Zajednice obnovljive energije u BiH - kako do nižih računa i čiste energije

Dugo iščekivane energetske zajednice, odnosno zajednice obnovljive energije, u Bosni i Hercegovini (BiH) prelaze iz teorije u praksu. Nakon što je Republika Srpska (RS) u aprilu ove godine pravilnikom postavila regulatorne preduslove, u septembru je i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBH) stupio na snagu Pravilnik o zajednicama obnovljive energije (FBiH Pravilnik), kojim se uspostavlja podzakonski okvir za njihov rad. Time građani, lokalne zajednice i kompanije dobijaju mogućnost da zajednički ulažu u projekte čiste energije.

Osnovni koncept i pravila energetskih zajednica u Republici Srpskoj predstavljeni su ranije na Bloomberg Adria platformi u tekstu Zajednica obnovljive energije, kako da je osnujete, a sada se fokusiramo na Federaciju BiH.

Forma i svrha zajednice

Zajednice obnovljive energije, najjednostavnije rečeno, pravna su lica, osnivaju ih građani, mala i srednja preduzeća ili lokalne samouprave radi zajedničke, za sopstvenu korist, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Praktično, to znači da će, kao i u RS, i u FBiH osnivači zajednice prvo morati osnovati i registrovati pravno lice, a tek zatim tražiti status zajednice, u skladu sa Smjernicama Sekretarijata Energetske zajednice iz marta 2024.

Iako su pravna lica po prirodi profitno orijentisana, koncept zajednice je zamišljen drugačije. Ona treba da okupi članove zajednice obnovljive energije sa istog distributivnog područja, koji žele da se udruže sa glavnim ciljem da zajednički proizvode i koriste tako proizvedenu energiju, a ne da stvaraju profit. Očekivano je zapitati se: šta onda, ako ne profit, treba da motiviše građane i lokalne zajednice da uđu u ovakve, za BiH nove poduhvate? Iako profit nije cilj, koristi koje obećava koncept zajednice su vrlo opipljive: niži računi, zajedničke uštede, nova poznanstva i partnerstva u lokalnoj sredini, te osjećaj pripadnosti zelenom razvoju od kojeg imaju korist i članovi i šira zajednica.

 

Dva moguća puta za zajednice obnovljive energije: struja ili toplota?

FBiH Pravilnik prepoznaje dva tipa projekata koje zajednice mogu da razviju – proizvodnja električne ili proizvodnja toplotne energije iz obnovljivih izvora. Opšti uslovi, koje je potrebno ispuniti su zajednički za oba tipa: svi članovi zajednice moraju biti iz iste ili susjedne opštine i priključeni na mrežu istog distributivnog operatora. Dodatni zahtjevi će pak zavisiti od tipa projekta:

- ako zajednica proizvodi struju, svi članovi moraju imati istog snabdjevača koji preuzima višak;

- ako se bavi toplotom, mora pribaviti saglasnost distributivnog organa da postoje tehnički uslovi za priključenje na sistem.

Važno je naglasiti da će, za razliku od električne energije, projekti toplotne energije morati sačekati dodatne propise da bi zaživjeli u praksi.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Postupak sticanja statusa zajednice

Tek nakon što registruju pravno, osnivači mogu aplicirati za status zajednice obnovljive energije kod Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (za razliku od FBiH, u RS dodjela statusa zajednica data je u nadležnost Regulatornoj komisiji za energetiku), podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu, s osnovnim podacima o pravnom licu, spiskom članova i informacijama o projektu koji zajednica namjerava izvesti.

Pored osnovnih isprava (osnivački akt, izvod iz registra i sl.), FBiH Pravilnik od osnivača zahtijeva tehničku i plansku dokumentaciju. Njom osnivači moraju dokazati da njihov projekat ima realne temelje – zemljište za izgradnju, potrebne dozvole i saglasnosti, pristup mreži i ugovore koji omogućavaju da se energija, jednom kada počne da se proizvodi, zaista može koristiti ili prodavati. Konkretno, ova dokumentacija obuhvata: dokaz(e) o vlasništvu nad lokacijom; dozvole i saglasnosti za postrojenje; ugovore o priključenju na distributivnu mrežu; po potrebi, ugovore sa snabdjevačem i saglasnost distributivnog organa.

Kada osnivači prođu kroz ovaj postupak, njihov kapacitet da postanu zajednica rješenjem potvrđuje federalni ministar energije, rudarstva i industrije, te se zajednica upisuje i u Registar zajednica. Tada počinje njen "energetski život". Predviđeno je da ovaj Registar bude uspostavljen do 4. oktobra tekuće godine. Kako će Registar biti javan, svi zainteresovani moći će pratiti prve zajednice i na osnovu njihovog rada procijeniti da li žele da se priključe, a transparentnost je osigurana i objavljivanjem rješenja kojima se dodjeljuje status zajednice.

 

Zašto osnovati zajednicu?

