Najava predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na proizvode iz EU-a mogla bi imati značajan utjecaj na poljoprivredni sektor, a time i na sektor hrane i pića, koji crpi sirovine iz poljoprivrede. Iako su najavljene carine prvenstveno usmjerene na industrijske proizvode poput automobila, postoji mogućnost da će EU odgovoriti protumjerama, uključujući carine na američke poljoprivredne proizvode.
Ako SAD uvede carine koje utječu na poljoprivredne i prehrambene proizvode, europske tvrtke koje ovise o američkom tržištu mogle bi doživjeti smanjenu prodaju, veće troškove izvoza i moguću preorijentaciju na druga tržišta. Među najugroženijima su Nestlé, Danone i Unilever, a pod pritiskom bi mogao biti i sektor poljoprivrednih kemikalija.
Rezultati hrvatskih kompanija Atlantica i prije svega Podravke pokazat će može li se to pitanje trgovine osjetiti i u našoj regiji. Podravka je dobila zamah otvaranjem američkog tržišta kroz distribucijsku suradnju s Atlanticom. EEZ i prekomorska regija rasle su za 22,2 posto godišnje u 2024., što predstavlja najveći udio u rastu hrane. To tržište sudjelovalo je s gotovo 14 posto prihoda grupe Podravka u 2024. godini (oko 11 posto bio je udio tog tržišta u 2023. godini). Carinske mjere mogu ograničiti i značajno usporiti rast tog tržišta, optimistični smo u prognozama, što će utjecati i na ukupne prihode grupe Podravka.
Donosimo tri scenarija od kojih samo prvi dovodi do pada cijena poljoprivrednih proizvoda. Prema zadanim opcijama, očekujemo da će se primarno primjenjivati drugi scenarij dok se sve mogućnosti ne iscrpe. Dodatni izazov za američko tržište bio bi poremećaj opskrbnog lanca ako bi se uvoz usmjerio prema trgovinskim partnerima iz drugih zemalja kao novim dobavljačima, što bi stvorilo turbulencije na globalnom tržištu.
1. Mjere bi mogle negativno utjecati na američke poljoprivrednike, smanjujući njihov izvoz u EU i potencijalno dovodeći do prevelike ponude na domaćem tržištu, što bi snizilo cijene poljoprivrednih proizvoda. Ako bi se to dogodilo, prihodi američkih farmera smanjili bi se, ostavljajući prostora državi da intervenira subvencijama ili potporama kako bi nadoknadila štetu.
2. Budući da je malo vjerojatno da će američki farmeri moći zadovoljiti cjelokupnu potražnju za poljoprivrednim sirovinama, domaći proizvođači zbog smanjene konkurencije mogu ponuditi više cijene za svoje proizvode.
3. Međutim, ako američko tržište nije u potpunosti zadovoljeno vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom, uvoz je neophodan. U tom slučaju ne bi došlo do pada cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda, a štoviše, sirovine za prehrambeni sektor bile bi skuplje zbog viših ulaznih cijena iz uvoza. Na kraju bi cijeli ceh platili potrošači zbog prelijevanja poskupljenja sirovina.
Na globalnom tržištu, zemlje izvoznice koje bi bile izravno pogođene američkim carinama svoje bi proizvode mogle preusmjeriti na druga tržišta. To bi moglo dovesti do prevelike ponude i pada cijena u drugim dijelovima svijeta. Naime, kada bi Brazil svoj izvoz soje iz SAD-a preusmjerio na tržište EU-a, europski bi se proizvođači suočili s jačom konkurencijom i nemogućnošću diktiranja cijena.
Velike europske poljoprivredne i prehrambene tvrtke značajno ovise o prodaji na američkom tržištu. Ako SAD nametne carine koje utječu na njihove proizvode, to bi moglo ozbiljno utjecati na njihove poslovne rezultate.
Nestlé, kao jedan od vodećih svjetskih proizvođača hrane i pića, već godinama ima stabilan udio prihoda s američkog tržišta. Snažna prisutnost kroz brendove kao što su kava Nespresso, slatkiši KitKat, hrana za kućne ljubimce Purina i dječja hrana Gerber mogla bi biti uzdrmana carinskim ograničenjima. SAD je ključno tržište za Danoneine brendove biljnog mlijeka Activia, Evian i Silk te bi moglo biti ozbiljno pogođeno u smislu stvaranja prihoda od njih.
Vrlo slična situacija je i za Unileverove proizvode majonezu Hellmann's, sladoled Ben & Jerry's i Magnum. Iako Bayer nije prehrambena tvrtka, kao vlasnik Monsanta ima golemu prodaju u SAD-u kroz sjemenje i pesticide. Trgovinske napetosti mogle bi poremetiti opskrbu poljoprivrednim kemikalijama, što bi u konačnici moglo utjecati na globalne cijene hrane.
Utjecaj na pivarsku industriju
Pivo bi u SAD-u moglo poskupjeti zbog skuplje ambalaže, dok bi cijene sirovina poput kukuruza i pšenice mogle pasti ako druge zemlje smanje uvoz iz SAD-a. U Europi bi prekomjerna ponuda mogla sniziti cijene pivskog ječma, ali rastući troškovi transporta i pakiranja mogli bi ublažiti te učinke.
Američke pivovare mogle bi se prebaciti na skuplje domaće izvore pivskog ječma, što bi povećalo cijenu piva u SAD-u, dok bi smanjeni izvoz u SAD stvorio višak ponude u Europi i oborio cijene. Carine na pšenicu mogle bi sniziti cijene u EU-u zbog viška ponude, dok bi ograničeni izvoz iz SAD-a mogao povećati domaće cijene.
Budući da SAD već proizvodi mnogo kukuruza, carine ne bi imale veliki izravan učinak na pivarsku industriju, ali ako druge zemlje uvedu protumjere, američki bi kukuruz mogao pojeftiniti zbog smanjenog izvoza. Kao veliki proizvođač hmelja, SAD ne bi bio previše pogođen uvoznim carinama, ali bi europske protumjere mogle sniziti cijenu američkog hmelja, a istovremeno povećati troškove za europske pivovare.
