Energetski projekti u Republici Srpskoj, koji se realizuju ili su za njih potpisani koncesioni ugovori, vrijednosti su oko 5,5 milijardi maraka i doprinijeće proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Istovremeno, mora se poboljšati proizvodnja uglja i sačuvati termoelektrane koje proizvode baznu energiju, kaže za Bloomberg Adriju Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske.
Đokić u intervjuu govori o najvećim energetskim projektima u Republici Srpskoj i u kojoj su fazi realizacije, kao i o problemu nedostatka uglja za termoelektrane, prenosnoj mreži, budućoj berzi električne energije i ispunjenju obaveza prema Energetskoj zajednici.
U kojoj su fazi realizacije najveći energetski projekti u Republici Srpskoj i koliko će oni doprinijeti energetskoj stabilnosti u budućnosti?
Čitaj više
Svjetske solarne instalacije 2026. doživjet će prvi pad u povijesti
Rast solara ulazi u fazu usporavanja nakon godina snažne i ubrzane ekspanzije.
22.12.2025
Na Ivan-sedlu otvorena prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo
Vjetroelektrana će godišnje proizvoditi više od 65 GWh zelene električne energije – što predstavlja važnu prekretnicu u razvoju čiste energije za općinu Hadžići, Bosnu i Hercegovinu te širu balkansku regiju.
27.05.2025
Bh. zakon o električnoj energiji: Zaštita izvoznika i šansa za milionske investicije
Ovako usklađeno zakonodavstvo i organizovana berza električne energije su ključni preduslovi za ulazak stranih investitora u projekte obnovljivih izvora energije.
18.04.2025
Berza električne energije BiH mogla bi postati dio tržišta EU za tri godine
Utvrđivanjem Nacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije napravljen je važan korak ka ispunjavanju dugogodišnjih međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Ipak, konačno usvajanje ovog zakona još uvijek čeka potvrdu u Parlamentu BiH.
03.08.2025
Nema izuzetaka - BiH do januara 2026. mora ispuniti sve obaveze CBAM-a
Pitanje primjene CBAM-a u BiH sve češće izaziva konfuziju u javnosti, iako su rokovi koje je postavila Evropska unija jasni – puna primjena CBAM-a, uključujući i finansijsku obavezu kupovine CBAM certifikata za pokriće stvarnih emisija CO₂, počinje 1. januara 2026. godine.
17.07.2025
U Republici Srpskoj je aktivno više energetskih projekata zasnovanih na zaključenim ugovorima o koncesiji. Najznačajniji su oni koje vodi i kojima će upravljati Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), a to su hidroelektrana (HE) Dabar, sistem hidroelektrana Bistrica i HE Buk Bijela. To su tri projekta u oblasti hidroenergije velike vrijednosti i instalacione snage kojima upravlja ERS.
Takođe, ERS ima koncesiju za izgradnju vjetroelektrane (VE) Hrgud i sada vrlo intenzivno radimo na definisanju novog partnerstva za realizaciju ovog projekta.
Pored toga, ERS ima zaključena tri ugovora za izgradnju solarnih elektrana (SE), Trebinje 1, 2 i 3. SE Trebinje 1 je projekat koji je planiran da se realizuje s mađarskim partnerom. Međutim, aktivnosti na razvoju ovog projekta idu veoma sporo i ne idu onom dinamikom koju smo očekivali i koja je bila planirana.
Šta je usporilo realizaciju tog projekta?
Usporilo je to što mađarski partner, koji je vlasnik 75 odsto udjela u preduzeću, nije još u stanju da počne realizaciju, vjerovatno mu nedostaju adekvatna finansijska sredstva. Uskoro ćemo morati to da rješavamo na drugačiji način. Ako mađarski partner nije u stanju da realizuje projekat, moraće doći do raskida ugovora o saradnji s njima.
Takođe, imamo više zaključenih ugovora za izgradnju solarnih elektrana s drugim licima, posebno na području Hercegovine, a jedna je na području Krajine. To su projekti velike vrijednosti, ali i velike instalisane snage. Partneri su u fazi da rade na pribavljanju dokumentacije koja je neophodna za izgradnju takvih objekata. Redovno nas informišu o svakoj fazi u kojoj se nalaze i očekujem da će i oni stvoriti uslove da dobiju potrebne dozvole.
