Za Saudijsku Arabiju, naći se usred rata između Irana i njegovih najvećih neprijatelja, Izraela i SAD-a, predstavlja ostvarenje scenarija kojeg se kraljevina dugo pribojavala. Zemlja koja sebe vidi kao ekonomskog i političkog lidera arapskog svijeta i svjetionik za muslimane širom svijeta dugo je Iran smatrala rivalom, ali i prijetnjom protiv koje je prethodni saudijski kralj više puta tražio američku akciju.
Međutim, kada je SAD to zaista učinio, Saudijska Arabija se uznemirila shvativši da je uvučena u sukob. Iran je ispaljivao rakete i dronove ka kraljevini i potkopavao njenu ekonomiju zasnovanu na nafti blokiranjem Hormuškog moreuza.
Kako su se Saudijci postavili uoči rata
Sedmice prije izbijanja sukoba, dok su diplomatski pregovori između Irana i SAD-a djelovali nestabilno, a predsjednik Donald Trump pominjao mogućnost vojne akcije, saudijski zvaničnici su nastojali uvjeriti iranske kolege da neće dozvoliti da se teritorija i zračni prostor kraljevine koriste za napade na Islamsku Republiku. Faktički vladar Saudijske Arabije, prestolonasljednik Mohammed Bin Salman, takvo obećanje dao je iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu u telefonskom razgovoru 28. januara. Slično su postupile i bogate susjedne države Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Kako rat utječe na Saudijsku Arabiju
Uprkos predratnim diplomatskim naporima, Saudijska Arabija, Katar i UAE, kao i Bahrein i Kuvajt, pogođeni su sa više od 5.000 iranskih dronova i raketa od početka sukoba, što je do sada dovelo do oko 30 smrtnih slučajeva širom zaljevskih arapskih država. Iako su UAE pretrpjeli najveći dio napada, iranski projektili pogodili su ključna saudijska naftna polja i rafinerije u Istočnoj provinciji, diplomatsku četvrt u srcu Rijada, kao i američku bazu Princ Sultan u blizini prijestonice, među ostalim ciljevima.
Bloomberg
Efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza od Irana, ključne rute za izvoz nafte, gasa i druge robe iz Perzijskog zaljeva, ugrozilo je sposobnost Saudijske Arabije da plasira svoju sirovu naftu na tržište. Ako Iran nastavi kontrolirati Hormuz i ispuni prijetnju da poremeti još jednu ključnu tačku, moreuz Bab el-Mandeb na ulazu u Crveno more, što bi bilo pogubno za Saudijsku Arabiju, najvećeg izvoznika nafte na svijetu. Bab el-Mandeb se sada koristi kao ruta za preusmjeravanje saudijske nafte iz luke Janbu na zapadu zemlje. Saudijci tamo dnevno šalju nekoliko miliona barela iz istočnih polja putem naftovoda. Dodatni problem predstavljaju jemenski Huti, koje podržava Iran, a koji su 28. marta izveli prve napade na Izrael u ovom ratu. Ova grupa je ranije gotovo potpuno zaustavila pomorski saobraćaj u Crvenom moru.
Hoće li Saudijska Arabija ući u rat
Saudijska Arabija se zasad uzdržava od vojnog odgovora Iranu, strahujući da bi to izložilo kraljevinu još većim napadima. Ipak, strpljenje očigledno slabi. U do sada najoštrijim izjavama, ministar vanjskih poslova princ Faisal Bin Farhan upozorio je 19. marta Iran da njegova zemlja i regionalni partneri raspolažu "veoma značajnim kapacitetima i sposobnostima koje mogu upotrijebiti". Dodao je da je "malo povjerenja" obnovljeno nakon obnove diplomatskih odnosa 2023. "potpuno uništeno", uz ocjenu da nastavak agresije ne bi ostavio "gotovo ništa" od odnosa. Dva dana kasnije, nakon napada dronom na Janbu, saudijske vlasti su protjerale iranskog vojnog atašea, njegovog pomoćnika i još trojicu iranskih diplomata.
Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Rijad je privatno poručio SAD-u da će vojno odgovoriti ako Iran napadne njegovu energetsku i vodnu infrastrukturu, što je Teheran zaprijetio da će učiniti ako predsjednik Trump ispuni prijetnju napadom na iranske elektroenergetske objekte.
Kakav ishod rata Saudijska Arabija želi
Iako saudijsko rukovodstvo ne vjeruje da je promjena režima u Iranu realan cilj, podržava odlučnu akciju SAD-a kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz i oslabile iranske nuklearne i raketne sposobnosti, kao i kapacitet za projekciju moći kroz posredničke milicije, navode izvori iz Zaljeva upoznati s razmišljanjima Rijada.
Ipak, stručnjaci ocjenjuju da će Saudijska Arabija nastaviti postupati oprezno. "Saudijci imaju malo povjerenja da će ovaj rat odlučno eliminirati iransku prijetnju ili da će ih SAD, koje snose odgovornost za početak sukoba, zaštititi od iranskih napada. To je posebno tačno ako bi se Saudijska Arabija direktnije uključila", napisao je bivši američki ambasador u kraljevini Michael Ratney u analizi za Centar za strateške i međunarodne studije. "Kada se sukob okonča, njihov najbolji scenarij je Iran kojim upravlja oslabljena verzija iste Islamske Republike koja vlada od 1979, sa znatno manjim kapacitetom i ambicijom za izvoz revolucije."
Zašto su Iran i Saudijska Arabija rivali
Neprijateljstvo i nepovjerenje između Arapa i Perzijanaca iz Irana sežu još od nastanka islama u sedmom vijeku u Meki i Medini, koje se nalaze u današnjoj Saudijskoj Arabiji. Nakon što je Iran u 16. vijeku prihvatio islam kao zvaničnu religiju, pa kroz osnivanje Saudijske Arabije 1932. do danas, odnosi su oscilirali između saradnje i sukoba. Većina Saudijaca pripada sunitskoj grani islama, dok većina Iranaca pripada šiitskoj.
Tokom sedamdesetih godina postojala je značajna saradnja između dvije zemlje. Međutim, odnosi su se naglo pogoršali nakon što je 1979. svrgnut iranski monarh Shah Mohammad Reza Pahlavi, a vlast preuzeo ajatolah Ruhollah Khomeini, uspostavivši šiitski teokratski režim i promovišući revolucionarni islam koji je direktno ugrozio legitimitet saudijske monarhije i dinastije Al Saud.
Iako se često govori o rivalstvu za liderstvo u muslimanskom svijetu, posljednjih godina sukob se više koncentrirao oko dvije suprotstavljene vizije Bliskog istoka.
Prestolonasljednik Mohammed Bin Salman, koji provodi plan transformacije Vizija 2030, želi regiju fokusiranu na razvoj i prosperitet, uz snažno savezništvo sa SAD-om i normalizaciju odnosa s Izraelom pod određenim uslovima, što je vizija koju podržava i Donald Trump.
S druge strane, Iran, pod vodstvom pokojnog Alija Hamneija, a sada i njegovog sina Mojtabe Hamneija, ostaje posvećen oružanom otporu Izraelu i njegovim saveznicima, prije svega SAD-u. Njegovi lideri zagovaraju regiju oslobođenu američke i izraelske hegemonije, vojne, kulturne i ekonomske, uz veću ulogu sila poput Kine i Rusije.
Iran ovom vizijom nastoji predstaviti aktuelni rat. "Iran pokušava uvjeriti zaljevske države da američke baze nisu tu da ih štite, već da vode rat protiv Irana i time uvlače regiju u sukob", izjavio je za Bloomberg profesor Vali Nasr na Univerzitetu Johns Hopkins sredinom marta. "Nadaju se da će ovaj rat dovesti u pitanje američko prisustvo u regiji."
Strategija Irana zasad ima suprotan efekt na većinu zaljevskih država, uključujući Saudijsku Arabiju.
Kako se rivalstvo odvijalo kroz godine
Tokom osamdesetih, Saudijska Arabija je podržavala iračkog lidera Saddama Husseina u ratu protiv Irana. Nakon što je SAD srušio Saddama 2003, Iran je širio utjecaj kroz mrežu saveznika i posredničkih milicija u Iraku, Libanu, palestinskim teritorijama, Siriji i Jemenu.
Prema procurjelim američkim depešama, tadašnji saudijski kralj Abdullah u jednom trenutku je više puta pozivao SAD da "odsiječe glavu zmiji" napadom na iranski nuklearni program. Rijad je prekinuo diplomatske odnose s Teheranom 2016, koji su obnovljeni tek 2023. uz posredovanje Kine.
Obje strane su se međusobno optuživale za pokušaje destabilizacije iznutra. Rijad je optuživao Teheran da podstiče šiitski radikalizam u Istočnoj provinciji i Bahreinu, dok je Iran optuživao Saudijsku Arabiju za podršku arapskim separatistima u oblasti Ahvaz.
Rivalstvo se posebno manifestiralo kroz posredničke sukobe širom regije. U Libanu, Saudijska Arabija optužuje Iran i Hezbolah za ubistvo bivšeg premijera Rafica Haririja 2005. U Siriji su se dvije strane decenijama nadmetale za utjecaj nad režimom porodice Asad, a sukob je kulminirao u korist Saudijske Arabije kada je Bashar Al-Assad svrgnut krajem 2024.
Najdirektniji sukob za Saudijsku Arabiju bio je u Jemenu, gdje je Mohammed Bin Salman 2015. pokrenuo rat protiv Huta koje podržava Iran. Neuspjeh da ih porazi doveo je do primirja i bio jedan od ključnih razloga za obnovu odnosa s Iranom 2023.
Prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, koji je pokrenuo rat u Gazi, Saudijska Arabija bila je blizu sporazuma o odbrani sa SAD-om i normalizacije odnosa s Izraelom. Nakon toga, Rijad je počeo unapređivati odnose s Iranom, ali i s drugim regionalnim silama poput Pakistana i Turske. Aktuelni rat, posebno iranski napadi na Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države, vjerovatno će ponovo promijeniti prioritete kraljevine.
.webp){kind=icon}
