Zašto se bojimo inovirati, posebno u prehrambenoj industriji

Prehrambene navike potrošača širom svijeta se mijenjaju iz različitih razloga i upravo te promjene oblikuju razvojne pravce sektora hrane i pića globalno.

U tom kontekstu, inovacije nisu samo dodatna vrijednost, one postaju osnovni preduslov opstanka i rasta. Prehrambena industrija je posebno izložena različitim pritiscima, kao što su geopolitička nestabilnost i s tim povezane dostupnosti i cijene sirovina, poremećeni lanci opskrbe koji zahtijevaju lokalizirane i fleksibilne modele proizvodnje, digitalizacija koja mijenja način na koji potrošači kupuju i komuniciraju s brendovima, ali i demografske promjene, generacija Z i alfa donose nove obrasce potražnje i potrošnje, te brige o zdravlju, koje su nakon pandemije istakle važnost funkcionalne i preventivne ishrane.

Zašto je inovacija u sektoru bitna i kako je mjerimo? 

Bez inovacija proizvođači ostaju u zoni niske dodane vrijednosti, često ovisni o faktoru cijene kao jedine konkurentske prednosti. Proizvođači koji prepoznaju inovacije kao alat prilagođavanja, a ne troška ili prijetnje, imaju šansu da se pozicioniraju na tržištu s višom dodanom vrijednošću i odmaknu od pozicije pakeraja.

Samo u kategoriji grickalica, od čokolade i sladoleda do snack-barova i keksa, u sedam zemalja je između 2021. i 2024. lansirano na stotine, pa i hiljade novih brendova i podbrendova. Ovaj graf pokazuje razmjere inovacija u industriji koja, uprkos zasićenosti, i dalje agresivno investira u nove proizvode, tržišne niše i potrošačke trendove.

Izvor: Euromonitor International, VIA

U Njemačkoj se svake godine registrira između 5.000 i 7.500 novih trademarks samo u prehrambenom sektoru, s posebno dinamičnim rastom u kategorijama biljne ishrane i konditorskih proizvoda. Riječ je o jasnoj strategiji ulaganja u razvoj, pozicioniranje i dugoročnu prepoznatljivost.

U Njemačkoj se svake godine registrira između 5.000 i 7.500 novih zaštitnih znakova samo u prehrambenom sektoru.

Koji su to trenutni trendovi koje možemo zagristi?

Zdravlje se sve jasnije ističe kao prioritet savremenog potrošača. Funkcionalna hrana više nije niša, ona postaje nova norma. Ljudi ne traže samo nešto "bez", već proizvode koji dodaju vrijednost, doprinose imunitetu, zdravlju crijeva i mentalnom fokusu. Trendovi poput "hack your gut", odnosno optimizacije zdravlja kroz crijevnu mikrofloru, potvrđuju koliko je veza između probavnog sistema i općeg zdravlja postala centralna u prehrambenim navikama.

Tržište proizvoda za podršku imunitetu već dostiže vrijednost od 22 milijarde dolara, dok se zdravlje probavnog sistema pozicionira među deset najbrže rastućih zdravstvenih tvrdnji do 2025. godine. Fermentirani proizvodi, napici obogaćeni vitaminima i mineralima, prirodni antioksidansi – to su kategorije koje rastu dvocifrenim stopama širom EU, ali i globalno.

Bosna i Hercegovina, sa svojim bogatstvom ljekovitog i aromatičnog bilja koje poznajemo iz kuhinja i kućnih apoteka naših porodica, ima autentičan temelj za ulazak u ovu trku. Ali da bi to iskoristila, mora konačno izaći iz okvira tradicionalnih "džemova i pekmeza" i početi graditi proizvode s jasnim funkcionalnim identitetom i tržišnim pozicioniranjem.

KoRo, njemački brend poznat po transparentnosti i pametnoj nabavci zdravih sastojaka, nudi liofilizirane jagode kao premium snack, minimalno obrađene, bez dodataka, dugotrajnog roka i intenzivnog okusa, što pokazuje koliko tržište cijeni čistu funkcionalnost i održivost čak i kod jednostavnih proizvoda od voća, koji se prodaju po cijeni od 23 eura za 350 grama.

