reći: gledajte, oni žele ovo, morate ih uvjeriti u ovo. Pretpostavljam da isto govori i Ukrajini, jer svaka strana mora nešto dati i nešto dobiti".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U razgovoru se prvi put nudi direktan uvid u Witkoffove nedavne taktike pregovaranja s Rusijom i ono što djeluje kao početak plana u 28 tačaka, koji se pojavio ranije ovog mjeseca i koji je SAD pokušao nametnuti Ukrajini kao osnovu za dogovor.
Putin je ovog mjeseca rekao da smatra da se američki plan može iskoristiti kao osnova za mirovni sporazum. Na sastanku Vijeća sigurnosti Rusije rekao je visokim zvaničnicima da plan u 28 tačaka još nije detaljno razmatran sa SAD-om, ali da je Moskva dobila njegov primjerak.
Trump je u utorak izjavio da je naložio Witkoffu da se sastane s Putinom, u nadi da će biti finaliziran mirovni plan.
"Originalni mirovni plan u dvadeset osam tačaka, koji su izradile Sjedinjene Američke Države, dodatno je dorađen uz dodatne sugestije s obje strane i ostalo je samo nekoliko tačaka neslaganja", naveo je predsjednik u objavi na mreži Truth Social.
U vrijeme razgovora Witkoffa i Ušakova, Trump je uživao u uspjehu svoje inicijative za okončanje rata u Gazi. Dan ranije postao je prvi američki predsjednik koji je od 2008. godine govorio u izraelskom Knesetu, nakon što je osigurao oslobađanje posljednjih 20 živih talaca koje je držao Hamas.
Trumpov stav prema Putinu, međutim, djelovao je sve hladniji. Dok se pripremao za sastanak sa Zelenskim 17. oktobra, razmatrao je isporuku Ukrajini krstarećih raketa Tomahawk većeg dometa, razgovarao o novim sankcijama Rusiji i javno iskazivao frustraciju Putinom.
"Ne znam zašto on nastavlja ovaj rat", rekao je Trump 14. oktobra, istog dana kada je Witkoff razgovarao s Ušakovom. "On jednostavno ne želi završiti taj rat. I mislim da ga to čini veoma lošim u očima svijeta."
Tokom razgovora s Ušakovom, Witkoff je svom ruskom sagovorniku rekao da gaji duboko poštovanje prema Putinu i da je Trumpu rekao da vjeruje da je Rusija oduvijek željela mirovni sporazum. Američki izaslanik pomenuo je i predstojeću posjetu Zelenskog te predložio da Putin razgovara s Trumpom prije tog sastanka.
"Zelenski dolazi u Bijelu kuću u petak", rekao je Witkoff. "Ja ću biti tamo jer me žele tamo, ali mislim da bi, ako je moguće, trebalo da imamo poziv s vašim šefom prije tog petka."
Bloomberg
Ušakov je upitao Witkoffa da li bi bilo "korisno" da Putin pozove Trumpa. Witkoff je rekao da bi to bilo korisno.
Također je preporučio da Putin čestita Trumpu na mirovnom sporazumu o Gazi, kaže da ga je Rusija podržala i da poštuje predsjednika kao čovjeka mira. "Na osnovu toga, to će biti zaista dobar razgovor", rekao je Witkoff.
"Evo šta mislim da bi bilo sjajno", dodao je potom. "Možda on kaže predsjedniku Trumpu: znate, Steve i Jurij su razgovarali o veoma sličnom planu u 20 tačaka za mir i to bi moglo biti nešto što bi pomjerilo stvari s mrtve tačke, otvoreni smo za takve stvari."
Ušakov je djelovao kao da prihvata dio savjeta. Putin će "čestitati" i reći da je "gospodin Trump pravi čovjek mira", rekao je.
