Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala dobiti najbitniji zakon iz energetskog sektora - Zakon o električnoj energiji i berzu električne energije, što je uslov da bude izuzeta od Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM). Tekst Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije, nakon 10 godina odugovlačenja, konačno je usaglašen na nedavno održanom sastanku s direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkovskim u Beču.
Ovako usklađeno zakonodavstvo i organizirana berza električne energije su ključni preduslovi za ulazak stranih investitora u projekte obnovljivih izvora energije. BiH, sa svojim prirodnim potencijalima, naročito u oblasti hidro i solarne energije ima ogroman prostor za razvoj, ali bez funkcionalnog tržišta ti kapaciteti ostaju neiskorišteni.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić, koji je prisustvovao sastanku u Beču, za Bloomberg Adriju je kazao da će se ovim zakonom tretirati samo električna energija, a ne i gas te da je ovaj zakon sada u potpunosti usklađen s Evropskom unijom i propisima EU. Kazao je da su zadovoljni postignutim dogovorom, posebno vezano za okolnosti u kojima se zemlja trenutno nalazi, jer je ovo važan korak na putu ka izuzimanju Bosne i Hercegovine od plaćanja karbonske takse Evropske unije.
"Na ovaj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih krajeva BiH u EU, a novac od takse ćemo moći koristiti za projekte unutar naše države umjesto da novac ide u EU", pojasnio je Lakić.
Prema njegovim riječima, uspjeli su uvjeriti pregovarače da prihvate sve uslove koje je FBiH postavila, a kojima će se osigurati usaglašen i održiv okvir za sektor električne energije.
Ukazao je na to da Bosna i Hercegovina ovim zakonom, ne samo da ispunjava jedan od ključnih uslova za izuzeće od CBAM-a, već i konačno dobija berzu električne energije sa sjedištem u Mostaru, koju do sada nismo imali.
"Nakon iscrpnih i zahtjevnih pregovora uspjeli smo postići da BiH više ne bude jedina država koja nema ni svoj zakon ni berzu električne energije. Ova berza električne energije bit će u većinskom državom vlasništvu i ono što je bitno jeste da smo se poslije tri energetska zakona, kojima smo definirali sektore električne energije u FBiH, bacili na posao i kada je riječ o državnom nivou", kazao nam je.
Veća konkurentnost na tržištu EU
Podsjećamo, mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) je novi instrument Evropske unije kojim se uvodi karbonska taksa na robu uvezenu iz zemalja koje nemaju dovoljno ambiciozne klimatske politike. Najviše će pogoditi industrije s velikom emisijom CO2 – poput metalne, cementne, hemijske i električne industrije – koje su u BiH važni izvozni sektori. Bez ovog zakona, proizvodi iz BiH mogli bi postati skuplji i time manje konkurentni na tržištu EU.
Sastanku su prisustvovali i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac.
Staša Košarac na Balkan Solar Summitu (ustupljena fotografija)
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je na nedavno održanom Balkan Solar Summitu kazao da u Evropskom parlamentu već postoji inicijativa da se CBAM odgodi do 2027. godine.
"Zemlja ulazi u izazovan period primjene standarda i regulatornog okvira koji nameće EU. Republika Srpska je trenutno u prednosti u odnosu na Federaciju BiH, prvenstveno kada je riječ o regulatornom okviru", rekao je Košarac.
Ovaj zakon je uobličio ili uobzirio ono što imamo – Elektroprenos BiH kao kompaniju na nivou BiH, nezavisnog operatora sistema na nivou BiH, Regulatornu komisiju na nivou BiH, pojasnio je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Kazao je da su sada samo "upakovani" u ovaj zakon s potvrđenim nadležnostima koje imaju, a ostalo je na entitetima koji i dalje imaju energetsku nezavisnost, svoja prava i obaveze.
Đokić je izjavio da je ključni razlog usaglašavanja zakona formiranje berze za trgovinu električnom energijom kako bi se borili za odgađanje primjene CBAM modela koji podrazumijeva plaćanje prekogranične takse pri izvozu.
