Geopolitički potresi u dalekoj Venezueli ponovo podižu rizik na energetskim tržištima, a time i troškove u BiH. Iako BiH nema direktne trgovinske veze s Venezuelom, rast globalne političke neizvjesnosti utječe na cijene nafte i energenata. Venezuela, s oko jedan posto svjetske proizvodnje nafte, ponovo je u centru pažnje nakon prošlih godina političkih i ekonomskih turbulencija koje su potresle zemlju.
Je li Kuba novi Trumpov cilj
Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH, za Bloomberg Adriju ističe da su dešavanja u Venezueli za BiH relevantna prvenstveno zbog globalnih kanala očekivanja i rizika, a ne direktnih trgovinskih veza. Prema njegovim riječima, BiH vjerovatno neće osjetiti direktan udar, budući da nema značajne energetske uvozne tokove iz Venezuele niti domaće kompanije investirane u toj zemlji. Ipak, indirektni efekti zavise od trajanja i intenziteta krize.
Sličan stav dijeli i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji napominje da će eventualni direktni utjecaji u ovom konkretnom slučaju zavisiti upravo od kretanja cijena nafte, jer BiH nema značajne direktne ekonomske odnose s Venezuelom. Dugoročno, međutim, upozorava da bi nastavak prakse nekontrolirane upotrebe sile u međunarodnim odnosima mogao imati ozbiljnije posljedice, u zavisnosti od toga gdje bi se nova destabilizacija pojavila.
Bloomberg Mercury
Donosimo pregled dešavanja u Venezueli i analizu onoga što se može kriti iza američke specijalne vojne operacije i otmice predsjednika Nicolása Madura. Ovi događaji dodatno potvrđuju da Drugi hladni rat nije tek najava, već proces koji traje godinama i sve snažnije oblikuje globalne političke i ekonomske odnose. Američki potez prema Venezueli ne može se svesti na jedan motiv. Riječ je o kombinaciji geopolitičkih i ekonomskih faktora, u kojoj pitanje nafte i plina nije presudno, s obzirom na to da SAD već dugo nema problem s pristupom tim energentima. Mnogo važniji element je strateško pozicioniranje i povratak utjecaja u Južnoj Americi, u skladu s Monroeovom doktrinom, kao i interes za razvoj rudarskog potencijala Venezuele pod vodstvom američkih kompanija.
Nakon Venezuele, mnogi analitičari smatraju da bi sljedeća meta američke vanjske politike mogla biti Kuba.
Predviđanje šta će Trumpova administracija učiniti u budućnosti postalo je stvar čiste spekulacije, ali neki stručnjaci smatraju da Kuba Trumpu nema puno toga ponuditi. Stručnjak za odbranu Erik Kopač procjenjuje da je, za razliku od Venezuele, iz američke perspektive ekonomski interes za Kubu nešto manji i da nema kriminalnog interesa, pod čime misli na američku osudu venezuelanske 'narkomafije'. "Stoga ne postoji razlog koji bi opravdao promjenu vlade, barem ne na nekom 'moralnom' nivou", kaže.
Šanse za BiH u 2026.
Svjetska ekonomija u 2026. godinu ulazi iz ambijenta 2025. obilježenog usporenim rastom, trendom deglobalizacije i geopolitičkim fragmentacijama. Iako globalni rast ostaje umjeren, postoje faktori koji BiH mogu osigurati prednost. U svom stručnom osvrtu za Bloomberg Adriju, ekspertica za makroekonomiju Mirela Kadić ističe da snage BiH proizlaze iz geografske blizine EU i kompatibilnosti s evropskim lancima dobave, što omogućava kraće rokove, fleksibilnost i brze isporuke.
Tome se dodaje solidna industrijska baza - metal, drvna industrija, namještaj i komponente, koja može biti dobra odskočna daska za prelazak iz poluproizvoda u složenije proizvode i viši stepen obrade. Velika prednost je i dijaspora: ne samo kao emotivna veza, nego i kao realna tržišna infrastruktura kroz prodajne mreže, distribuciju, reputaciju i lakši ulazak u kanale distribucije, traženje partnera i slično.