Biljna ishrana i globalni rast veganskih i fleksitarijanskih režima otvara prostor za inovacije iz regije. Biljna mlijeka od zobi, orašastih plodova ili čak lokalnih izvora poput lješnjaka, graška, kao i različite zamjene za meso, već su odavno ozbiljan segment u maloprodajama širom Evrope.

Transparentnost i porijeklo također igraju bitnu ulogu za potrošača, koji želi znati odakle dolazi ono što jede. Povećano interesovanje za lokalne proizvode, "short supply chain" pristupe i proizvode s jasnom geografskom identifikacijom stvara prostor za manje proizvođače koji mogu direktno ispričati svoju priču. U BiH imamo obilje takvih priča, ali su one rijetko pretočene u brend i izvozni narativ.

BiteMe Nutrition, hrvatski brend koji proizvodi veganske snack-barove bez dodanog sećera, uspješno kombinira biljne sastojke, clean-label pristup i održivo pakovanje, a njihova prisutnost na policama evropskih marketa pokazuje kako pametno razvijen proizvod iz regije može zadovoljiti visoke zahtjeve zapadnoevropskih tržišta.

Grashka, plant-based brend iz Slovenije, proizvodi fermentiranu heljdu i uspješno spaja lokalne sastojke, fermentaciju i zanatski pristup u razvoju alternativnih proteina, a njihov uspjeh pokazuje kako održivost, inovacija i autentičnost iz regije mogu postati dio globalne prehrambene scene. 

Mirela Kadić

Kroz iskustvo rada s malim i srednjim firmama u sektoru pića i hrane iz BiH i regije, jasno se vidi da potencijal postoji. Međutim, ono što često nedostaje jeste strateško razumijevanje potrošačkih trendova na izvoznim (ali i domaćim) tržištima i kako te uvide pretočiti u konkurentne proizvode. Još važnije, prisutna je duboka nesklonost inovacijama i promjeni, čak i kad tržište jasno šalje poruku. Inovacije se često doživljavaju kao nešto skupo, suvišno, pa čak i kao "ispiranje mozga". Otpor prema riziku, strah od investicija u nešto novo, kao i mentalitet "tako smo uvijek radili", "fokusiramo se na tradiciju" i sl. predstavljaju ozbiljne prepreke razvoju sektora.

Umjesto zaključka: Plodovi koje ne beremo (još)

Inovacije su ono što odvaja robu od brenda, preživljavanje od rasta i prosjek od relevantnosti. U prehrambenoj industriji, one nisu estetski dodatak, već strateški alat koji vodi do viših marži, veće dodane vrijednosti i dugoročne konkurentnosti. Ali uspješne inovacije se ne dešavaju slučajno. One nastaju kroz praćenje potrošačkih trendova, analizu tržišta i hrabrost da se (i tradicionalni) proizvodi reinterpretiraju u savremenom kontekstu.

Šta nas koči? Neinformiranost, otpor prema promjenama, fragmentirani pristupi i nedostatak povjerenja da domaće može biti globalno, ali i hronično odsustvo strateškog ulaganja u znanje, brending i tržišnu inteligenciju.

Uzmimo domaće sireve, ajvar, med, lokum, rakiju. Sve to ima autentičnu vrijednost, ali ako ne ulažemo u inovativno pakovanje, stabilnost kvaliteta, certifikate i digitalni marketing, ostat ćemo zatvoreni u lokalnoj priči, dok globalna tržišta traže upravo takve proizvode.

U vremenu kada svijet traži održive, zdrave i autentične prehrambene proizvode, BiH ima više aduta nego što misli. Potrebno je samo da te adute nauči čitati očima globalnog potrošača.

 

 

Izvozna agentica i savjetnica Oxford Analitics za globalnu tržišnu analitiku, s iskustvom u radu s vladama i malim i srednjim poduzećima.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar