Kako je tržište rada proizvelo 30 posto penzionera na minimalnoj penziji

Izjava direktora Federalnog zavoda PIO/MIO Halila Subašića da će oko 30 posto penzionera u ovoj godini primati minimalnu penziju otvorila je niz pitanja koja nadmašuju sam penzioni sistem. Iza ove brojke kriju se duboki strukturni problemi tržišta rada, fiskalne politike i dugoročne održivosti modela penzionog osiguranja u Federaciji BiH.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju je kazao da se ovaj podatak ne smije posmatrati izolovano, jer on predstavlja posljedicu višedecenijskih slabosti ekonomskog modela, a ne izuzetak.

Prema njegovom mišljenju, visok udio minimalnih penzija jasno pokazuje činjenicu da značajan broj građana tokom radnog vijeka nije imao kontinuitet formalnog zaposlenja niti dovoljan nivo prijavljenih prihoda.

"U najvećem broju slučajeva, riječ je o osobama s nepunim radnim stažom, dugim periodima nezaposlenosti, rada u sivoj ekonomiji ili prijavljivanja na minimalnu osnovicu uz dodatne isplate van sistema", kaže Čavalić. Dodaje, da je takva praksa godinama bila racionalan odgovor poslodavaca i radnika na visoko fiskalno opterećenje rada, ali danas proizvodi ozbiljne socijalne i fiskalne posljedice.

Ogledalo tržišta rada u FBiH

Podatak o 30 posto minimalnih penzija ujedno je i ogledalo tržišta rada u prethodnim decenijama. Visoka nezaposlenost, naročito nakon rata i tokom tranzicije, slaba zaštita radnih prava, te raširena neformalna ekonomija direktno su se prelili u penzioni sistem.

Rezultat je struktura penzionera u kojoj formalno ispunjavanje uslova za penziju ne znači i ekonomski dostojanstvenu starost.

Visok udio minimalnih penzija ima snažne implikacije i na ličnu potrošnju, jedan od ključnih stubova domaće ekonomije. Penzioneri s minimalnim primanjima gotovo sav prihod usmjeravaju na osnovne životne potrebe, hranu, energente, lijekove i komunalne usluge.

"To znači da ovakva struktura penzija ima izražen socijalni efekt, ali vrlo ograničen razvojni potencijal. Ne stvara se dodatna potražnja koja bi mogla potaknuti širi ekonomski rast", naglašava Čavalić.

Upravo zbog činjenice da veliki broj penzionera zavisi od minimalne penzije, fokus politika se godinama gotovo isključivo zadržava na ovom segmentu. Međutim, Čavalić upozorava da je to simptom, a ne rješenje problema.

Ističe da zbog visokog fiskalnog opterećenja rada i zastarjelog PIO modela s jednim stubom, u Federaciji BiH praktično ne postoji akumulacija kapitala. Zato je preciznije govoriti o PIO transferu, a ne o PIO fondu.

Ovaj trend dodatno je naglašen nakon posljednjih izmjena Zakona o PIO/MIO, posebno članova 9. i 11., kojima se sistem još više oslanja na tekuće prihode za isplatu tekućih obaveza.

Paradoks tržišta rada: penzioneri kao radna snaga

Jedan od paradoksa koji se pojavljuje u ovom kontekstu jeste činjenica da bi dio penzionera s minimalnim penzijama mogao postati baza za nova zapošljavanja, što nije isključeno jer takvih slučajeva ima. Razlog je rastući nedostatak određenih profila radne snage, ali i ukidanje zakonskih barijera za zapošljavanje penzionera. Najviše se to odnosi na struktualna, deficitarna zanimanja koja se više ne "proizvode".

"Sistem s jedne strane proizvodi veliki broj socijalno ugroženih penzionera, a s druge strane ih ponovo vraća na tržište rada kako bi se nadomjestio manjak radnika", kaže Čavalić.

Ovaj spomenuti podatak, da će trećina penzionera u FBiH primati minimalnu penziju ne predstavlja kratkoročni šok, već dugoročni ishod pogrešnih poticaja u ekonomiji. Bez smanjenja opterećenja rada, suzbijanja sive ekonomije i ozbiljne reforme penzionog sistema kroz uvođenje višestubnog modela, ovakav trend će se, upozoravaju analitičari, samo produbljivati.

Podsjećamo da je nedavno Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Usvajanje ovog Prijedloga će donijeti značajne izmjene u načinu obračuna minimalne penzije za one koji nemaju 40 godina radnog staža. 

Prema ovom prijedlogu zakona definira se da "najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava".

Novi model, odnosno formula za usklađivanje penzija, kombinira rast prosječnih plata, umjesto BDP-a, i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60:40 ili 40:60, u zavisnosti od povoljnijeg faktora za penzionere.

Penzije će se, kako je i ranije najavljeno, usklađivati dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula. Prema usklađivanju od 1. januara 2026. godine, penzije će biti uvećane za gotovo 11,6 posto.