"Kada bi se uvela ova taksa koju bi morali plaćati, ona bi bila izuzetno veliki trošak za naša proizvodna preduzeća i naša energija koju bi prodavali vani ne bi bila konkurentna cijenom, a to znači da bismo morali smanjiti svoju proizvodnju, da ne bismo proizvodili energiju kao višak, i to bi se odrazilo na finansijsko stanje u privredi RS-a. Iz tog razloga smo prihvatili da dovedemo do kraja aktivnost oko tog zakona, a suština je da se uspostavlja tržište električne energije u BiH, kao i formiranje berze za trgovinu električnom energijom", rekao je Đokić.
Berza električne energije – put ka tržištu EU
BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nema aktivno tržište i sada se usvajanjem državnog zakona o električnoj energiji otvara mogućnost pokretanja vlastitog "dan unaprijed" tržišta i spajanje s regionalnim berzama. Ovako organizirana veleprodajna tržišta električne energije integrirana s panevropskim, pružaju priliku zemljama da privuku nove investicije, posebno iz oblasti obnovljive energije, podstaknu tranziciju na čistu energiju i ojačaju energetsku sigurnost i otpornost.
Tržište "dan unaprijed" omogućava planiranje i efikasnije upravljanje proizvodnjom i potrošnjom energije, jer se električna energija prodaje i kupuje za isporuku narednog dana po unaprijed formiranoj cijeni. Ovakav model povećava transparentnost i stabilnost cijena na tržištu.
U BiH trenutno postoji tržište električnom energijom koje se zasniva na bilateralnim transakcijama između licenciranih kompanija za proizvodnju, opskrbu i trgovinu električnom energijom. To znači da kompanije međusobno sklapaju ugovore, a sistem tendera sa tri ponuđača se uglavnom primjenjuje u unutardnevnim aktivnostima ili dan prije za sljedeći dan.
Duži niz godina BiH ima bilansni višak i ujedno je najveći neto izvoznik električne energije u Jugoistočnoj Evropi (cca. 4 TWh, 2020.), te za razliku od drugih balkanskih zemalja ima razvijeno funkcionalno balansno tržište.
Iako se već godinama najavljuje da će i BiH dobiti berzu električne energije, koja bi omogućila moderan, na evropskim standardima zasnovan način trgovanja električnom energijom u odnosu na postojeći, na tom planu nije mnogo učinjeno. Ranije je direktor NOS-a BiH Josip Dolić kazao da bi sjedište berze trebalo biti u Mostaru.
On je tada rekao da je plan NOSBiH-a osnovati projektnu kompaniju koja bi imala zadatak uspostaviti funkcionalnu berzu električne energije u BiH i dodao da će biti stvoreno funkcionalno i organizirano tržište električne energije unutar dana i dan unaprijed.
Pomenuta projektna kompanija bi trebala uspostaviti saradnju sa susjednim organiziranim tržištima električne energije te ostvariti moguća strateška partnerstva s renomiranim berzama iz Evrope i berzama zainteresiranim za učešće u budućoj berzi BiH.
Glavni cilj formiranja berze jeste transparentno formiranje cijena na osnovu ponude i potražnje, pravednija konkurencija među proizvođačima električne energije, efikasnija distribucija struje iz različitih izvora, termoelektrane, hidroelektrane, vjetroparkovi, solarne elektrane, ali i lakša integracija s evropskim tržištima, što je važno za izvoz i uvoz električne energije.
Proizvođači struje – elektroprivrede sada mogu ponuditi određenu količinu energije po određenoj cijeni, dok kupci - industrija, trgovci električnom energijom, operateri sistema, postavljaju svoje ponude. Sistem zahvaljujući berzi automatski "spaja" ponudu i potražnju, a transakcije se zaključuju po takozvanim spot cijenama ili cijenama za isporuku u realnom vremenu ili naredni dan.
Nakon pribavljanja potrebnih mišljenja, a prema najavama, zakon bi se na dnevnom redu Vijeća ministara BiH mogao naći u narednim mjesecima, a ako prođe parlamentarnu proceduru bez većih prepreka, berza bi mogla početi raditi već krajem godine ili početkom 2026.
.webp){kind=icon}
