.webp){kind=icon}
Proizvođač fotonaponskih modula Solvis jedan je od hrvatskih pionira u tom poslu i veći dio postojanja bio je gotovo potpuno fokusiran na inozemna tržišta, no u posljednje vrijeme situacija se pomalo mijenja kako se, doduše još uvijek poprilično sporo, olakšava postupak investiranja u proizvodnju električne energije iz sunca i na tržištu Hrvatske.
Varaždinska tvrtka je na tržištu od 2009. i na početku joj je izvoz, većinom u zemlje Europske unije (EU), iznosio i do 95 posto budući da domaće tržište gotovo niti nije postojalo.
Početni godišnji proizvodni kapacitet Solvisa iznosio je 10 megavata uz 25 zaposlenika, a sada je to već tvrtka koja proizvodi 300 megavata godišnjeg kapaciteta s 300 zaposlenih.
"Omjer između izvoza i domaćeg tržišta se u zadnje dvije godine smanjio zbog toga što dolazi do povećanja broja projekata i rasta tržišta u Hrvatskoj. Razvoj hrvatskog tržišta je zapravo ozbiljnije započeo kanaliziranjem novca EU-a prema ovoj vrsti industrije od 2018. godine. Od tada se javlja veći interes i ozbiljnost ulaganja u solarne elektrane, kako u industrijskom sektoru tako i za fizičke osobe. Trenutno 65-70 posto hrvatskih proizvoda ide u izvoz, a 30-35 posto je na tržištu Hrvatske", izjavila je za Bloomberg Adriju voditeljica projekata u Solvisu Jasmina Novak.
Licencirane fotografije | Solvis
Unatoč povoljnijem tijeku događaja u ovom energetskom segmentu u zadnjih nekoliko godina, Hrvatska je još uvijek u inicijalnoj fazi razvoja budući da iz sunčeve energije proizvodi tek oko jedan posto električne energije.
Štoviše, prema solarnom barometru EU-a, vidi se da je Hrvatska na 26. mjestu od 27 zemalja prema količini kapaciteta u solarnim elektranama.
EU ima 158.911,4 megavata kapaciteta, dok Hrvatska ima tek 108,5 megavata. Od Hrvatske je u tome lošija jedino Latvija.
Također, Hrvatska je na predzadnjem mjestu ispred Latvije i po količini instaliranog kapaciteta u solarnim elektranama po stanovniku jer ima samo 26,9 vati po osobi, dok je prosjek EU-a 355,3. Na vrhu je Nizozemska s 815,4 vati po stanovniku.
"Definitivno Hrvatska zaostaje za zemljama koje imaju manje sunca od nje, međutim, u odnosu na situaciju od prije desetak godina, zasigurno se ostvaruje napredak", kaže Novak.
Količina instaliranih vati iz solarnih elektrana po stanovniku u zemljama EU-a | EuObserv'ER
Po njezinim riječima, administracija za male elektrane više nije tako komplicirana kao prije, međutim postoje još uvijek administrativna uska grla i zapreke kad je riječ o većim elektranama.
Hrvatska je vlada u kolovozu odlučila dokinuti porez na dodanu vrijednost (PDV) kod ugradnje sunčanih elektrana, no pitanje je koliko je taj potez došao sa zakašnjenjem, a još više koliko je dostatan.
"Nulta stopa PDV-a odnosi se samo na uslugu instalacije elektrane po principu ključ u ruke za fizičke osobe. Za pojedinačnu kupnju opreme i dalje se obračunava PDV. U svakom slučaju, ta je mjera uzrokovala povećanje interesa za solarnim elektranama kod fizičkih osoba jer se ipak iznos investicije smanjuje za 25 posto, a time i rok otplate", navodi Novak.
Što se tiče izgradnje novih elektrana, Novak napominje kako primat još uvijek imaju industrijska postrojenja, ali sve veći broj mikro-elektrana logično pridonosi rastu količine instalacija i razvoju sektora obnovljivih izvora energije jer se tako osniva sve više tvrtki koje se žele baviti tim poslom.
Kod gradnje novih elektrana primat još uvijek imaju industrijska postrojenja / Depositphotos
Protekloga je mjeseca objavljena vijest da je Solvis preuzeo obiteljsku tvrtku Vodopija iz iste branše, no, kako navodi Novak, primarni fokus Solvisa je organski rast.
"Fokus je uvijek rast i razvoj, takva nam je strategija od početka. Bez strategije praćenja razvoja fotonaponske industrije ne bismo ostvarili to što jesmo, a to je prepoznatljivost brenda i etabliranost na tržištu Hrvatske i u EU", kaže Novak.
Ona ističe kako u Hrvatskoj postoji potencijal za još jedan solarni segment, a to su plutajuće solarne elektrane.
"One nisu nepoznanica, još prije osam godina Japan je instalirao plutajuću elektranu od 70 megavata. U Hrvatskoj postoji potencijal, no treba uzeti u obzir vrstu vodene površine te njezinu izloženost vremenskim prilikama", napominje Novak.
Po njezinu mišljenju, za ubrzanje investicija u solarne elektrane potrebno je, osim uklanjanja preostalih administrativnih zapreka, ustrajno informirati javnost o prednostima općenito obnovljivih izvora energije, pa tako i solarnih elektrana, te tako razvijati svijest o njihovoj važnosti.
