Ukrajina je pristala na mirovni sporazum, a ostali su samo "manji detalji" koji treba da se riješe, izvijestili su sinoć brojni američki mediji, pozivajući se na izvore u administraciji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Takav američki zaključak je uslijedio nakon što je američki sekretar za vojsku Daniel Driscoll iznenada bio u svojevrsnoj tajnoj misiji u Abu Dabiju, gdje je imao sastanke s ruskim zvaničnicima o prijedlogu Trumpove administracije, ali i ukrajinskom delegacijom koju je, kako se saznaje, predvodio šef ukrajinske vojno obavještajne službe Kirilo Budanov.
Američki vojni zvaničnik u prijestolnici Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je da je Driscoll proveo sate pregovarajući u utorak s ruskim predstavnicima, dolazeći na sastanke i odlazeći s njih cijeli dan.
"Ostajemo veoma optimistični", rekao je zvaničnik, navodi CBS News. "Sekretar Driscoll je optimističan. Nadamo se da ćemo uskoro dobiti povratne informacije od Rusa. Ovo se brzo kreće".
Zasad nije bilo reakcije Kremlja na navodni pristanak Ukrajine na američki mirovni prijedlog, dok je u objavi na društvenoj mreži X ukrajinski sekretar za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov objavio da su ukrajinska i američka delegacija postigle "zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem je razgovarano u Ženevi" te da se planira posjeta predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu "kako bi završio završne korake i postigao dogovor s predsjednikom Trumpom".
Kako ističu ukrajinski izvori, prvobitni američki mirovni plan od 28 tačaka je nakon pregovora minulog vikenda u Ženevi sveden na okvir od 19 tačaka te da su "mnoge kontroverzne odredbe ili ublažene ili bar preoblikovane" kako bi se približile ukrajinskom stavu ili smanjile zahtjeve prema Ukrajini.
Ono što je očigledno jeste da neće biti sporazuma do Dana zahvalnosti 27. novembra, kako je Trump tražio od Zelenskog, ali da se čini da su pokušaji da se započne mirovni proces dobili novi zamah.
Američki plan i evropski kontraprijedlozi
Izvorni američki plan je u Ženevi sveden na plan od 19 tačaka, ali one nisu objavljene. I dok su Evropljani iznijeli dva prijedloga plana – jedan sa 24, a drugi sa 28 tačaka – u šturim reakcijama iz Moskve se saznaje da revidirani plan mora da sadrži duh onoga što je dogovoreno na samitu Trumpa i Putina na Aljasci. Stoga se može reći da ipak nije u potpunosti odbačen izvorni američki plan od 28 tačaka, koji je očigledno urađen pod utjecajem Rusa pri čemu je presudnu ulogu imao Putinov čovjek od povjerenja za tajne pregovore s Trumpovom administracijom Kiril Dmitrijev. Upravo zbog toga se očekuje da će Rusi insistirati da se na sto vrati i početni plan.
Bloomberg
A evo kakve su odredbe izvornog američkog plana i gdje se on značajno sukobljava s evropskim prijedlozima.
Tačka 1: "Suverenitet Ukrajine bit će potvrđen". Slično sadrži i evropski kontraprijedlog, što predstavlja svojevrsnu pobjedu za Ukrajinu jer je Vladimir Putin često izjavljivao da Ukrajina nije prava zemlja već dio Rusije.
Tačka 2: "Sveobuhvatni sporazum o nenapadanju bit će zaključen između Rusije, Ukrajine i Evrope. Sve dvosmislenosti iz posljednjih 30 godina smatrat će se riješenim“. Ekspertima je ova formulacije nerealno široka i praktično ne znači previše, naročito što se ne zna ni ko će predstavljati Evropu, ni gdje, ni šta će se diskutirati u tom trouglu.
Tačka 3: "Očekuje se da Rusija neće napasti susjedne zemlje i da se NATO neće dalje širiti". Evropski prijedlog briše ovu tačku, a u američkom planu je nejasno šta znači "očekuje se", budući da to ne zvuči kao obaveza bilo koje od uključenih strana. Za neširenje alijanse bi morale da se saglase sve 32 države članice, a pitanje je i kako bi to utjecalo na Gruziju i Bosnu i Hercegovinu, koje imaju akcione planove koji vode ka članstvu u NATO-u.
Tačka 4: "Bit će održan dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje SAD-a, kako bi se riješila sva sigurnosna pitanja i stvorili uslovi za deeskalaciju kako bi se osigurala globalna sigurnost i povećale mogućnosti za saradnju i budući ekonomski razvoj". Evropski kontraprijedlog ne sadrži posredovanje SAD-a, budući da takvom formulacijom SAD, iako vodeća članica i najveća vojska alijanse, sebe praktično isključuju iz ovog bloka, čega se evropski saveznici plaše, a Moskva priželjkuje.
