Na Ivan-sedlu otvorena prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo

Kanton Sarajevo dobio je svoju prvu vjetroelektranu smještenu na području Hadžića. Riječ je o projektu slovenske kompanije Interenergo, vodećeg energetskog investitora u balkanskoj regiji, a koja je dio austrijske grupe Kelag International. Smješten na Ivan-sedlu, na nadmorskoj visini od 1.100 do 1.600 metara, ovaj projekt predstavlja peti vjetropark u Bosni i Hercegovini i prvi objekt za proizvodnju električne energije u Kantonu Sarajevo. 

David Huber, direktor kompanije Interenergo, prilikom otvorenja kazao je da je projekt uspješno realiziran u bliskoj saradnji s lokalnom zajednicom. 

"Uprkos zahtjevnim uvjetima na terenu, projekt je realiziran bez većih kašnjenja ili kompromisa po pitanju kvaliteta. Ovo dostignuće odražava snažnu saradnju koju smo uspostavili s Općinom Hadžići i okolnim zajednicama, čija je podrška bila ključna tokom cijelog procesa razvoja", izjavio je Huber. 

Bloomberg Adria

 

Vjetroelektrana će godišnje proizvoditi više od 65 GWh zelene električne energije – što predstavlja važnu prekretnicu u razvoju čiste energije za općinu Hadžići, Bosnu i Hercegovinu te širu balkansku regiju. 

Vjetropark je opremljen s pet Siemens Gamesa 5.0 turbina, ukupnog instaliranog kapaciteta od 25 MW, što ga čini najvećim Interenergovim projektom do sada. Osim tehničkog značaja, vjetropark će osigurati zelenu električnu energiju za otprilike 11.000 domaćinstava i godišnje spriječiti emisiju više od 32.100 tona CO2. 

Odgovorna energetska rješenja

Eldar Čomor, načelnik Općine Hadžići, istakao je da je projekt pokrenuo ekonomski napredak i postao simbol inovacije i ekološke svijesti. "Ovo je tek početak – imamo jasan cilj i volju za daljnji razvoj održivih, isplativih i društveno odgovornih energetskih rješenja", poručio je Čomor. 

Projekt je realiziran uz pomoć brojnih podizvođača iz cijele regije, što, kako je saopćeno, dodatno ističe snažan timski rad i međunarodnu saradnju Interenerga u ostvarivanju energetske tranzicije. 

"Naš iskusni tim upotrijebio je prilagodljiv i inovativan pristup. Oslanjajući se na naše bogato iskustvo, primijenili smo napredne inženjerske i građevinske tehnike prilagođene jedinstvenim izazovima lokacije, uključujući udaljen teren, oštre zimske uslove i velike nadmorske visine", naglasio je Huber. 

Svečanom događaju prisustvovao je i premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk.

Interenergo je na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan od 2007. godine, kada je započeo trgovinu električnom energijom, a zatim je svoje poslovanje proširio i na obnovljive izvore energije. Svoj prvi hidroenergetski projekt, HE Novakovići, pustio je u rad 2012. godine. 

Danas, pored vjetroparka, kompanija upravlja sa osam hidroelektrana ukupnog kapaciteta 43 MW i prosječne godišnje proizvodnje od više od 125 GWh – što je dovoljno za snabdijevanje otprilike 31.300 domaćinstava i smanjenje emisija CO2 za 61.500 tona godišnje. Do 2032. godine, Interenergo planira razvoj dodatnih projekata obnovljive energije širom regije, sa ciljem dodavanja više od 300 MW novih kapaciteta i kontinuirane izgradnje otporne i održive energetske budućnosti Evrope, navedeno je u saopćenju. 

Složena administracija - nepostojanje strategija

Bosna i Hercegovina (BiH) ima značajan prirodni potencijal za proizvodnju energije iz vjetra, posebno u brdskim i hercegovačkim područjima. Projekti poput vjetroparkova Mesihovina i Podveležje pokazali su da je ulazak u sektor vjetroenergije moguć i isplativ.

Projekti u pripremi ili izgradnji

- Vjetropark Vlašić – planiran kapacitet preko 50 MW

- Vjetropark Hrgud – Republika Srpska, podržan od njemačkog GIZ-a

- Vjetropark Ivovik – između Tomislavgrada i Livna, investicija kineske kompanije PowerChina i slovenske InterEnergo, kapacitet 84 MW, u izgradnji

- Još desetine projekata su u fazi dozvola ili čekaju priključenje na mrežu.

Međutim, stručnjaci smatraju da se tržište razvija sporo. Razlog leži u složenoj administraciji, različitim pravilima po entitetima i kantonima, te infrastrukturnim ograničenjima elektroenergetske mreže. Nedostatak jedinstvene državne strategije i jasnih zakonskih okvira dodatno usporava investicije.

Uprkos tome, interes stranih investitora, posebno iz Njemačke, Turske i Kine, raste, što potvrđuje da BiH ima šansu u narednim godinama značajno povećati udio energije iz vjetra. Ključ će biti u pojednostavljenju procedura, jačanju mreže i aktivnijoj podršci države projektima obnovljivih izvora energije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar