Analiza BBA: OIE izuzetno profitabilan biznis u Adria regionu

Obnovljivi izvori energije (OIE) u proteklih 10 godina zabilježili su drastičan rast u Adria regionu. U 2023. godini kapaciteti su dostigli 2,3 gigavata za solarnu energiju i 1,9 gigavata za energiju vjetra, što je za 687 odsto i 455 odsto više nego prije 10 godina. Adria region ima velike potencijale za razvoj OIE, ali su oni, uprkos drastičnom porastu u posljednjih 10 godina, i dalje nedovoljno iskorišćeni. Međutim, finansijski rezultati kompanija koje su se odvažile da ulažu u OIE u regionu pokazuju da je za njih ovaj biznis itekako profitabilan.

To su neki od zaključaka analize o OIE u regionu analitičara Bloomberg Adrije, koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Rast OIE u Adria regionu

Do rasta ulaganja u OIE u regionu u posljednjih desetak godina dovele su vladine podsticajne mjere, jeftinije investicije i privlačan povrat investicija. Analitičari BBA primjećuju da i u trenutnim okolnostima napuhanih troškova izgradnje i visokih kamatnih stopa, interesovanje za OIE u Adria regionu ne jenjava. "Broj projekata u procesu je dokaz da vrhunac kapaciteta OIE tek treba da bude dostignut", navode analitičari BBA.

U Adria regionu, Hrvatska je lider po veličini instalisanog kapaciteta vjetra koji je 2023. godine učestvovao sa 17 odsto u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije.

Slovenija se može pohvaliti najvećim instaliranim solarnim kapacitetom, koji premašuje jedan gigavat. Međutim, razvoj energije vjetra u Sloveniji je ograničen sa samo tri izgrađena vjetroparka ukupnog kapaciteta tri megavata. "Ovaj spor napredak je djelimično pripisan nepovoljnim regulatornim politikama, a dijelom i javnom otporu koji proizilazi iz brige o životnoj sredini."

Zbog toga su slovenačke kompanije svoja ulaganja preusmjerile na susjedne zemlje u regionu. Tako je, na primjer, Petrol razvio dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoja ulaganja ne samo u Hrvatskoj već i u BiH. Još jedna slovenačka kompanija Alfi Green Energy Fond je aktivno angažovana u Srbiji.

Depositphotos

Kada je riječ o Srbiji, nakon tri godine stagnacije u oblasti energije vjetra, prošle godine puštene su u probni rad dvije vjetroelektrane ukupnog kapaciteta 113 megavata, a trenutno su u izgradnji vjetroparkovi kapaciteta 825 megavata.

U BiH su novi kapaciteti u oblasti energije vjetra posljednji put izgrađeni 2021. godine, ali trenutno se grade vjetroparkovi ukupnog kapaciteta 373 megavata.

I razvoj solarne energije u regionu dobio je veliki zamah. Samo prošle godine u Adria regionu puštene su u rad solarne elektrane ukupnog kapaciteta jedan gigavat. Solarni projekti uglavnom imaju manje megavat snage, što znači da je u regionu završeno mnogo malih solarnih projekata koji su uspjeli da dostignu ovaj broj.

Veličina solarnih projekata se postepeno povećava, dok pojedine zemlje najavljuju gigantske investicije u oblasti solara. Jedna od ovih investicija najavljena je u Srbiji, a riječ je o samobalansirajućoj solarnoj elektrani kapaciteta jedan gigavat, koju će graditi kompanija Hyundai.

Adria region ima veliki OIE potencijal

Adria region se i dalje u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva za proizvodnju energije, posebno u zemljama poput Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH, gdje učešće fosilnih goriva u ukupnoj proizvodnji električne energije prelazi 60 odsto.

Nasuprot tome, Slovenija i Hrvatska imaju manji udio, najvećim dijelom zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz elektrane Krško.

Analitičari BBA ističu da se upotreba OIE povećava, ali da je potencijal u velikoj mjeri i dalje neiskorišćen:

• potencijal vjetra u Srbiji (1,8 gigavata) je tri puta veći u odnosu na trenutni kapacitet (500 megavata);

• solarni kapacitet u Srbiji je 137 megavata, ali je potencijal procijenjen na 3,6 gigavata;

• Slovenija, BiH i Sjeverna Makedonija su takođe ispod odgovarajućih vrijednosti kada je riječ o kapacitetu vjetra;

• Hrvatska je premašila procijenjeni potencijalni kapacitet vjetra na kopnu;

• Slovenija se približava vrijednosti solarnog kapaciteta;

• Hrvatska, Bosna i Hercegovina, uz Srbiju, su znatno ispod njihovog potencijalnog solarnog kapaciteta.

I druge studije potvrđuju ove nalaze. Na primjer, Akcioni plan za preuzimanje OIE na moru u Hrvatskoj, koji finansira EBRD, identifikuje značajan potencijal vjetra na moru u Hrvatskoj, procijenjen na 25 gigavata.

Zatim, metodologija koju je razvio Global Solar Atlas pokazuje da je potencijal fotonaponske proizvodnje energije (PVOUT) u Adria regionu veći u poređenju s mnogim drugim zemljama u Evropi.