Solarni park Nevesinje (Etmax)
Kakvo je stanje s realizacijom projekata izgradnje VE Grebak i Trusina?
Za VE Grebak koncesiju ima kompanija u kojoj su partneri građani BiH i Njemačke. Na tom projektu se dosta uradilo u smislu pripremnih radova, urađeni su putevi, neophodna infrastruktura i stvoreni su solidni preduslovi da se projekat nastavi. Partner je sada u fazi da definiše potpuno finansiranje i ugovori opremu za izgradnju elektrane. Ako bi sve bilo urađeno u skladu s ranije zaključenim ugovorom, ova VE bi mogla biti završena u toku 2027. godine.
Za VE Trusina smo na putu da nađemo rješenje i oslobodimo se arbitraže koja je vezana za taj projekat.
Kolika je vrijednost navedenih projekata?
Svi ovi projekti, ako ih posmatramo u zbiru, negdje su oko 2300 MW instalisane snage, a procijenjena vrijednost tih investicija je oko 5,5 milijardi KM. To je izuzetno velika vrijednost za Republiku Srpsku, takvu vrijednost energetskih projekata nema nijedna država u našem okruženju.
Mi smo vrlo predano radili na promociji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, to je vrlo važna politika Vlade i mi se tim putem dosljedno krećemo, štiteći sve elemente našeg postojećeg energetskog sistema.
Pored toga, mi moramo brinuti i o termoelektranama jer one proizvode baznu energiju i važne su za ukupan ekonomski život Republike Srpske, ali želimo vrlo jasno da stavimo do znanja da transformacija ka obnovljivim izvorima treba da bude nastavljena.
|
Hoće li se uskoro prevazići problem nedostatka uglja za termoelektrane (TE)? Mora se poboljšati proizvodnja uglja u rudniku i TE Ugljevik. Mi smo smijenili upravu, imenovali novu i očekujemo da će ona biti efikasna u osiguravanju dovoljne količine uglja za normalan rad TE. Mislim da će problemi u narednom periodu biti prevaziđeni. Koncesija za eksploataciono polje Ugljevik Istok 2 će biti prenesena na RiTE Ugljevik, nama je to bio cilj i preuzeli smo 74 odsto udjela u kompaniji Comsar, koja je nosilac te koncesije. Stvoreni su uslovi da možemo donositi odluke koje su u interesu energetske politike Vlade RS. |
U kakvom je stanju prenosna mreža i može li da podnese priključenje svih budućih novih energetskih postrojenja?
Vrlo sam zabrinut što se elektroprenosna mreža vrlo sporo razvija, što se ne grade novi kapaciteti, što se ne vrši rekonstrukcija postojećih prenosnih kapaciteta. Zabrinut sam za stanje prenosne mreže u narednim godinama u situacijama kada se počne intenzivnije vršiti priključenje novih proizvođača, ovih s kojima smo ranije zaključili ugovore o koncesiji i koji su u fazi izgradnje objekata veće snage. Tu se mogu javljati ozbiljni problemi i očekujem da zajedničkim naporima u idućem periodu intenziviramo aktivnosti Elektroprenosa BiH kako bi ova kompanija radila u interesu svih.
Gdje je BiH s ispunjavanjem uslova Energetske zajednice po pitanju regulacije i liberalizacije tržišta električne energije?
Mi smo, prema Trećem energetskom paketu, imali obavezu da usvojimo novi zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Taj zakon je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i bio je jedna od naših važnih obaveza prema Energetskoj zajednici. On omogućava stvaranje berze električne energije, to znači da se ide dalje na liberalizaciju tržišta električne energije i poboljšanje efikasnosti samog tržišta, pozicija proizvođača električne energije i uslova za trgovinu električnom energijom.
Poboljšava se i transparentnost u postupku trgovanja i stvaraju preduslovi za dostupnost energije svima onima koji žele da je kupuju po uslovima koji će biti utvrđeni na berzi, koja je planirana da bude u Brčkom. Uspostava berze i liberalizacija tržišta su vrlo važni uslovi koji bi se konačnim usvajanjem ovog zakona ostvarili.