Zbog trenutne otkupne cijene električne energije i nedovoljnih prenosnih kapaciteta polako se gubi interes za izgradnjom solarnih elektrana, ali se povećava interes za proizvodnjom električne energije za sopstvene potrebe.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić prilikom posjete delegacije Vlade FBiH Gračanici, kazao da je u ovom segmentu završena zakonska regulativa i svi podzakonski akti.
"Elektroprivrede je tehnički potpuno spremna da to provede, brojila za prosumere su spremna i za domaćinstava i za privredu. Osim toga, ministarstvo za 2025. godinu priprema program finansiranja izgradnje solarnih elektrana za sopstvene potrebe za našu privredu", kazao je ministar Lakić.
Neophodan državni zakon o električnoj energiji
Na ovom sastanku bilo je riječi i o karbon taksi koja će kako navode opteretiti našu privredu u narednom periodu (CBAM).
"Ukoliko ne završimo naše obaveze ovo će biti najveći udar na naše privrednike. Zbog toga je od izuzetne važnosti da što prije donesemo državni Zakon o električnoj energiji, tržištu i prijenosu električne energije, kojim bismo uspostavili i bosanskohercegovačku berzu električne energije. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadležno ministarstvo od kojeg očekujemo da u vrlo kratkom roku predloži ovaj zakon. Ovo je interes svih privrednika Bosne i Hercegovine", naveo je Lakić.
Mehanizam za granično prilagođavanje ugljika (CBAM) koji uvodi naknadu/tarifu na emisije ugljika za proizvode koji se uvoze u Evropsku uniju od 2026. značajno će uticati na energetski sektor u Bosni i Hercegovini. Osim električne energije, ključni sektori koji su pogođeni su željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij i vodik, a koji zajedno čine gotovo jednu trećinu izvoza BiH ili 10 posto BDP-a zemlje u 2022.
Kako je Bloomberg Adria ranije pisala, BiH se odlučila za uspostavu Sistema trgovanja emisijama (ETS) do 2026. godine kako bi ublažila potencijalne negativne učinke CBAM-a i ostvarila domaći prihod za podršku prijelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljendioksida u relevantnim sektorima. "ETS znači da emiteri plaćaju emisije u obliku ugljičnih kredita kojima se trguje na bh. tržištu emisija", rekao je tada ekonomista Haris Abaspahić.
Federalno ministarstvo, energije, rudarstva i industrije
Ranije u intervjuu za Bloomberg Adriju Nikola Maksimčuk, direktor prodaje u kompaniji Telemax i suosnivač brenda City Gecko kazao da će potražnja za solarnim panelima itekako rasti, s tim da se ogromna potražnja očekuje i od fizičkih lica u kada se zakoni još malo prilagode.
"Nama je bitna, a investitorima još bitnija, cijena megavat časa električne energije na berzama, na mađarskoj, hrvatskoj i srpskoj berzi koja je vezana sa BiH. Mi s njima trgujemo. Posljednje dvije godine su cijene bile rekordno visoke, povrat investicije bio je kratak, dok je sada stvar malo drugačija, cijene niže, pa su investitori oprezniji", kazao je tada u intervjuu Maksimčuk.
Solarne elektrane su investicije koje se posmatraju minimalno 15+ godina, do 30 godina, tako da u Telemaxu vjeruju da se ulaganje svakako isplati.
Donesena tri energetska zakona
Poduzetnici su glavni pokretač svakog društva. Na sastanku u Gračanici iskazan je interes za izgradnju dodatnih solarnih elektrana.
Kada je riječ o izgradnji solarnih elektrana podsjećamo da je Ministarstvo energije, rudarstva i industrije je po ovom pitanju već obavilo svoj dio posla. Donošenjem tri energetska zakona u 2023. godini osigurali su lakše procedure i ubrzanje administrativnih procesa, i uskladili ih s propisima EU.
"Da bi zakoni postali operativni neophodno je da se donese preko 50 podzakonskih akata u čiju izradu je uključeno više institucija. Skoro svi ti akti su već završeni", kazao je Lakić.
Da bi došlo do realizacije, kako kaže, moraju se još riješiti postojeće barijere i ograničenja energetskog sistema, koja za sada onemogućavaju spajanje solarnih elektrane na mrežu.
Prema njegovom mišljenju najveći problem predstavljaju prenosni kapaciteti koji se odnose na državnu firmu Elektroprijenos. Taj posao sad predstoji, ali je vrlo bitno da postoji budžet predviđen za izgradnju dodatnih prenosnih kapaciteta.
Iz Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon nedavnog zaključenja konsultacija s BiH su kazali da bi vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) trebalo da preduzmu mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, izbjegavanjem diskrecionih povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, te preispitivanjem ostale tekuće potrošnje, poručili su. Oni su također predložili uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH i što prije uvesti mehanizam određivanja cijene ugljika (CBAM).
.webp){kind=icon}