Tačka 5: "Ukrajina će dobiti pouzdane sigurnosne garancije". Evropljani u svom prijedlogu navode "robusne sigurnosne garancije", ali ni u jednom od dva plana nema detalja o tome šta će biti sigurnosne garancije ili ko će ih pružiti. Ovo je više izjava o namjeri, a ne čvrsta garancija, zbog čega je Kijev u pregovorima u Ženevi i Abu Dabiju insistirao da se ovo precizira.
Tačka 6: "Veličina ukrajinskih oružanih snaga bit će ograničena na 600.000 pripadnika". Evropljani, pak, navode da će ograničenje biti "800.000 u mirnodopsko vrijeme", dok su ovi prijedlozi suštinski ublažavanje ruskog zahtjeva za razoružavanje Ukrajine. Iako su mnogi komentatori ovu odredbu shvatili kao značajno ograničenje za Ukrajinu, to nije tako. Prije rata, ukrajinske oružane snage su imale samo 209.000 aktivnih vojnika, a sada sa svim mobiliziranim imaju oko 880.000. Ukrajinci tvrde da je SAD spreman ukloniti ovo ograničenje.
Može u EU, ali ne u NATO
Tačka 7: "Ukrajina se slaže da u svoj ustav uvrsti da se neće pridružiti NATO-u, a NATO se slaže da u svoje statute uključi odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti". Evropljani predlažu da "ulazak Ukrajine u NATO zavisi od konsenzusa članica NATO-a, koji ne postoji". Kijev se bori da ova odredba bude izbačena.
Tačka 8: "NATO se slaže da ne stacionira trupe u Ukrajini". Ovo je za Rusiju ključna odredba jer ne želi više stranih trupa na svojim granicama, dok Evropljani ističu da Ukrajina treba da "odlučuje o prisustvu, oružju i operacijama prijateljskih snaga na svojoj teritoriji. Trumpova administracija je već isključila slanje američkih vojnika u Ukrajinu.
Tačka 9: "Evropski borbeni avioni bit će stacionirani u Poljskoj". Ovo je već slučaj u okviru NATO operacije "Istočna straža", koja je bila odgovor na ruske dronove koji su prelazili u Istočnu Evropu, uključujući Poljsku. Ovo je ključna odredba za Poljsku, koja se plaši ruske agresije i želi garancije da će druge zemlje NATO-a imati svoje snage raspoređene naprijed.
Bloomberg
Tačka 10: "SAD garantira da će dobiti nadoknadu za garancije, da će Ukrajina izgubiti garancije ako izvrši invaziju na Rusiju, potom da ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, pored odlučnog koordiniranog vojnog odgovora, sve globalne sankcije bit će vraćene, priznanje nove teritorije i sve ostale pogodnosti ovog sporazuma bit će opozvane, kao i da ako Ukrajina lansira raketu na Moskvu ili Sankt Peterburg bez razloga, garancija sigurnosti će se smatrati nevažećom“. Isticanje nadoknade je već poznat Trumpov zahtjev i oslikava njegov stav da ovo nije američki rat te da SAD treba da bude isplaćen za svoju vojnu pomoć Kijevu. Nije jasan obim i vrsta nadoknade, a posmatračima je veoma čudno zašto je zabrana lansiranja raketa Ukrajini ograničena samo na Moskvu ili Sankt Peterburg.
Tačka 11: "Ukrajina je podobna za članstvo u EU i dobit će kratkoročni preferencijalni pristup evropskom tržištu dok se ovo pitanje razmatra". Ovoj odredbi se sasvim sigurno protive pojedine članice EU, poput Mađarske.
Tačka 12: "Snažan globalni paket mjera za obnovu Ukrajine, uključujući, ali ne i ograničavajući se na: stvaranje Fonda za razvoj Ukrajine za ulaganje u brzorastuće industrije, uključujući tehnologiju, centre podataka i vještačku inteligenciju; SAD će sarađivati s Ukrajinom kako bi zajednički obnovile, razvile, modernizirale i upravljale gasnom infrastrukturom Ukrajine, uključujući cjevovode i skladišta; Zajednički napori za rehabilitaciju ratom pogođenih područja radi obnove, rekonstrukcije i modernizacije gradova i stambenih područja; Razvoj infrastrukture; Vađenje minerala i prirodnih resursa; Svjetska banka će razviti poseban finansijski paket kako bi ubrzala ove napore“. Nedostatak preciznosti ove odredbe čini njihov utjecaj neizvjesnim, naročito po pitanju odakle dolazi novac za "Fond za razvoj Ukrajine".
