Zadnje analize pokazuju da će čak oko 30 posto penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine primati minimalnu penziju. To nije samo brojka, već simptom dugogodišnjih strukturnih problema na tržištu rada. Takav omjer ukazuje da veliki broj ljudi tokom radnog vijeka nije imao stabilno formalno zaposlenje, adekvatno prijavljene prihode ili kontinuitet u doprinosima. Visoka nezaposlenost, neformalna ekonomija i fiskalno opterećenje rada stvorili su generacije penzionera čija primanja jedva pokrivaju osnovne životne troškove što ne samo da opterećuje penzioni sistem, već utiče i na ukupnu potrošnju i ekonomski razvoj.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Kako je tržište rada proizvelo 30 posto penzionera na minimalnoj penziji
Podatak o 30 posto minimalnih penzija ujedno je i ogledalo tržišta rada u prethodnim decenijama. Visoka nezaposlenost, naročito nakon rata i tokom tranzicije, slaba zaštita radnih prava, te raširena neformalna ekonomija direktno su se prelili u penzioni sistem.
Rezultat je struktura penzionera u kojoj formalno ispunjavanje uslova za penziju ne znači i ekonomski dostojanstvenu starost.
Visok udio minimalnih penzija ima snažne implikacije i na ličnu potrošnju, jedan od ključnih stubova domaće ekonomije.
DepositPhotos
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene Zakona o PIO koje mijenjaju način obračuna minimalne penzije za one sa manje od 40 godina staža, pa će najniža starosna penzija zavisiti od dužine staža i određivati se kao procenat prosječne decembarske penzije iz prethodne godine. Novi model usklađivanja kombinuje rast prosječnih plata i indeks potrošačkih cijena u omjeru 60:40 ili 40:60, zavisno od toga šta je povoljnije za penzionere. Penzije će se usklađivati dva puta godišnje, a od 1. januara 2026. predviđeno je povećanje od gotovo 11,6 posto.
Jen, obveznice i 'carry trade': šta donose istorijski izbori u Japanu?
Nakon povijesne pobjede Liberalno‑demokratske stranke japanske premijerke Sanae Takaichi i osvajanja dvotrećinske većine u donjem domu parlamenta, finansijska tržišta reagovala su snažno. Japanske akcije su dosegle rekordne nivoe. Jen i državne obveznice ostali su stabilni, što odražava zabrinutost oko fiskalne održivosti. Reakcija investitora ukazala je na to da se tržište kladi da će njena velika većina obezbijediti jasniju ekonomsku politiku i smanjiti rizik od najgorih fiskalnih scenarija, navodi Bloomberg.
Berza se pokazala najotpornijom tokom prvih nekoliko mjeseci Takaichinog mandata. Glavni indeksi, poput Nikkei 225 i Topixa, dostigli su rekordne nivoe tokom njenog mandata, uglavnom zahvaljujući slabijem jenu i snažnim korporativnim profitima. Nakon izbora, stratezi JPMorgan Chasea podigli su ciljnu vrijednost za Nikkei 225 na 61.000 poena, pozivajući se na očekivanja veće političke stabilnosti.
Društvena mreža bez ljudi: Jesu li se botovi urotili protiv nas?
Društvena mreža Moltbook, modelirana prema Redditu, osmišljena je tako da AI "agenti" mogu razgovarati jedan s drugim. Neke od dosad popularnih tema uključuju čišćenje svijeta od ljudi, stvaranje jezika koji mi ne razumijemo i, naravno, investiranje u kriptovalute.
Moltbook je eksperiment koji pruža idealnu priliku za razmatranje trenutnih sposobnosti i nedostataka AI agenata.
Može li AI zamijeniti finansijske usluge
Umjetna inteligencija ne prijeti samo opstanku brojnih softverskih kompanija. To što je kompanija Anthropic PBC dodatno razvila svoje modele Claude za finansijsko modeliranje izazvalo je zabrinutost među bankarima i analitičarima. Iako bankarska industrija ima snažne mehanizme prilagodbe koji će je zaštititi od tehnoloških promjena, postavlja se pitanje bi li u scenariju potpuno automatizirane budućnosti finansijske usluge mogle postati znatno manje važne nego danas.
Sedmodnevni luksuz: Aman krstarenja od 7.700 dolara dnevno
Brend poznat po ekskluzivnim hotelima ulazi u svijet mora s projektom Aman at Sea, nudeći iskustvo krstarenja koje cilja najbogatije putnike. Cijena od 7.700 dolara po danu uključuje vrhunsku uslugu, prostrane apartmane i personalizirane itinerere kroz najatraktivnije destinacije. Ipak, čak i u segmentu ultra-bogatih postavlja se pitanje koliko je tržište spremno za ovako visoke iznose.
SINOT Yacht Architecture & Design
Aman nije jedini u ovom segmentu. Four Seasons i Ritz-Carlton također eksperimentiraju s luksuznim hotel-jahtama, kao i Orient Express, novi brend kompanija Accor i LVMH. Svi stvaraju hibridne hotel-jahte za ultra-luksuzne putnike. Ritz Carlton krstari od 2022. godine, s početnim cijenama od oko 2.000 dolara po noći; komercijalni uspjeh raste s vremenom. Ostali konkurenti, koji kreću 2027. godine, testiraju neistražene vode svojim ekstremnim cijenama.
Šta se još čitalo:
OPEC saopštio pad proizvodnje nafte, Kazahstan najzaslužniji za to
Kraj kripto sna: VC fondovi okreću se fintechu, robotici i AI-u
Zelenski: Pitanje granica u fokusu narednih pregovora sa SAD-om
Danas čitajte:
Banke u BiH već 2026. godine mogle bi dobiti konkurenciju u sektoru platnih usluga, jer entiteti pripremaju zakonske izmjene koje omogućavaju ulazak nebankarskih finansijskih organizacija - platnih institucija, na ovo tržište. Zakoni su paralelno pripremljeni u FBiH i RS i upućeni u parlamentarnu proceduru, a analiziramo šta donose ove promjene i kako bi mogle preoblikovati tržište platnih usluga.
.webp){kind=icon}
