text size
Nije tajna da zemlje Adria regiona imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, Adria region se i dalje znatno oslanja na korišćenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što je posebno izraženo u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH). U ovim zemljama udio fosilnih goriva prelazi 60 odsto.
S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manje učešće, prije svega zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško.
U 2023. godini kapacitet solara je dostigao 2,3GW i vjetra 1,9GW, što je za 687 odsto i 455 odsto (redom) viši nivo u odnosu na period od prije 10 godina. Širenje solara i vjetrokapaciteta je omogućeno stimulativnim mjerama država, pojeftinjenjem tehnologije i nižim investicionim troškovima, kao i atraktivnim povratima na ulaganja. Pa ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, i dalje vlada niska iskorišćenost potencijala u regionu.
Prema istraživanju međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), potencijal vjetra u Srbiji iznosi 1,8MW, što je tri puta više u odnosu na 500MW kapaciteta na kraju 2023. godine. U Sloveniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji takođe postoji ogroman gep u odnosu na procijenjeni nivo vjetrokapaciteta. Jedino Hrvatska, koja inače raspolaže najvećim kapacitetom u regionu od 1,1GW, i koji doprinosi sa čak 17 odsto u ukupnoj proizvodnji struje, jedina je zemlja čiji kapaciteti su iznad procijenjenih vrijednosti kada je riječ o vjetru na kopnu.
Eurostat, IRENA, Bloomberg Adria analytics
Kada je riječ o solarima, Slovenija polako dostiže Remap 2030 cilj sa instaliranih jedan GW kapaciteta na kraju 2023. godine. Imajući u vidu da su solarne instalacije obično manjeg kapaciteta, svega nekoliko megavata, jasno je da bi se ostvario ovakav rezultat, morao je biti realizovan ogroman broj pojedinačnih projekata. S druge strane, vjetar u Sloveniji je i dalje skoro potpuno neiskorišćeni resurs. Slovenija raspolaže sa svega tri vjetroelektrane, ukupne snage tri MW.
Nepovoljna regulativa i otpor javnosti za izgradnju vjetroelektrana u kontekstu zaštite životne sredine uslovio je da investitori iz Slovenije danas aktivno investiraju u susjedne zemlje regiona. Petrol je izgradio dva vjetroparka u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatsku, već i u BiH. Alfi Green Energy fond, zajedno sa MK Groupom je učestvovao u finansiranju i izgradnji vjetroparka u Srbiji, ukupne snage 105,6 MW, koji je nedavno počeo da radi.
U Srbiji procijenjeni potencijal solarnih kapaciteta iznosi čak 3,6 GW, dok su trenutni kapaciteti jedva na četiri odsto potencijala, sa 137 MW instaliranog kapaciteta na kraju 2023. godine.
Veličina pojedinačnih solarnih projekata se postepeno povećava i pojedine zemlje u regionu su najavile gigantske investicije u ovom segmentu. Jedna od takvih predstavlja jedan GW samobalansirajuće solarne elektrane u Srbiji, za čiju je izgradnju zaključen ugovor s Hyundaijem početkom godine i koja će biti izgrađena za potrebe EPS-a po principu "ključ u ruke".
Eurostat, IRENA, Bloomberg Adria analytics
I druge studije ukazuju na značajan neiskorišćeni kapacitet regiona. Prema istraživanju koje je finansirao EBRD "Akcioni plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj", procijenjeni (i potpuno neiskorišćeni) potencijal vjetra na moru iznosi visokih 25 GW, od čega 8,1 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno. U čitavoj Evropi trenutno ima instaliranih 30 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno, te bi iskorišćavanjem potencijala u Hrvatskoj bila obezbijeđena značajna energetska sigurnost za Evropu.
Komentar ne odražava nužno mišljenje uredništva Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.
.webp){kind=icon}