OIE kompanije u regionu izuzetno profitabilne

Analitičari BBA ističu da je ključni razlog zbog kojeg je OIE industrija doživjela rast u protekloj deceniji pad troškova izgradnje solarnih i vjetroelektrana.

 

Ovo zapravo znači da su troškovi povezani sa dodavanjem novih kapaciteta za OIE sada niži od onih kod ulaganja u nove kapacitete za korišćenje fosilnih goriva.

Analitičari su analizirali poslovanje nekoliko OIE kompanija iz Srbije, Hrvatske i BiH. Riječ je o najvećim proizvođačima struje iz vjetra, rangiranim po prodaji, a posljednji podaci su iz 2022.

Depositphotos

Kompanije iz Slovenije nisu na listi zbog malog kapaciteta, dok kompanije iz Sjeverne Makedonije nisu dio analize s obzirom na to da je vjetropark Bogdanci bio jedini operativni vjetropark u 2022, a on je sastavni dio državne energetske kompanije ESM i ne objavljuje posebne finansijske izvještaje. Solarne kompanije nisu uključene u analizu jer su uglavnom manjeg kapaciteta i često ih razvijaju ili energetske kompanije kao dio svoje proizvodnje ili domaćinstva i preduzeća koja žele da smanje troškove energije.

Kompanije koje su obuhvaćene analizom BBA ostvarile su ukupan prihod od prodaje u iznosu od 290 miliona evra u 2022. godini, što predstavlja povećanje od 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Do ovog značajnog povećanja doveo je početak proizvodnje struje iz vjetroparka Senj kompanije Energija Projekt, koja je inače najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj.

Ono što je još uticalo na skok profita OIE kompanija u Adria regionu u 2022. godini jeste skok cijena struje zbog energetske krze.

Primjer kompanija u Hrvatskoj najbolje pokazuje kakav efekat na poslovanje je imao rast cijena struje. Na primjer, vjetroelektrana Senj, koja prodaje struju izvan sistema podsticaja, ostvarila je tri puta veći prihod od vjetroelektrane Čibuk 1, koja potpada pod sistem podsticaja, iako su obje vjetroelektrane slične snage.

Kompanije koje je analizirala BBA imale su prosječnu ponderisanu EBITDA maržu od čak 86 odsto u 2022. godini, što je neuobičajeno visoko za proizvodne kompanije, posebno u okviru energetskog sektora.

Obrazloženje analitičara BBA za veću maržu leži u tome da nakon što je postrojenje izgrađeno, troškovi poslovanja su minimalni zbog korišćenja besplatnih izvora u procesu proizvodnje (u ovom slučaju vjetra).

Pored toga, vjetroelektrane su potpuno automatizovane i ne zahtijevaju veliki broj zaposlenih. O tome najbolje govori podatak da je prosječan broj zaposlenih u 2022. bio sedam.

Ostali operativni troškovi obično uključuju premije osiguranja, troškove konsultantskih i upravljačkih usluga, kao i troškove bankarskih usluga naknade.

Više kamatne stope ugrožavaju rast OIE

Iako se vjetroelektrane mogu pohvaliti niskim operativnim troškovima, najveći trošak leži zapravo u njihovoj izgradnji. Obezbjeđivanje sredstava za izgradnju uglavnom je najteži zadatak investitora.

Glavna prepreka koja trenutno stoji na putu razvoja OIE jesu viši troškovi finansiranja izazvani povećanjem kamatnih stopa od centralnih banaka širom svijeta.

Skuplje finansiranje predstavlja izazove u finansiranju projekta, vrši pritisak na profitabilnost, i povećava rizik od servisiranja obaveza zbog povišene kamatne stope, ukazuju analitičari BBA.

Depositphotos

Uprkos značajnim troškovima vezanim za razvoj projekta u ranoj fazi životnog vijeka projekta, proizvođači energije vjetra u Adria regionu uspjeli su da postignu skroman nivo zaduženosti, s prosječnim odnosom neto duga/EBITDA od 3,2x u 2022.

Ovo dostignuće se može pripisati izuzetno profitabilnoj godini koju su doživjele neke od vodećih vjetroelektrana u Hrvatskoj, što je dovelo do povećanja marži i značajnog smanjenja zaduženja.

Pad cijena struje uticaće na profitabilnost

Cijene električne energije na berzama su u padu u poređenju s rekordima dostignutim 2022, a taj pad u prosjeku iznosi i do 60 odsto.

Analitičari BBA zaključuju da će ovaj pad cijena struje uticati i na prihode proizvođača koji posluju na spot tržištu u 2023. i 2024. godini.

Međutim, naši analitičari ukazuju na to da cijene struje ipak ostaju povišene u poređenju s periodom prije energetske krize.

Naime, prosječne cijene od početka 2024. do danas skoro su udvostručene u odnosu na petogodišnji prosjek prije energetske krize, odnosno u periodu od 2016. do 2020. godine. To će za OIE kompanije donijeti izvjesno olakšanje s obzirom na rast kapitalnih troškova zbog većih kamatnih stopa.

 

---tekst dopunjen video sadržajem

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar