Proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i latinoameričkih zemalja okupljenih u grupaciji Mercosur izazvao je proteste građana, ekoloških aktivista i udruženja poljoprivrednika diljem Evropske unije, zbog zabrinutosti da bi uklanjanje trgovinskih barijera dovelo do poplave jeftine robe i hrane koja bi ugrozila evropsku poljoprivredu i ekološke ciljeve. I 145 članova Evropskog parlamenta (EP) planiralo je osporiti sporazum na sudu, ali sve je to blokirano iz proceduralnih razloga, pa se očekuje da će EP uskoro glasati o tome, te da će trgovinski pakt biti službeno potpisan 20. decembra u brazilskoj prijestolnici Braziliji, kada se održava i Summit čelnika Mercosura, zajedničkog tržišta koje su osnovali Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Najmanje 15 od 27 država članica EU mora odobriti nacrt sporazuma da bi postao konačan, a još nije jasno koji će evropski čelnici putovati u Brazil kako bi potpisali sporazum kojim će se okončati četvrt stoljeća pregovora između Mercosura i EU. Francuska ga je nazvala "neprihvatljivim", tvrdeći da sporazum ignorira ekološke zahtjeve vezane uz poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, no većina država članica EU-a, između ostalog, zbog geopolitičkih i geoekonomskih pritisaka, radi na što bržem zaključenju i ratificiranju ovog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Najnovija ponuda EU-a uključuje smanjenje carinskih kvota za ključne poljoprivredne proizvode, poput govedine, peradi, svinjetine, šećera, etanola, soka od narandže i žitarica poput kukuruza i riže. U nastojanju da smiri pobunu poljoprivrednika i zemalja poput Francuske, Evropska komisija osmislila je mjere zaštite poljoprivrednika od konkurencije niskih cijena ili porasta uvoza od novih trgovinskih partnera, koje su odobrile sve države članice EU-a.
Geopolitički pritisak
Trgovinski sporazum s blokom Mercosur bio bi najveći koji je EU do sada sklopila, a EK procjenjuje da bi evropske kompanije godišnje uštedjele više od četiri milijarde eura na carinama i istovremeno proširile svoj pristup tržištu u četiri južnoameričke zemlje, a preko njih i cijeloj Latinskoj Americi. Sporazum također utvrđuje kvote i standarde za osjetljive poljoprivredne proizvode, uključujući govedinu, perad, šećer i mliječne proizvode.
Na prošlogodišnjem summitu EU-a i Mercosura, predsjednik Argentine Javier Miley, predsjednik Urugvaja Luis Lacalle Pou, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva i predsjednik Paragvaja Santiago Pena | Bloomberg
Razlog žurbe evropskih čelnika i briselskih eurobirokrata leži prvenstveno u činjenici da trgovinski rat između SAD-a i Kine, tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineska odluka o ograničavanju pristupa ključnim zemnim metalima i sirovinama potresaju globalni trgovinski sistem i samu globalizaciju, od koje su evropske ekonomije mnogo profitirale.
Koliko su evropski čelnici osjetljivi na geopolitičke pritiske i trenutno ne žele ljutiti, prije svih, stanara Bijele kuće, svjedoči i činjenica da je ogromna većina evropskih čelnika, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i predsjednicu EK Ursulu von der Leyen, propustila summit EU sa čelnicima Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) u Kolumbiji početkom ovog mjeseca, velikim dijelom zbog zabrinutosti da bi ovo jačanje evropskih veza s Latinskom Amerikom moglo ljutiti Trumpa. I to ne samo zato što je ta regija američko geopolitičko dvorište, već i zato što je Kolumbija, kao i Venezuela, pod napadom službenog Washingtona da bude domaćin summita, zbog optužbi za trgovinu drogom.
EU i CELAC zajedno čine 60 zemalja, što predstavlja 21 posto globalnog BDP-a. Na summitu će se raspravljati o pitanjima poput jačanja trgovinskih veza i borbe protiv organiziranog kriminala.
Poljoprivrednici zabrinuti
CELAC nije privukao puno medijske pažnje, ali trgovinski sporazum EU-Mercosur jeste, budući da je mjesecima bio predmet protesta diljem EU. U pokušaju da uspori ratifikaciju u EP-u i smiri poljoprivrednike, desnocentristička Evropska narodna stranka (EPP), koja je najveća skupina u EP-u, povukla je svoj zahtjev za ubrzanu procjenu mehanizma "kočnice za nuždu" sporazuma.
Mehanizam je osmišljen za brzu provedbu kako bi se obustavili povlašteni trgovinski uvjeti za robu poput govedine, peradi i šećera u slučaju iznenadnog priljeva velikih količina robe ili pada cijena koji ugrožava proizvođače EU. Ubrzani postupak ubrzao bi usvajanje sporazuma s Mercosurom.
Francuski poljoprivrednici traže od francuske vlade da odbije sporazum i okupi druge zemlje koje se protive sporazumu | Bloomberg
Isključivanjem iz ubrzanog postupka, proces ratifikacije mogao bi potrajati dulje, dajući protivnicima sporazuma - među kojima su glavni Francuska i Poljska - više vremena za predlaganje amandmana kako bi se zaštitili interesi poljoprivrednika.
Najveće francuske poljoprivredne skupine zatražile su u septembru od francuske vlade da odbije potpisati sporazum i da okupi druge zemlje EU u koaliciji kako bi blokirale njegovu ratifikaciju, upozoravajući da on ne štiti poljoprivrednike od jeftinijeg uvoza.
Prema Antoineu Ogeru, direktoru istraživačkog centra Instituta za evropsku politiku zaštite okoliša, EU ovim sporazumom kratkovido žrtvuje svoju vrijednost.
"Zajedno s trenutnim ukidanjem ekoloških standarda, koji navodno ometaju konkurentnost evropskih kompanija, sporazum između EU i Mercosura ističe želju Evrope da potvrdi svoje mjesto među glavnim svjetskim silama, čak i po cijenu potiskivanja borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti u drugi plan. Ali ta kratkovidost vodi nas u krivom smjeru", rekao je Auger za francuski dnevnik Le Monde. "Budući prosperitet Evrope leži u društvu koje je otporno na klimatske promjene, sposobno za umjerenu potrošnju i povezano s ostatkom svijeta trgovinskim sporazumima koji poštuju ograničenja naše planete."
Kritike ovog projekta uspostave jedne od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu čuju se i na istoku EU. Komentator bugarskih novina Trud Veselin Kirov upozorava da se "iza fasade strateške nužnosti krije duboko ciničan sporazum koji potkopava temelje EU, kvalitet naše proizvodnje hrane i stroge sigurnosne standarde koje smo gradili desetljećima."
"Nadalje, uništava egzistenciju poljoprivrednika EU i predstavlja neprihvatljiv rizik za evropske proizvođače hrane. Prava priroda ovog sporazuma nije partnerstvo već politički oportunizam. On evropsku poljoprivredu pretvara u puki trgovinski adut za bolji pristup industrijskoj robi, poput automobila, hemikalija i mašina, ogromnom južnoameričkom tržištu", ističe Kirov i dodaje da "takva cinična razmjena ignorira stratešku važnost suvereniteta hrane - i povjerenja potrošača."
I dok neki komentatori primjećuju da činjenica da je sporazum sve bliži ratifikaciji također dokazuje sve veću političku slabost službenog Pariza, zagovornici ovog pakta ističu da "u svijetu u kojem grabežljive sile pokušavaju jednostrano nametnuti svoje interese", ovaj sporazum pokazuje da je "moguće pregovarati o povoljnim uvjetima i istovremeno braniti svoje principe".
Aktivisti za zaštitu okoliša, poput Frances Verkamp iz evropske podružnice organizacije "Prijatelji Zemlje", ne misle tako. Verkamp je upozorila da bi se pesticidi zabranjeni u Evropi mogli izvoziti u zemlje Mercosura, a zatim ponovo uvoziti u hrani. Istaknula je visoku upotrebu pesticida u Brazilu, rizike od deforestacije i prijetnje autohtonim zajednicama, upozoravajući da bi nagli porast jeftinijeg uvoza mogao potkopati poljoprivrednike EU, ugrozivši egzistenciju i sigurnost hrane.
Kampanja "Stop EU-Mercosur" obišla je Austriju, Poljsku, Njemačku, Francusku, Španiju i Nizozemsku kako bi istaknula ekološke, društvene i ekonomske rizike povezane s trgovinskim paktom. Na protestnim transparentima bili su slogani poput "Hrana za ljude, a ne za profit" i "Zaustavite sporazum EU-Mercosur. Sporazum koji je štetan za poljoprivrednike, okoliš te socijalna i ljudska prava".
