Petosatni razgovori izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nisu približili stavove SAD-a i Rusije po pitanju mirovnog plana za Ukrajinu, iako su ove strane razgovore u Moskvi ocijenili kao "veoma korisne". I dok je Putin preko američkog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpovog zeta Jareda Kushnera uputio američkom kolegi prijateljske pozdrave uz zahtjev da detalje pregovora drže u tajnosti, prema Evropi je bio izričit u tvrdnji da evropske vlade sabotiraju mirovni proces te da "evropski zahtjevi nisu prihvatljivi za Rusiju".
To što su Witkoff i Kushner nakon pet sati pregovora najprije iz Američke ambasade u Moskvi o svemu izvijestili Bijelu kuću, a potom se odmah vratili u Washington, otkazujući prethodno razmatranu mogućnost susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama sastanka šefova diplomatije država članica NATO-a u Briselu, ukazuje na to da je Putin izgleda uspio američki mirovni plan vratiti na početnih 28 tačaka.
Drugim riječima, Ukrajinci i Evropljani su očigledno pogrešno mislili da su prije 10 dana razgovorima u Ženevi uspjeli američku mirovnu platformu svesti na 19 tačaka uz navodno "manje detalje" koje bi trebalo da razriješe Trump i Zelenski u direktnom razgovoru.
Politički signali
Putinov vanjskopolitički savjetnik Jurij Ušakov istaknuo je da su razgovori bili "konstruktivni i veoma informativni", iako "kompromis još nije postignut" oko ključnog pitanja za Rusiju – kontrole teritorije.
"Hoću da istaknem da su obje strane izrazile spremnost da nastave zajednički rad na dugoročnom mirovnom rješenju u Ukrajini", rekao je Ušakov koji je dodao da su razmatrani i ogromni potencijali ekonomske saradnje dviju zemalja te da je Putin poslao Trumpu, osim pozdrava, i "važne političke signale". "Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik (Putin) nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga."
Bloomberg Američki izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner zaduženi za pregovore s Moskvom
Kako je istakao, neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini su prihvatljive za Rusiju, ali pojedine "naprosto ne odgovaraju ruskim interesima". Iako je moskovski susret završen bez opipljivih rezultata, čini se da su obje strane pune nade da idu ka napretku.
Iako američki izvori navode da su Witkoff i Kushner u Moskvu donijeli i verziju mirovnog plana s kojim se Ukrajina složila koji dan ranije na razgovorima u Miamiju, koje je vodio američki državni sekretar Marco Rubio, sve ukazuje na to da su Rusi sve vratili na prvobitni plan od 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski.
Taj plan koji, između ostalog, podrazumijeva ukrajinsko prepuštanje Krima i Donbasa Rusiji, kao i da SAD dobije "kompenzaciju" za sigurnosne garancije koje će pružiti Ukrajina, nije naišao na oduševljenje Kijeva i Brisela. Štaviše, pojedini analitičari i evropski političari smatraju da bi on suštinski mogao biti sažet u sarkastičnu krilaticu "Teritorija Rusiji, rijetki minerali Americi, slava Ukrajini".
Rubio: Trenutno fokus na Donjecku
Američki državni sekretar Rubio je u intervjuu za Fox News izjavio da je glavna tačka spora u pregovorima dio teritorije takozvana Donjecka Narodna Republika (DNR), odnosno oko 20 posto Donjecke oblasti pod kontrolom ukrajinske vojske.
Bloomberg Marco Rubio kaže da je Donald Trump jedini lider koji može pregovarati s objema zaraćenim stranama
"Ono oko čega se sada bukvalno bore je 30-50 kilometara prostora i preostalih 20 posto regije Donjecka. I tako, ono što smo pokušali uraditi i mislim da smo postigli određeni napredak – jeste da shvatimo sa čime bi Ukrajinci mogli živjeti, što im daje garancije sigurnosti za budućnost u kojoj više nikada neće biti napadnuti, omogućava im ne samo da obnove svoju ekonomiju, već i da napreduju kao zemlja, da budu zemlja koja ima ekonomiju koja raste. Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina ukrajinski BDP bi mogao biti veći od ruskog", rekao je Rubio, dodavši da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao biti "najlakši mirovni sporazum".
Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, a Rusima sedmično gine 7.000 vojnika.
"U redu, 7.000 je više nego što smo mi izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cijelosti. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne spominjemo razaranja na ukrajinskoj strani", rekao je Rubio i dodao to nije njihov rat i da tamo nema američkih vojnika, ali da jedini lider koji može razgovarati s obje strane i sklopiti dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik Trump.
Prema njegovim riječima, Trumpova administracija pokušava vidjeti može li premostiti podjelu između obje strane, a za to je potrebno razgovarati s obje strane.
