Hrvatska, koja predvodi regiju po instaliranim kapacitetima vjetroelektrana, planira dodati 880 megavata novih kapaciteta do kraja desetljeća. No, za brži razvoj u cijeloj Adria regiji potrebna su veća ulaganja, dok problemi s dozvolama, financijama i infrastrukturom i dalje usporavaju napredak.
Wind Europe periodično objavljuje izvješće o trenutačnom stanju i očekivanjima kad je riječ o uporabi energije vjetra unutar Europske unije (EU) i općenito na europskom kontinentu.
U prvoj polovici ove godine Europa je dobila 6,4 GW novih kapaciteta u vjetroelektranama od čega je 5,7 GW instalirano na teritoriju EU-a. Čak 83 posto tih kapaciteta odnosi se na vjetroelektrane na kopnu. Samo Njemačka, Francuska i Španjolska u ukupnoj brojci za EU sudjelovale su s gotovo 3,8 GW, odnosno Njemačka je pridodala 1,7 GW, Francuska 1,2 GW te Španjolska 876 MW.
U ovome trenutku EU ima u funkciji 225 GW elektrana koje pokreće vjetar od čega je 205 GW kopnenih. U ostatku Europe još ima 53 GW u vjetroelektranama, i to 38 GW kopnenih i 15 GW na moru.
Vjetroelektrane kao ključ energetske tranzicije
Energija vjetra je, uz solarnu, ključan dio energetske tranzicije EU-a u odmaku od fosilnih goriva i može dati snažan doprinos u ostvarenju nekoliko ciljeva.
Jedan od ciljeva je da EU postane ugljično neutralno područje do 2050. godine, a drugi itekako bitan je energetska neovisnost, pogotovo u svjetlu iskustva od prije dvije godine kada je zbog konflikta s Rusijom i posljedične energetske krize s rastom cijena poprilično nastradalo kako gospodarstvo tako i platežna moć građana. To je sve koštalo članice EU-a milijarde eura u energetskim subvencijama.
Osim toga, ulaganje u vjetroelektrane izvor je novih radnih mjesta, što potiče rast bruto domaćeg proizvoda i jača ekonomiju na lokalnoj razini, a također doprinosi konkurentnosti cijena električne energije.
U prvih šest mjeseci ove godine europske su zemlje naručile 9,5 GW novih vjetroturbina što je rast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga se 7,4 GW odnosi na izgradnju kopnenih i 2,1 GW na izgradnju pučinskih vjetroelektrana. Pritom su donijete konačne odluke o investiranju u nove pogone vrijedne 15,4 milijardi eura, ali to je manje od 30 posto ukupnih investicija u 2023. godini.
U samom EU-u rast narudžbi vjetroturbina u odnosu na prvu polovicu prošle godine je 33 posto.
"Novi kapaciteti instalirani u prvoj polovici 2024. godine nešto su ispod naših očekivanja. Stoga mislimo da će ukupna brojka za ovu godinu biti ispod početnih procjena i nešto manja od one u 2023. Uzimajući u obzir povećanje narudžbi turbina, veličinu aukcija za pogone na vjetar i nove dozvole sada očekujemo da će u razdoblju od ove godine do kraja 2030. EU izgraditi u prosjeku 22 GW novih kapaciteta na vjetar godišnje. Da bi EU te godine ostvario svoje klimatske i energetske ciljeve godišnje bi u prosjeku trebalo izgraditi 33 GW kapaciteta u novim vjetroelektranama", upozorava udruga Wind Europe.
Izazovi i očekivanja do 2030. godine
Uska grla u elektroenergetskoj mreži, problemi s izdavanjem dozvola u dosta zemalja te izazovni financijski uvjeti dovode do toga da jačanje uloge vjetra u proizvodnji električne energije ide sporije no što su vlade najavljivale ili bi htjele. Ograničenja u mreži, u kapacitetima luka i dostupnosti brodova također sprečavaju brži razvoj vjetroelektrana na moru.
"Sada očekujemo da će do 2030. godine EU imati 350 GW kapaciteta u energiji vjetra, od čega će 296 GW otpadati na vjetroelektrane na kopnu. Aktualan cilj EU-a je doseći ukupno 425 GW u tom razdoblju", napominje Wind Europe.
U ovome trenutku, očekivano, najviše instaliranih kapaciteta na vjetar u EU-u ima Njemačka, i to 70,9 GW. Slijedi Španjolska s 31,4 GW, zatim Francuska s 23,8 GW, Švedska sa 17 GW, Italija s 12,6 GW te Nizozemska s 11,6 GW.
Hrvatska sada ima instaliranih 1,2 MW i nalazi se na 17. mjestu u EU-u. Prema zadnjem objavljenom izvješću Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, u kolovozu je Hrvatska imala 26 vjetroelektrana u komercijalnom pogonu i tri u probnom radu.
U Sloveniji ima tek tri megavata na vjetar.
Podaci za ostale zemlje Adria regije pokazuju da Srbija u kapacitetima na vjetar ima instaliranih 512 MW, Bosna i Hercegovina (BiH) 219 MW, Kosovo 137 MW, Crna Gora 118 MW te Sjeverna Makedonija 73 MW.
Od svih zemalja Adria regije jedino je ove godine BiH dodala nove kapacitete, i to 84 MW.
Kako predviđa Wind Europe, Hrvatska će do kraja iduće godine dodati 250 MW novih kapaciteta u vjetroelektranama, a onda se u 2026. i 2027. očekuje po 50 MW. Najplodonosnija bi trebala biti 2028. godina s 300 MW da bi onda u 2029. u pogon krenulo 190 MW te u 2030. 40 MW.
U EU-u bi predvodnica opet bila Njemačka s novih 41,8 GW kopnenih i 11,5 GW pučinskih vjetroelektrana u idućih šest godina.
Na području Adria regije gdje vjetrova ne manjka također se očekuje napredak, a prve megavate u vjetroelektranama dobila bi i Albanija. Tako bi Srbija povećala ukupni kapacitet na 1,81 GW, Sjeverna Makedonija na 690 MW, BiH na 610 MW, Crna Gora na 400 MW, a Kosovo na 290 MW.
U razdoblju neposredno nakon 2030. godine Wind Europe predviđa nastavak širenja pogona na vjetar diljem kontinenta uz moguća kašnjenja u pojedinim projektima na godinu ili dvije.
"Instaliranje može kasniti godinu ili dvije, no očekujemo da se u godinama neposredno nakon 2030. nastavi sa stabilnim ritmom izgradnje novih kapaciteta od otprilike 25 GW godišnje kad je riječ o kopnenim te 15 GW kad je riječ o pučinskim elektranama", ocjenjuje ta europska udruga.
.webp){kind=icon}