Poljski izračun
Komentatorica poljskog portala wPolityce Agnieszka Lakoma također je izrazila zabrinutost za evropsku poljoprivredu, ističući da su zemlje koje najviše gube od sporazuma s Mercosurom one u kojima poljoprivreda igra ključnu ulogu, poput Poljske, Francuske i Irske.
"Situacija je dvostruko teška za poljske poljoprivrednike, jer se suočavaju sa svojevrsnim 'paragrafom 22'. S jedne strane, sve više hrane i žitarica već stiže iz Ukrajine, a s druge strane očekuje se poplava proizvoda iz Južne Amerike", ističe Lakoma.
Evropljani strahuju od jeftinije govedine iz Argentine | Bloomberg
Međutim, poljska javna televizija TVP izvještava da najnovija analiza pokazuje da bi koristi za poljsku ekonomiju mogle nadmašiti sve nedostatke.
Poljski poljoprivrednici predvodili su proteste protiv Sporazuma o partnerstvu između EU i Mercosura, navodeći strahove da jeftin uvoz poljoprivrednih proizvoda potkopava njihovu dobit. No, kako je izvijestio dnevnik Rzeczpospolita, drugi sektori imaju više razloga za optimizam. Konkretno, prema podacima Poljske nacionalne privredne komore (KIG), automobilska, mašinska, farmaceutska i kozmetička industrija imaju razloga očekivati smanjenje trgovinskih barijera, kao i kompanije u nastajanju zelene ekonomije, jer će sporazum otvoriti tržište od oko 260 miliona potrošača u Argentini, Brazilu, Paragvaju i Urugvaju.
Do sada je Poljska imala ograničenu prisutnost u Latinskoj Americi, čineći samo 0,4 posto ukupnog izvoza u regiju, što je dovelo do nepovoljnog trgovinskog bilansa tako da uvozi mnogo više iz zemalja Mercosura nego što izvozi u njih.
Neravnoteža je uglavnom posljedica velikih količina sirovina i poljoprivrednih proizvoda uvezenih iz Mercosura, rekao je ekonomist KIG-a za dnevnik Rzeczpospolita, dodajući da bi očekivani sporazum mogao smanjiti razliku.
Sljedeći pakt s Indijom?
Iako se očekuje da će njemačka automobilska industrija imati najviše koristi od ovog trgovinskog sporazuma, postoji i značajan sekundarni potencijal za Poljsku, budući da je zemlja glavni dobavljač automobilskih dijelova i komponenti te će ubrati plodove povećane trgovine s Njemačkom. Ostali sektori u kojima Poljska dobiva na priznanju na južnoameričkim tržištima uključuju industrijske mašine, farmaceutske proizvode i kozmetiku, ali i razvoj zelene ekonomije, uključujući obnovljive izvore energije i recikliranje. U međuvremenu, brzo razvijajuća e-trgovina i digitalizacija Mercosura mogu biti obećavajući za poljske IT kompanije.
Poljoprivrednici se nadaju da će ratifikacija sporazuma biti odgođena | Bloomberg
Analiza konsultantske kompanije za upravljanje fondovima PFR TF, konsultantske kompanije PwC i Poljske korporacije za osiguranje izvoznih kredita (KUKE), pokazuje kako su Brazil, Čile i Kolumbija vrlo obećavajuća tržišta za poljske izvoznike i investitore, dok su Dominikanska Republika i Argentina još uvijek nedovoljno istražene. Prema pisanju Rzeczpospolita, ova prisutnost mogla bi pomoći u razbijanju protekcionizma lokalnih tržišta i dati poljskim kompanijama veći oslonac.
Ovaj sporazum ne smije biti kraj priče, ocjenjuje komentator njemačkog ekonomskog dnevnika Handelsblatt Jakob Hanke Wella, naglašavajući da je politički zamah tu i da ga "sada Evropska komisija i države članice EU moraju maksimalno iskoristiti kako bi se postigli novi sporazumi, posebno s Indijom, jednim od ključnih strateških partnera u predstojećim desetljećima".
"Jednako je važan napredak s dinamičnim ekonomijama jugoistočne Azije: Indonezijom, Filipinima, Malezijom i Tajlandom. EU već godinama pregovara sa svim tim zemljama, ali si ne može priuštiti još 26 godina pregovora. Evropa ne smije više gubiti vrijeme", ističe i dodaje da bi ratifikacija sporazuma s Mercosurom bila proboj, ali Indija i jugoistočna Azija bit će pravi test može li EU ponuditi pravu alternativu protekcionizmu Donalda Trumpa.
.webp){kind=icon}