"Imamo neke iracionalne ljude koji su uključeni u ovo pitanje, u redu? Ljude koji smatraju da treba da razgovaramo samo s ukrajinskom stranom, a uopće ne s Rusima. Ne možete prekinuti rat između Rusije i Ukrajine bez razgovora s Rusijom", istakao je Rubio, ukazavši na to da je Putin prije nekoliko sedmica rekao da "može potrajati" dok Rusi ne postignu svoje ciljeve, ali da će oni to uraditi i ako bude koštalo više i trajalo duže nego što žele. "I zato mislim da je to njihov mentalitet. I ono što pokušavamo vidjeti, je li moguće okončati rat na način koji štiti budućnost Ukrajine za koji bi se obje strane mogle složiti. To je ono što pokušavamo saznati i mislim da smo napravili određeni napredak, ali još nismo to postigli".
Merz: SAD ne vodi mirovne pregovore
Američko mirovno posredovanje sve više brine evropske saveznike, a jučer je uslijedio još jedan negativan znak nakon što su Amerikanci u planu od 18 tačaka sebe naveli kao posrednika za dijalog NATO-Rusija, kao da nisu vodeća članica alijanse. Naime, jučer je Washington na neki način prekinuo višedecenijsku tradiciju da državni sekretar SAD-a obavezno prisustvuje briselskom sastanku šefova diplomatija država članica NATO-a.
Iako je generalni sekretar Mark Rutte pokušao na sve načina istaknuti da je "apsolutno prihvatljiv" izostanak Rubija, analitičari nisu mogli, a da ne istaknu da je SAD na sastanku predstavljao zamjenik državnog sekretara Christopher Landau, koji je prije samo šest mjeseci u objavi na društvenoj mreži doveo u pitanje razloge za postojanje NATO-a. Landau je kasnije tu objavu obrisao, ali svi ti potezi zvaničnog Washingtona samo povećavaju strepnju evropskih članica NATO-a da možda ne mogu računati, ne samo na usaglašavanje po pitanju načina prekida rata u Ukrajini, već ni na američku pomoć u slučaju da budu napadnute.
Bloomberg
Njemački kancelar Fridrich Merz sumnja u Trumpove motive u mirovnom posredovanju
Da zabrinutost vlada ne samo među evropskim političarima, već i među generalima, svjedoči izjava američkom "Atlanticu" general-majora njemačkog Bundesvera Christiana Froidinga, koji je u njemačkom Ministarstvu odbrane šef koordinacionog štaba za podršku Ukrajini.
"Najalarmantnija promjena u Evropi nije na bojnom polju, već u Washingtonu. Direktni kontakti s predstavnicima američke odbrane, koje smo imali dan i noć, prekinuti su – zaista prekinuti", rekao je general Froiding, dodajući da su američke kolege jednostavno prestale da mu odgovaraju na poruke te da Njemačka nije dobila upozorenje kada je Trumpova administracija obustavila isporuku oružja Ukrajini. "Sada, da bi razumjeli američku politiku, njemačke diplomate u Washingtonu pokušavaju pronaći nekoga u Pentagonu da im objasni šta se dešava".
I njemački kancelar Fridrich Merz se osvrnuo na američko posredovanje između Rusije i Ukrajine, izrazivši ozbiljne sumnje u Trumpove motive.
"Za Amerikance, ovo nisu pregovori o ratu i miru, već poslovni slučaj", rekao je Merz na sastanku parlamentarne grupe svog demokršćanskog bloka CDU-CSU, saznao je njemački tabloid Bild, navodeći da je Merz ovo rekao nakon objavljivanja u Njemačkoj široko diskutovanog teksta Wall Street Journala o poslovnim interesima Witkoffa i Kushnera te da su poslovni pregovori između velikih američkih i ruskih korporacija u vezi s unosnim poslovima sa sirovinama već u toku iza kulisa političkih pregovora.
Osim toga što je svojim partijskim kolegama iznio svoje mišljenje da se Trumpova administracija u mirovnim pregovorima vodi prvenstveno poslovnim interesima, Merz im je situaciju u Ukrajini opisao dramatičnim riječima.
"U igri je mnogo više od teritorijalnih dobitaka", rekao je Merz, saznaje "Bild".
Putinovo upozorenje
S druge strane, Putin je prije susreta s Witkoffom i Kushnerom u nekoliko javnih nastupa istakao rusku prednost na linijama fronta, navodeći da će Ukrajina na koncu morati pristati na njegove uslove, ali i upozorio Evropljane da se ne igraju vatrom.
"Rusija nema namjeru ratovati s evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah", rekao je Putin novinarima, optuživši evropske vlade za sabotiranje mirovnog procesa te da "evropski zahtjevi nisu prihvatljivi za Rusiju". "Evropa sprječava američku administraciju da postigne mir u Ukrajini".
Putin nije pojasnio koje evropske zahtjeve prema Ukrajini smatra neprihvatljivim, ali čini se očiglednim da je mislio na zahtjeve koje su Evropljani iznijeli u dva kontraprijedloga mirovnog plana, koji su dijelom prihvaćeni u razgovorima u Ženevi.
Osim toga, ruski predsjednik je i zaprijetio odmazdom protiv ukrajinskih luka i brodova nakon što je Kijev posljednjih dana napao u Crnom moru nekoliko tankera u takozvanoj ruskoj "floti u sjenci" koji prevoze rusku naftu uprkos sankcijama Evropske unije i SAD-a.
.webp){kind=icon}