Tačka 13: "Rusija će biti reintegrirana u globalnu ekonomiju: Ukidanje sankcija bit će razmatrano i dogovoreno u fazama i od slučaja do slučaja. SAD će zaključiti dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji za međusobni razvoj u oblastima energetike, prirodnih resursa, infrastrukture, vještačke inteligencije, centara podataka, projekata vađenja rijetkih zemnih metala na Arktiku i drugih obostrano korisnih korporativnih mogućnosti. Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8". Ovo je bio jedan od Putinovih ciljeva jer bi Rusija ponovo bila priznata kao velika sila i oslobodila bi se sankcija. Ovo je i Trumpov interes, koji pokušava ekonomskom saradnjom s Rusijom, naročito oko energetike i Arktika, izvući Moskvu iz strateškog zagrljaja s Pekingom.
Svi bi rusku zamrznutu imovinu
Tačka 14: "Zamrznuta sredstva će se koristiti na sljedeći način: 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine bit će uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu; SAD će dobiti 50 posto profita od ovog poduhvata. Evropa će dodati 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos investicija dostupnih za obnovu Ukrajine. Zamrznuta evropska sredstva će biti odmrznuta. Preostala zamrznuta ruska sredstva bit će uložena u poseban američko-ruski investicijski fond koji će provoditi zajedničke projekte u određenim oblastima. Ovaj fond će biti usmjeren na jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan podsticaj da se ne vraća sukob".
Evropljani pak predlažu da Ukrajina bude obnovljena i kroz rusku "imovinu koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini" te da oni kontroliraju taj novac koji je zamrznut u evropskim finansijskim institucijama. Ova odredba sasvim sigurno ne odgovara Moskvi, a to što evropski prijedlog eliminira američke napore da preuzmu kontrolu nad ruskim sredstvima mogao bi da dovede do sukoba SAD-a i EU oko ove teme.
Bloomberg
Tačka 15: "Zajednička američko-ruska radna grupa za sigurnosna pitanja bit će osnovana kako bi se promoviralo i osiguralo poštovanje svih odredbi ovog sporazuma". Evropljani u ovu grupu uvode i Ukrajinu i Evropu, ali nije jasno kako će ova grupa biti u skladu s dijalogom NATO-Rusija, kojem bi trebalo da posreduje SAD.
Tačka 16: "Rusija će zakonski utvrditi svoju politiku neagresije prema Evropi i Ukrajini". Ovom odredbom se očekuje od ruske Dume, a na samo Putina, da potvrdi ovu politiku, premda bi za održivost bilo neophodno da se da neki konkretni rok za ovo. Doduše, teško je shvatiti ovu odredbu mnogo značajnom, jer to ne daje veliku garanciju da ruska invazija neće biti ponovljena.
Tačka 17: "SAD i Rusija će se složiti da produže važenje ugovora o neširenju i kontroli nuklearnog oružja, uključujući i Ugovor START 1". Naizgled, čini se nejasno kako nuklearni ugovori doprinose okončanju rata između Rusije i Ukrajine, ali ovo zapravo daje signal o američko-ruskom pomirenju, pri čemu ne bi spriječilo Moskvu da prijeti nuklearnim oružjem, što plaši mnoge u Evropi.
Tačka 18: "Ukrajina se slaže da bude nenuklearna država u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja". Ovo je Ukrajina bila i prije rata, zapravo se ovim cementira to da je Ukrajina ranjiva baš zato što nema nuklearno oružje, kojeg se odrekla Budimpeštanskim sporazumom 1994. godine u zamjenu za, apsurda li, sigurnosne garancije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije.
Tačka 19: "Nuklearna elektrana Zaporožje bit će pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju, a proizvedena električna energija bit će podjednako raspoređena između Rusije i Ukrajine – 50:50". Ova nuklearka se nalazi na ruskoj strani linije fronta, ali grad Zaporožje i mnogi radnici elektrane su na ukrajinskoj strani, što čini ovu odredbu razumnom u odnosu na realnost na terenu.
Tačka 20: "Obje zemlje se obavezuju da će provesti obrazovne programe u školama i društvu usmjerene na promociju razumijevanja i tolerancije različitih kultura i eliminiranje rasizma i predrasuda: Ukrajina će usvojiti pravila EU o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičkih manjina; Obje zemlje će se složiti da ukinu sve diskriminatorne mjere i garantiraju prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja; Svaka nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene". Dok se evropski kontraprijedlog zadržava samo u prvom zahtjevu u ovoj tački, američka cjelokupna odredba ide na ruku tvrdnjama zvanične Moskve da Kijev promovira nacizam i suzbija korištenje ruskog jezika i onih koji ga govore.
De facto bez teritorije
Tačka 21: "Teritorije: Krim, Lugansk i Donjeck bit će priznati kao de facto ruske, uključujući i od SAD-a, Herson i Zaporožje bit će zamrznuti duž linije kontakta, što će značiti de facto priznanje duž linije kontakta; Rusija će se odreći drugih dogovorenih teritorija koje kontrolira van pet regija; Ukrajinske snage će se povući iz dijela Donjecke oblasti koji trenutno kontroliraju, a ova zona povlačenja će se smatrati neutralnom demilitariziranom tampon-zonom, međunarodno priznatom kao teritorija koja pripada Ruskoj Federaciji. Ruske snage neće ulaziti u ovu demilitariziranu zonu“.
Ova odredba je, čini se, Evropi spornija nego Ukrajini, za koju izvori tvrde da su spremni za dio ovih ustupaka. O ovome su navodno Trump i Putin razgovarali na samitu na Aljasci, dok stručnjaci primjećuju da je pravna formulacija vrlo labava jer "de facto" ruska okupacija znači da ona postoji na terenu, ali ne i "de jure", to jeste po međunarodnom pravu. To bi omogućilo Ukrajini da nastavi polagati pravo na teritoriji, uprkos povlačenju. Međutim, u tekstu se također kaže da će se demilitarizirana zona smatrati "pripadajućom Ruskoj Federaciji", pri čemu se ne predviđa neki mehanizam za osiguravanje demilitarizacije ove zone.
Bloomberg
Tačka 22: "Nakon što se dogovore o budućim teritorijalnim aranžmanima, i Ruska Federacija i Ukrajina se obavezuju da neće mijenjati ove aranžmane silom. Bilo kakve sigurnosne garancije neće važiti u slučaju kršenja ove obaveze". Ova odredba je u suprotnosti s prethodnom koja je navodno riješila teritorijalne sporove
Tačka 23: "Rusija neće sprječavati Ukrajinu da koristi rijeku Dnjepar za komercijalne aktivnosti, a bit će postignuti sporazumi o slobodnom transportu žita preko Crnog mora". Ovo je bila tačka spora na prve dvije godine rata i važna je za Ukrajinu, ali i mnoge zemlje širom svijeta koji zavise od ukrajinskog izvoza hrane.
Tačka 24: "Bit će osnovan humanitarni komitet radi rješavanja otvorenih pitanja: Svi preostali zatvorenici i tijela bit će razmijenjeni po principu 'svi za sve'; Svi civilni pritvorenici i taoci bit će vraćeni, uključujući djecu; Bit će proveden program ponovnog ujedinjenja porodica; Bit će poduzete mjere za ublažavanje patnje žrtava sukoba". Ovakve razmjene nisu uvijek jednostavne i često mogu biti tačke spoticanja, što će sasvim sigurno biti očekivani povratak djece u Ukrajinu, koji su već nekoliko godina u Rusiji.
Tačka 25: "Ukrajina će održati izbore za 100 dana". Paradoksa li, ova odredba kojom se Ukrajini nameće zahtjev na domaćem terenu zapravo se na izvjestan način efikasno ograničava njen suverenitet i time krši tačka 1 ovog plana. Zahtjevi za izborima ili promjenom režima dugo se čuju iz Kremlja, ali odnedavno i iz Bijele kuće pod Trumpovom administracijom.
Tačka 26: "Sve strane uključene u ovaj sukob dobit će punu amnestiju za svoje postupke tokom rata i slažu se da neće podnositi nikakve zahtjeve niti razmatrati bilo kakve žalbe u budućnosti". Ova odredba je moralno sporna jer u praksi baca pod tepih ratne zločine s obje strane. S druge strane, nepoznato je kako bi ovakva odredba spriječila brojne međunarodne organizacije da pokrenu sudske postupke protiv ratnih zločinaca. Ukrajinci tvrde da je ova odredba prepravljena.
Tačka 27: "Ovaj sporazum će biti pravno obavezujući. Njegovu primjenu će pratiti i garantirati Vijeće za mir, na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom. Sankcije će biti izrečene za kršenje". Nije precizirano ni ko će sve biti u Vijeću za mir, niti koje sankcije prijete prekršiocima, kao i kako će to Vijeće sarađivati s radnom grupom SAD-Rusija i dijalogom NATO-Rusija.
Tačka 28: "Kada se sve strane slože s ovim memorandumom, prekid vatre će stupiti na snagu odmah nakon što se obje strane povuku na dogovorene tačke kako bi započele provođenje sporazuma". Sigurnosni stručnjaci ukazuju na to da je ova odredba vojno teška za provođenje, jer nije predviđen mehanizam za provođenje prekida vatre i rok za sigurno povlačenje.
Međutim, sva je prilika da je ovo samo početak mirovnog procesa, naročito zbog toga što Rusija još nije prihvatila nijedan od prijedloga, pa i sama Ukrajina želi razjasniti "manje detalje" s Trumpom lično. A ti "manji detalji" se čine poprilično velikim za Ukrajince, a to su pitanja teritorijalnih ustupaka i članstva u NATO-u.
.webp){kind=icon}
