Globalni rast cijena energenata u prethodnim godinama povećao je troškovni teret preduzećima. Električna energija je nezaobilazan input, a rast cijena pogađa i manje potrošače, koji plaćaju više cijene struje, kao i najveće potrošače zbog količine koju troše.
Međutim, cijene s tržišta nisu se u potpunosti preslikale na cijene za korisnike, jer su uvedene mjere za ograničavanje prenosa cijena na krajnjeg korisnika (u ovom slučaju privredu), čime je smanjen troškovni pritisak i na privredu i na inflaciju.
Regulacija i deregulacija cijena u regionu
U Hrvatskoj je država uz obimne pakete pomoći subvencionirala cijene struje i plina, ali ih postepeno ukida. Privreda plaća tržišne cijene od septembra 2023., kada je istekao jedan od paketa pomoći, dok su mjere za stanovništvo i dalje na snazi. Cijene energije za privredu su među najvišima u širem regionu, što često izaziva negodovanje u privredi zbog ugrožavanja konkurentnosti.
U Srbiji je cijena električne energije bila ograničena, ali kako su berzovne cijene smanjene, nakon što je odluka prestala vrijediti, cijene za privredu su zapravo pale. EPS je u septembru donio i novu metodologiju formiranja cijena, od koje se očekuje bolja fleksibilnost za kupce energije u skladu s njihovim potrebama za potrošnjom. Slično je i s cijenom plina, koja je smanjena nakon prestanka regulacije, a ne očekuju se povećanja budući da se nabava plina i dalje oslanja na Rusiju te da su skladišta puna ususret zimskoj sezoni.
Slovenija je subvencijama zaštitila preduzeća od rasta cijena struje i plina u 2022. i 2023. godini kroz nekoliko modaliteta. U 2023. godini cijena je ograničena za SME segment privrede. Slovenija je uspostavila novi sistem obračuna troškova za korištenje mreže, koji je u primjeni od 1. oktobra ove godine.
Kako se očekuje dinamičnija potrošnja zbog elektrifikacije prometa i predstojeće zime, novi sistem definiše pet razdoblja, a troškovi se mijenjaju zavisno od potrošnje. Kompleksniji sistem predstavlja izazov za industrijske potrošače, budući da neće moći vremenski prilagoditi proizvodnju kako bi se uskladili s novom dinamikom obračuna troškova.
Prema obračunima Agencije za energetiku, veliki industrijski potrošači izdvajaju tek oko četiri do pet posto troškova električne energije za troškove mreže, ali će im se taj postotak više nego udvostručiti prema novom sistemu.
Promjene u modelima obračuna energije
U Sjevernoj Makedoniji cijene struje za privredu pratile su situaciju na tržištu, pa su preduzeća u drugoj polovini 2022. plaćala u prosjeku dvostruko skuplju električnu energiju u odnosu na isti period prethodne godine. Kako bi uticali na smanjenje pritisaka na cijene hrane, određenim proizvođačima hrane omogućene su subvencije za cijenu struje krajem 2022. i početkom 2023. godine.
Nakon tog perioda cijene su nastavile padati, pa su preduzeća u prvoj polovini 2024. plaćala jedne od nižih cijena struje u regionu, ali i dalje znatno više (20-46 posto, zavisno od nivoa potrošnje) u odnosu na razdoblje prije pet godina.
Cjenovne oscilacije i konkurentnost u regionu
Cijene struje u BiH su na najnižem nivou u regionu. U Federaciji BiH rast cijena struje za privredu ograničen je na 20 posto godišnje, što je spriječilo nagla poskupljenja, posebno u periodu 2022. i 2023. godine. Za 2024. proglašeno je stanje ugroženosti snabdijevanja te je produžena mjera ograničenog rasta cijena. U Republici Srpskoj cijena struje za privredu porasla je nešto iznad 20 posto u 2023. godini.
S obzirom na sve veći prelazak na održive i jeftinije izvore finansiranja, očekuje se veća sigurnost snabdijevanja i nizak pritisak na cijene električne energije. U kontekstu cijena električne energije za privredu, dugoročno se očekuje nastavak deregulacije u zemljama gdje mjere još postoje, što bi značilo veću izloženost preduzeća tržišnim cijenama i njihovim varijacijama.
Mogućnosti za daljnju regulaciju cijena u slučaju ponovnog strmog rasta zavisit će od toga koliko će državni budžeti to dopuštati. Općenito, cijene energenata imaju visok prijenos na inflaciju (pass-through efekt), pa, iako regulacija cijena nosi svoj trošak, ona ima i koristi, gledano kroz ograničavanje troškova, posebno kod energetski intenzivnih industrija, te posljedično ograničavanje uticaja na inflaciju.
.webp){kind=icon}
