Kakva je uloga Saudijske Arabije u ratu u Iranu i kakav ishod priželjkuje

Za Saudijsku Arabiju, naći se usred rata između Irana i njegovih zakletih neprijatelja Izraela i SAD-a ostvarenje je scenarija iz noćne more kojeg se kraljevstvo dugo pribojavalo. Zemlja, koja sebe vidi kao gospodarskog i političkog vođu arapskog svijeta i uzor muslimanima posvuda, dugo je smatrala Iran suparnikom – i prijetnjom, onom s kojom je prethodni saudijski kralj više puta tražio od SAD-a da se suoči. No nakon što je SAD učinio upravo to, Saudijska Arabija se s uzbunom našla uvučena u borbu. Iran je ispaljivao projektile i dronove na kraljevstvo te uzdrmao njegovo gospodarstvo temeljeno na nafti kroz gušenje prometa u Hormuškom tjesnacu.

Kako su se Saudijci postavili uoči rata?

Tjednima prije rata, dok se činilo da su diplomatski pregovori između Irana i SAD-a na klimavim nogama, a predsjednik Donald Trump nagovijestio mogućnost vojne akcije, saudijski su dužnosnici uložili velike napore kako bi uvjerili svoje iranske kolege da neće dopustiti korištenje teritorija i zračnog prostora kraljevstva za napad na Islamsku Republiku. De facto vladar Saudijske Arabije, prijestolonasljednik Mohamed Bin Salman, preuzeo je takvu obvezu u telefonskom razgovoru s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeškijanom 28. siječnja. Bogati susjedi Rijada, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, učinili su isto.

Kako rat utječe na Saudijsku Arabiju?

Unatoč njihovim predratnim diplomatskim naporima, Saudijska Arabija, Katar i UAE – uz Bahrein i Kuvajt – pogođeni su s više od 5000 iranskih dronova i projektila od početka neprijateljstava, što je do sada rezultiralo s oko 30 smrtnih slučajeva diljem arapskih država Zaljeva. Iako je UAE podnio najveći teret ovih napada, iranski projektili pogodili su vitalna saudijska naftna polja i rafinerije u Istočnoj pokrajini, Diplomatsku četvrt u srcu Rijada i američku zračnu bazu Princ Sultan u blizini glavnog grada, između ostalih ciljeva.

Iransko učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca – vitalne rute za izvoz nafte, plina i druge robe iz Perzijskog zaljeva – ugrozilo je sposobnost Saudijske Arabije da plasira svoju sirovu naftu na tržište. Ako Iran nastavi kontrolirati Hormuz i ostvari svoju prijetnju o ometanju još jedne vitalne točke, tjesnaca Bab El-Mandeb na ulazu u Crveno more, to bi značilo katastrofu za Saudijsku Arabiju, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Bab El-Mandeb se sada koristi kao ruta za prihvat saudijske nafte iz luke Yanbu na Crvenom moru na zapadu kraljevstva. Saudijci tamo svakodnevno šalju nekoliko milijuna barela sirove nafte iz svojih istočnih polja putem naftovoda.

Dodatna komplikacija mogli bi biti jemenski militantni Huti koje podržava Iran, a koji su 28. ožujka pokrenuli svoje prve napade u ratu na Izrael. Ta je skupina prethodno gotovo u potpunosti zaustavila pomorski promet u Crvenom moru.

Depositphotos

 

Hoće li Saudijska Arabija ući u rat?

Saudijska Arabija se do sada suzdržavala od vojne odmazde protiv Irana, strahujući da bi to izložilo kraljevstvo još većoj agresiji. No čini se da njezino strpljenje nestaje. U do sada najoštrijim izjavama jednog saudijskog dužnosnika, ministar vanjskih poslova princ Faisal Bin Farhan upozorio je Iran 19. ožujka da njegova zemlja i njezini regionalni partneri posjeduju "vrlo značajne kapacitete i sposobnosti koje bi mogli upotrijebiti". Rekao je da je "malo povjerenja" obnovljenog s Iranom nakon što su diplomatske veze između dviju država ponovno uspostavljene 2023. godine "potpuno razbijeno", dodajući da bi nastavak agresije ostavio "gotovo ništa" što bi se moglo spasiti u tom odnosu. Dva dana kasnije, nakon napada dronom na Yanbu, vlasti te zemlje protjerale su iranskog vojnog atašea, njegovog pomoćnika i još trojicu iranskih diplomata.

