Iako na društvenim mrežama već godinama dominira kultura hiperkonzumerizma, a influenceri romantiziraju pretjeranu potrošnju, posljednjih se mjeseci na popularnom TikToku sve više zagovara minimalizam i svjesna potrošnja. Dio influencera počeo je promovirati održivost i poticati pratitelje da preispitaju svoje navike trošenja, što se brzo pretvorilo u trend nazvan "underconsumption core".
Glavna ideja trenda je da se, umjesto za reklamiranje novih proizvoda i snimanje raznih haulova, društvene mreže koriste za suprotstavljanje kulturi pretjerane kupovine, ali i kulturi luksuza koja često odskače od mogućnosti većine korisnika mreža.
O tome da je trend zaživio govori i to da je hashtag #underconsumptioncore prikupio više od 2,3 milijuna pregleda.
Čitaj više
Život nakon smrti na društvenim mrežama: Što će se dogoditi s vašim profilima?
Važno pitanje o kojem trema misliti na vrijeme.
02.11.2024
Zašto je TikTok postao važan komunikacijski kanal za kompanije?
TikTok ima više od milijarde aktivnih korisnika mjesečno, a u srpnju je Indonezija bila država s najvećim brojem.
01.09.2024
Društvene mreže stvaraju stotine novih poslova (i za mlade i iskusne)
LinkedIn je platforma gdje vaše godine i radno iskustvo zaista nisu presudan faktor vašem uspjehu.
28.06.2024
Utjecaj društvenih mreža na zapošljavanje i karijeru
Za prvih devet mjeseci 2023, osam posto udjela u oglašavanju su činile društvene mreže.
01.11.2023
Što je underconsumption core?
Korisnicima je očito postalo dosta toga da je TikTok stalno pun sadržaja koji ih potiče da kupuju stvari koje im, kad malo bolje promisle, ne trebaju. Osim toga, društvene mreže su već niz godina alat za predstavljanje lažnih života koji, pokazuju brojna istraživanja, korisnike bacaju u depresiju. Zbog toga ovaj trend, među ostalim, zagovara ono što se nekad smatralo normalnim životom.
Bloomberg
Zato je drugo ime ovog trenda trend normalne potrošnje, a glavna misao iza njega je da je "manje više". Naime, njegovi zagovornici promoviraju stav da je u redu biti zadovoljan s manje i da u tome nema ništa loše. Zagovaraju minimalizam i štedljivost te potiču ljude da maksimalno povećaju korisnost svojih kupnji i da kupuju samo ono što im je doista potrebno te ono što je kvalitetno.
Iako je glavni fokus na odjeći, trend se odnosi na sve sfere života. Potiče se manje korištenja šminke, pa onda i manje kupovanja takvih proizvoda, manje putovanja, zatim i manje odjeće, pa čak i manje hrane u hladnjacima koji često budu pretrpani.
Pa umjesto da svojim pratiteljima prezentiraju nove proizvode i bezobzirno pričaju o tome kako u svojim ormarima imaju komade koje nikada nisu obukli, neki influenceri sada potiču pratitelje da poprave ili prenamijene stvari koje su htjeli baciti. Primjerice, ističu da nije potrebno kupovati posebnu odjeću za treninge, kada majice 'za po doma' mogu koristiti za takve aktivnosti.
Najvažniji elementi trenda
Inače, neki smatraju da je ovo nastavak trendova kao što su defluencing i defashioning, koji već neko vrijeme upućuju na promjenu u načinu razmišljanja potrošača i koji slave minimalizam kao oblik aktivizma.
A za sve koji žele biti dio tih trendova, važno je da uspostave ravnotežu između štedljivosti i kvalitete života. Istraživanja sugeriraju da kombinacija iskustvene potrošnje i kupnje materijala može dovesti do veće sreće i zadovoljstva.
Osim toga, ovaj se pristup više usredotočuje na svjesnu konzumaciju, a ne na opća ograničenja. Korisnicima trenda sugerira se obraćanje pozornosti i na agresivni marketing i trikove koji nas potiču na kupovinu.
Također, u posljednje vrijeme postaju sve popularnije online platforme za prodavanje i kupovinu korištene odjeće kao i kupovina u second hand trgovinama, što je odlična alternativa za bacenje robe ili kupovinu novih stvari.
Depositphotos
Zašto je trend zaživio?
Kada se malo bolje prouči situacija u svijetu, nije neobično da je ovaj trend zaživio i to posebno među mladima.
Nakon što su ih mreže godinama 'tjerale' da dokazuju da imaju novaca ili ih uvjerile, primjerice, da se ne mogu fotografirati dva puta u istoj odjeći, loše ekonomske prilike promijenile su situaciju. Generacija Z i mlađi milenijalci posebno su pogođeni ovim pitanjem, zbog čega su i prigrlili ovaj trend.
Osim toga, mlađe generacije su sve svjesnije zagađenosti okoliša. Masovni konzumerizam stvorio je značajne ekološke probleme, uključujući stvaranje golemih količina otpada.
Ipak, treba imati na umu i eru Temua i Sheina, gdje se nova odjeća i predmeti za kućanstvo mogu pronaći po nevjerojatno niskim cijenama. Zbog toga kineske platforme zbiljno konkuriraju ovom trendu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...