Trenutni svjetski fokus u oblasti energije je na obnovljivim izvorima, što je na neki način i logično s obzirom na klimatske promjene te porast potreba za energijom i sve izvjesnijim poskupljenjem fosilnih goriva u budućnosti.
Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo bilježe kapacitete obnovljivih izvora energije manje od 0.5 GW i u velikoj mjeri još uvijek ovise o fosilnim gorivima. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, od siječnja do lipnja 2022. godine prosječna proizvodnja električne enrgije iz solarnih i vjetroelektrana je oko 3 posto od ukupne proizvodnje.
Adnan Ibišević, generalni direktor kompanije Bosna-S, koja se bavi projektovanjem i realizacijom projekata iz oblasti energije i upravljanja energijom, rekao je za Bloomberg Adriju da BiH imam potencijala i prostora za ulaganje u OIE, bez obzira na svjetsku krizu koja bi trebala u biti samo ubrzati i pospješiti ta ulaganja.
"Postoji porast investicija, no to je i dalje dosta malo i ide relativno sporo. Trenutno se najviše ulaže u male sisteme za vlastitu opskrbu, što je u jednu ruku veoma dobro, jer takvi sistemi nemaju veliki utjecaj na elektroprenosnu mrežu", rekao je Ibišević. "Ulaganje u veće solarne elektrane je neophodno i na tom polju je potrebno otkloniti barijere koje su prisutne i koje usporavaju investicije, a u nekim slučajevima dovode i do potpunog odustajanja od njih."
Bloomberg
Nije pametno da država poput BiH gubi investicije zbog administrativnih barijera, za čije su uklanjanje uglavnom potrebni dobra volja i angažman ljudi iz javne administracije, dodao je.
Južne regije BiH imaju veliki broj sunčanih dana, što u startu osigurava stabilan i optimalan rad fotonaponskih elektrana. Sjeverozapadne regije pak imaju umjerenu klimu s nešto nižim temperaturama u odnosu na jug, što dovodi do efikasnijeg rada samih panela.
"Što se tiče solarnog potencijala, dovoljno je reći da BiH stoji bolje od većine zapadnoevropskih zemalja. Geografski položaj naše države nam omogućava da znatno više investiramo i koristimo ovaj vid izvora za proizvodnju energije", rekao je Ibišević.
Domaćinstva mogu relativno jednostavno osigurati solarnu energiju za svoje potrebe. Na tom polju trenutno ne postoje skoro nikakve prepreke, a i ulaganja u takve sisteme su isplativa. Naravno, kao i sa svim energetskim projektima, ne treba očekivati "brzu zaradu", nego se fokusirati na dugoročnu korist.
"Ovdje govorimo o projektima koji traju 30 godina, a isplativost, tj. povrat investicije se ostvaruje u periodu od 5 do 10 godina. Uprošteno, 20-25 godina ćete imati besplatnu energiju koju ćete koristiti za svoje potrebe. Uz očekivana povećanja cijena električne energije, koja su neminovna, ovakve investicije će biti isplative i u rokovima kraćim od navedenih", ističe Ibišević.
Bloomberg
Da bi koncept PROSUMER-a (proizvođača i istovremenih potrošača energije) u potpunosti zaživio, potrebno je što prije usvojiti Zakon o korištenju obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije (OIEIEK), koji omogućava istovremenu proizvodnju energije za vlastite potrebe i isporuku viška proizvedene energije u mrežu.
Novi projekti
Norveška kompanija za obnovljive izvore energije Greenstat u partnerstvu s GP Toming pokrenula je izgradnju solarne elektrane Petjnik snage 45 megavata (MW) u općini Grude, priopćeno je ranije iz Agencije za promicanje stranih ulaganja Bosne i Hercegovine (FIPA).
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) planira izgraditi solarni park snage 30 MW u blizini svoje vjetroelektrane Podveležje, a Republika Srpska je dodijelila dvije koncesije za izgradnju solarnih elektrana – privatnoj kompaniji EFT (60 MW) te državnoj Elektroprivredi Republike Srpske (73 MW).
Bloomberg Mercury
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, usvojila četiri informacije o aktivnostima u postupku izdavanja energetskih dozvola za izgradnju četiri fotonaponske (solarne) elektrane privrednog društva ECO-WAT iz Kiseljaka.
Ova kompanija namjerava postaviti solarni park od 150 MW u blizini Stoca u hercegovačkoj regiji. Riječ je o najvećem fotonaponskom objektu u Bosni i Hercegovini.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić kazao je da će u RS-u biti realizovan program ugradnje malih solarnih postrojenja snage od pet do sedam kilovata, a cilj je da ih bude postavljeno 50.000.
"Zemlje naše regije i dalje kaskaju za svjetskim trendovima, ali i za napretkom svojih najbližih susjeda. U svjetlu ekonomske krize i političke nestabilnosti, obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost su ključni za energetsku samostalnost", ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
- uz pomoć Mirele Haskić-Suše
.webp){kind=icon}