Prema izvorima upućenima u situaciju, Rijad je privatno poručio SAD-u da će odgovoriti vojnom akcijom ako Iran napadne njegovu energetsku i vodovodnu infrastrukturu, kao što je najavio da će učiniti u slučaju da predsjednik Trump ostvari svoju prijetnju o napadu na iranska elektroenergetska postrojenja.

Kakav ishod rata priželjkuje Saudijska Arabija?

Iako saudijsko vodstvo ne vjeruje da je promjena režima u Iranu realan cilj, ono podržava odlučnu akciju SAD-a kako bi se ponovno otvorio Hormuz i smanjile iranske nuklearne i raketne sposobnosti, kao i njegova moć djelovanja putem posredničkih milicija, prema riječima dviju osoba iz Zaljeva upoznatih sa saudijskim razmišljanjem.

Međutim, Saudijska Arabija će nastaviti postupati oprezno, kažu stručnjaci. "Saudijci imaju malo povjerenja da će ovaj rat odlučno eliminirati iransku prijetnju ili da će SAD, koji snosi odgovornost za pokretanje trenutnog sukoba, zaštititi Saudijce od iranskih napada. To je osobito točno ako bi se Saudijska Arabija izravnije uključila", napisao je Michael Ratney, bivši američki veleposlanik u kraljevstvu, u komentaru za Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS). "Kada se prašina slegne nakon trenutnog sukoba, njihov najbolji scenarij je Iran kojim upravlja oslabljena verzija iste Islamske Republike koja vlada zemljom od 1979. godine, nadajmo se s uvelike smanjenim kapacitetom i sklonošću za izvoz revolucije."

Zašto su Iran i Saudijska Arabija suparnici?

Neprijateljstvo i nepovjerenje između Arapa i Perzijanaca porijeklom iz Irana sežu još u same početke islama, koji je nastao u sedmom stoljeću u Meki i Medini, gradovima koji se nalaze u današnjoj Saudijskoj Arabiji. Nakon što je Iran u 16. stoljeću prihvatio islam kao službenu religiju, pa sve do osnutka Saudijske Arabije 1932. godine i današnjih dana, odnos je oscilirao između suradnje i otuđenosti. Većina Saudijaca pripada sunitskom ogranku islama, dok većina Iranaca pripada suparničkom šijitskom ogranku.

Tijekom 1970-ih postojala je značajna suradnja između Saudijske Arabije i Irana. Do kraja tog desetljeća Saudijci su pokušavali sklopiti sigurnosni sporazum za regiju Zaljeva koji je uključivao i Iran. Odnosi su se naglo pogoršali kada je iranski monarh, šah Mohamad Reza Pahlavi, svrgnut 1979. godine. Ajatolah Ruholah Homeini preuzeo je vlast u Iranu, uspostavivši šijitski teokratski režim i zagovarajući vrstu revolucionarnog islama koja je predstavljala izravnu prijetnju vjerskom legitimitetu saudijskog kraljevstva i njegove vladajuće dinastije Al Saud. U desetljećima koja su uslijedila, odnos je postao suparnički.

Često se naglašava ideja da se Iran, kao islamska teokracija, i Saudijska Arabija, dom dvaju najsvetijih mjesta islama, nadmeću za vodstvo u muslimanskom svijetu. No njihovo se suparništvo posljednjih godina više kristaliziralo oko dviju suprotstavljenih vizija Bliskog istoka.

Prijestolonasljednik Mohamed (40), koji je pokrenuo plan ekonomske i društvene transformacije poznat kao Vision 2030, izjavio je da želi odmaknuti regiju od sukoba kako bi se usredotočio na razvoj i prosperitet. Regija bi ostala snažno povezana s SAD-om i integrirala bi Izrael, normalizirajući odnose s njim pod odgovarajućim uvjetima. To je koncept koji zagovara i Trump s kojim je MBS, kako je saudijski vođa poznat, izgradio duboke veze.