Kako je pomenuto u uvodu, zajednica omogućava građanima, preduzećima i lokalnim samoupravama da se udruže, zajednički proizvode struju, smanjuju račune i dio dobiti vrate lokalnoj sredini. Članstvo je otvoreno svima koji ispunjavaju kriterijume teritorijalne povezanosti i priključenja na distributivnu mrežu. Višak proizvedene energije prvo ide članovima, a najmanje 20 odsto neto dobiti mora se uložiti u projekte od koristi za lokalnu zajednicu. Još konkretnije, koncept zajednice podrazumijeva da zajednica i njeni članovi imaju pravo na:

- proizvodnju, potrošnju, skladištenje, razmjenu i prodaju proizvedene energije (npr. zajednica instalira solarne panele, koristi proizvedenu struju za sebe, a višak dijeli i prodaje);

- obavezan otkup viška po garantovanoj cijeni za mala postrojenja (tj. država preuzima višak po fiksnoj cijeni, što daje sigurnost ulaganjima);

- razmjenu energije unutar zajednice obnovljive energije (npr. višak sa krova škole ide članovima u drugim objektima);

- zadržavanje statusa krajnjeg kupca (tj. članovi i dalje ostaju potrošači sa svim pravima i obavezama prema snabdjevaču, npr. u situaciji kada je proizvodnja manja od potrošnje);

- minimalni udio u kvotama za mala postrojenja (rezervisan dio podsticaja i tržišnog prostora, čak i kada postoji konkurencija drugih investitora, pod određenim uslovima).

U praksi će se tek vidjeti na koji način i kojom dinamikom će sistem odgovoriti na prava u ovom trenutku tek definisana propisima.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Prioritet za priključenje na mrežu i pametna brojila

Jedan od najbitnijih trenutaka za zajednicu je njeno priključenje na mrežu, koje je uslovljeno slobodnim kapacitetom. Priključenje može biti zajedničko za cijelu zajednicu ili pojedinačno za objekte njenih članova. Smjernice Energetske zajednice preporučuju da slobodni kapaciteti budu transparentno prikazani, kako bi proces bio predvidiv i pravedan za zajednice u nastajanju. Važno je da praksa slijedi ove preporuke kako bi se njihova svrha suštinski ostvarivala.

FBiH Pravilnik predviđa prioritetno priključenje zajednica na mrežu, ali uz ograničenje da to ne smije biti u suprotnosti s drugim propisima – što ostavlja prostor za diskreciona i različita tumačenja u praksi kod odlučivanja o zahtjevima za priključenje.

Važno je pomenuti i ustanovljenu obavezu korištenja pametnih brojila, koja omogućavaju preciznu raspodjelu proizvedene energije među članovima.

Nadzor i transparentnost

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ima pravo kontrole i nadzora rada zajednica, a one su obavezne da na godišnjem nivou (do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu) ovom Ministarstvu dostave izvještaj o radu. Suprotno postupanje može biti razlog za oduzimanje statusa zajednice i brisanje iz Registra. To će biti slučaj i ako, prema ocjeni Ministarstva, nastupi zastoj u radu (npr. zajednica ne uspije provesti projekat korištenja obnovljivog izvora).

Odnosi između članova zajednice

Odnosi između članova nisu detaljno razrađeni u pravilniku, već su prepušteni osnivačkom aktu zajednice obnovljive energije. Tu treba biti posebno pažljiv i izbjeći mehaničko prepisivanje osnivačkih akata koji su do sada pisani za pravna lica sa sasvim drugačijim ciljem. Smjernice Energetske zajednice u tom pogledu nude korisne preporuke i vrijedna iskustva. Primjera radi, kada je riječ o efektivnoj kontroli u zajednici, jedna od preporuka glasi da efektivnu kontrolu nad radom zajednica treba da imaju članovi koji žive u neposrednoj blizini projekta, jer su oni najviše pogođeni njegovim uticajem i treba da budu ovlašćeni da donose odluke. U domaćim propisima nema konkretne implementacije ove preporuke, ali nema ni eksplicitne prepreke za to.

Od ideje do stvarnosti?

Dok će stvarna vrijednost i potencijali ovog koncepta energetske tranzicije tek biti provjereni u praksi, nesporno je da je donošenjem podzakonskih akata u oba entiteta postavljen temelj da energetske zajednice zažive i u BiH. Nesporno je i da energetska tranzicija, makar nam se nekad činila prezahtjevnom, dobija na ubrzanju – od prvih kućnih solarnih elektrana do sve većeg interesa građana i lokalnih biznisa. Usklađivanjem s pravilima Energetske zajednice i EU, BiH hvata korak sa zemljama u kojima su zajednice i kućne elektrane već dio svakodnevice, pretvarajući obnovljive izvore u stvarnu korist za ljude i lokalne sredine. Predstojeći period pokazaće na jednoj strani interes građana za ovakvim konceptima, a na drugoj – da li je sistem i u realnosti izvan propisa spreman da efikasno odgovori na iskazani interes.

 

--- Nikolina Bajić je advokatica iz Banjaluke.

--- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.