Ključna je zaštita radnika
Protekle sedmice objavili smo dva značajna intervjua s ministrima iz oblasti energije i rudarstva u BiH. Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, za Bloomberg Adriju govorio je o realnim dometima energetske tranzicije, izazovima smanjenja emisija CO₂ i budućnosti termoelektrana i rudnika. Poentirao je, između ostalog, da u procesu energetske tranzicije podrška lokalnim zajednicama koje zavise od uglja i tradicionalne industrije mora biti jedan od centralnih stubova energetske tranzicije, jer bez rješavanja socijalnih i ekonomskih posljedica tranzicija nije politički ni društveno održiva.
Fena - Vedran Lakić
Ključna komponenta je, naglasio je ministar Lakić, zaštita radnika: programi prekvalifikacije i doškolovanja moraju biti konkretni i povezani s realnim potrebama tržišta rada, a ne formalni. To uključuje nova radna mjesta u obnovljivim izvorima energije, održavanju elektroenergetske mreže, skladištenju energije, energetskoj efikasnosti, ali i u sanaciji rudarskih kopova, rekultivaciji zemljišta i zaštiti okoliša. Paralelno s tim, moraju postojati mehanizmi socijalne sigurnosti, rani odlazak u penziju, privremena finansijska podrška i aktivne mjere zapošljavanja, kako bi se tranzicija odvijala dostojanstveno, a ne prisilno.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, istakao je da će energetski projekti u Republici Srpskoj, koji se realiziraju ili su za njih potpisani koncesioni ugovori u vrijednosti od oko 5,5 milijardi KM povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali zahtijevaju i jačanje proizvodnje uglja kako bi se sačuvale termoelektrane bazne energije.
Petar Đokić (Facebook)
Đokić je u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio i o stanju prenosne mreže, fazama realizacije najvećih projekata, izazovima u snabdijevanju ugljem, budućoj berzi električne energije i obavezama BiH prema Energetskoj zajednici.
Violeta - najveća ekonomska priča u BiH
Pisali smo i o jednoj od najprepoznatljivijih kompanija u Bosni i Hercegovini: predstavili smo Violetu, kompaniju koja je iz skromnih početaka u Grudama izrasla u simbol kvaliteta i inovacije u proizvodnji higijenskih proizvoda.
Violeta
U središtu njihovog poslovnog modela su inovacije. Kontinuirano ulažu u istraživanje i razvoj moderne laboratorije, automatizaciju, te softverska rješenja koja upravljaju proizvodnjom i logistikom. Digitalizacija im omogućava bolju kontrolu kvaliteta, veću efikasnost i brže lansiranje novih proizvoda. Posebno važan dio njihovog identiteta je podrška lokalnoj zajednici. Iz kompanije navode da su odrasli u malom mjestu i dobro razumiju koliko znači kada se kompanija aktivno uključuje u život ljudi oko sebe.
Istražili smo kako je Aluminij d.d. Mostar produžio najam svojih proizvodnih pogona izraelskoj kompaniji Aluminij Industries d.d. za narednih deset godina. Iz Aluminij Industries naveli su da je najam produžen u skladu s odredbama izvornog ugovora iz 2020. godine, dok su iz Udruge malih dioničara izrazili sumnju u zakonitost produženja ugovora i upozorili na potencijalnu višemilionsku štetu kompaniji.
Licencirane fotografije/Aluminij Industries
Iako je Aluminij Industries prepoznat kao jedan od vodećih evropskih proizvođača aluminija, analiza je pokazala da je kompanija nakon snažnog rasta u periodu 2021. – 2022. ušla u fazu pada prodaje, uz kumulativni pad prihoda od 45 posto i neto dobit smanjenu sa 1,38 na 0,24 miliona eura.
.webp){kind=icon}