Bloomberg

 

S druge strane, Iran je pod vodstvom pokojnog 86-godišnjeg ajatolaha Alija Hameneija, a sada i njegova sina Modžtabe, ostao privržen oružanom otporu Izraelu i njegovim podupirateljima, prvenstveno SAD-u. Njegovi vođe zamišljaju regiju slobodnu od onoga što nazivaju američkom i izraelskom hegemonijom – bilo vojnom, kulturnom ili ekonomskom – i žele veću ulogu za sile poput Kine i Rusije. Teheran koristi tu viziju kako bi uokvirio trenutni rat.

Iran se nada uvjeriti "zaljevske države da američke baze zapravo nisu tamo kako bi ih štitile; one su tamo kako bi vodile rat protiv Irana i prizvale rat u Zaljev", rekao je sredinom ožujka za Bloomberg Weekend Vali Nasr, profesor na Fakultetu za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins. "Nadaju se da će, kada ovaj rat završi, to problematizirati prisutnost SAD-a u regiji."

Zasad iranska strategija ima suprotan učinak na većinu zaljevskih država, uključujući Saudijsku Arabiju.

Kako se suparništvo Irana i Saudijske Arabije odvijalo tijekom godina?

Tijekom 1980-ih, Saudijska Arabija je podržavala iračkog vođu Sadama Husseina u njegovom ratu s Iranom. Nakon što je SAD svrgnuo Sadama 2003. godine, Iran je radio na izgradnji svog utjecaja, uglavnom putem mreže savezničkih vlada i posredničkih (proxy) milicija u zemljama koje uključuju Irak, Libanon, palestinska područja, Siriju i Jemen.

Prema procurjelim američkim diplomatskim depešama, tadašnji saudijski monarh, kralj Abdulah, u jednom je trenutku više puta pozivao SAD da "odsiječe glavu zmiji" pokretanjem vojnih udara na iranski nuklearni program, za koji su SAD i saveznici dugo strahovali da bi se mogao koristiti za izradu atomskog oružja. Rijad je prekinuo diplomatske veze s Teheranom 2016. godine. One su ponovno uspostavljene tek 2023. godine u dogovoru postignutom uz posredovanje Kine.

Obje su strane u prošlosti razmjenjivale optužbe za pokušaje destabilizacije iznutra. Rijad je ranije optuživao Teheran za pokušaje radikalizacije šijita u saudijskoj Istočnoj pokrajini i susjednom Bahreinu, dok je Iran upirao prstom u kraljevstvo zbog navodne potpore etničkim arapskim separatistima u svojoj obalnoj regiji Ahvaz.

No vojna i politička dimenzija suparništva posebno se očitovala kroz posrednike i potporu suprotstavljenim frakcijama i vladama diljem Bliskog istoka. U Libanonu je Saudijska Arabija otvoreno optužila Iran i njegovog posrednika Hezbolah da stoje iza ubojstva njezinog saveznika, bivšeg premijera Rafica Haririja 2005. godine, s ciljem preuzimanja zemlje i neutralizacije utjecaja Rijada. U Siriji su se dvije strane desetljećima natjecale za naklonost režima obitelji Assad; borba je kulminirala u korist Saudijske Arabije kada su Bašara Al-Assada, kojeg je podržavao Iran, krajem 2024. godine svrgli islamisti koje sada podržava kraljevstvo.

Borba najbliža domu za Saudijsku Arabiju bila je u Jemenu, gdje je MBS početkom 2015. godine pokrenuo rat protiv Huta, koje podržava Iran, a koji su svrgnuli vladu u Sani. U to je vrijeme princ Mohamed otvoreno uokvirio rat u Jemenu kao bitku za istiskivanje Irana iz arapskog svijeta. No njegov neuspjeh u svrgavanju Huta kulminirao je sporazumom o prekidu vatre s tom skupinom, što je bio i glavni motiv za dogovor iz 2023. o ponovnoj uspostavi veza s Teheranom.

Prije napada palestinske skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., koju podržava Iran, što je potaknulo rat u Gazi, MBS je bio na pragu obrambenog sporazuma s SAD-om koji bi uključivao i normalizaciju odnosa s Izraelom. Nakon toga, princ Mohamed se okrenuo poticanju boljih odnosa s Iranom, istovremeno nastojeći produbiti veze s drugim regionalnim silama poput Pakistana i Turske kako bi se suprotstavio onome što stručnjaci nazivaju saudijskom zabrinutošću zbog izraelske hegemonije. Trenutni rat, a posebno iranski napadi na Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države, vjerojatno će još jednom presložiti prioritete kraljevstva.