Trump i Putin razgovarali su dva dana kasnije, na zahtjev Rusije, a američki predsjednik je opisao dvoiposatni razgovor kao "veoma produktivan". Nakon toga je najavio planove za sastanak s ruskim liderom u Budimpešti, koji još nije održan, i pomenuo da mu je Putin čestitao sporazum o Gazi.
Kao nastavak tog razgovora, Witkoff se sastao s Kirilom Dmitrijevom, još jednim visokim savjetnikom Kremlja, u Miamiju, prema intervjuu koji je Dmitrijev dao portalu Axios. Dmitrijev je rekao da je u Miamiju proveo tri dana od 24. oktobra. Njegov portparol odbio je komentirati.
Krajem oktobra Dmitrijev i Ušakov razgovarali su telefonom i na ruskom debatovali o tome koliko snažno Moskva treba insistirati na svojim zahtjevima u svakom mirovnom prijedlogu, prema još jednom snimku koji je pregledao Bloomberg.
Dok su dvojica Putinovih saradnika razmatrala različite opcije, Ušakov je zagovarao da se u prijedlozima Bijeloj kući traži "maksimum". Rekao je da ga brine da bi SAD mogao pogrešno protumačiti neke prijedloge i nešto izostaviti, a zatim tvrditi da je postignut dogovor, što bi dovelo do prekida pregovora.
Dmitrijev, koji je i na čelu Ruskog fonda za direktne investicije, predložio je da se dokument podjeli neformalno i rekao da je uvjeren da, čak i ako SAD ne prihvati potpuno rusku verziju, barem će uraditi nešto vrlo blisko tome.
Kasnije je uvjerio Ušakova da će se držati onoga što mu je rečeno da iznese i da Ušakov kasnije može razgovarati o dokumentu i sa "Steveom".
Bloomberg nije uspio potvrditi kakve je tačno prijedloge Rusija podijelila sa SAD-om i koliko su oni oblikovali konačni nacrt u 28 tačaka.
U međuvremenu je Ukrajina bila izložena snažnom pritisku da prihvati prijedlog koji je Witkoff sastavio uz pomoć svojih sagovornika iz Kremlja. Američki zvaničnici su prijetili obustavom ključne obavještajne podrške ukrajinskoj vojsci ako Zelenski odbije prijedlog, iako je Kijev u međuvremenu izborio određene ustupke i uvjerio SAD da uspori tempo nakon razgovora s državnim sekretarom Marcom Rubiom u nedjelju.
Prema uslovima koje je SAD predložio ranije ovog mjeseca, Ukrajina bi morala povući trupe iz dijelova istočne regije Donbasa koje Rusija nije uspjela zauzeti vojnom silom. Ta oblast bi postala neutralna demilitarizirana tampon-zona, međunarodno priznata kao ruska.
Moskva bi također dobila faktičko priznanje ruskih pretenzija na oblasti Krima, Luganska i Donjecka. Većina ostatka linije fronta, uključujući oblasti Hersona i Zaporožja, bila bi praktično zamrznuta. Ukrajina i njeni evropski saveznici insistirali su da bi rat trebalo da se okonča duž postojećih linija.
To su neki od uslova koje su Witkoff i Ušakov, čini se, nagovijestili tokom svog razgovora prošlog mjeseca.
"Od mene tebi, znam šta će biti potrebno da se postigne mirovni sporazum", rekao je Witkoff. "Donjeck i možda neka razmjena teritorije. Ali kažem, umjesto da govorimo na taj način, hajde da govorimo s više nade, jer mislim da ćemo doći do dogovora."
"Predsjednik će mi dati mnogo prostora i diskrecije da dođem do dogovora", dodao je. "Ako uspijemo stvoriti priliku da nakon ovoga kažemo da sam razgovarao s Jurijem i da smo imali razgovor koji može dovesti do velikih stvari, mislim da bi to bilo značajno."
"U redu", odgovorio je Ušakov. "To zvuči dobro."
.webp){kind=icon}
