.webp){kind=icon}
Zemlje Zapadnog Balkana imaju dovoljno potencijala u solarnim i vjetroelektranama za proizvodnju četiri puta više električne energije nego iz elektrana na plin, štedeći milijarde eura i izbjegavajući znatne emisije ugljika u tom procesu, navodi se u novom izvještaju Global Energy Monitora.
Podaci u Global Wind and Solar Power Trackers pokazuju da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zajedno mogu pohvaliti s 23 gigavata (GW) potencijalnog kapaciteta za solarnu i energiju iz vjetroelektrana – projektima koji su najavljeni ili su u fazi izgradnje – što je gotovo 70 posto više nego prije godinu dana i usporedivo je s potencijalnim kapacitetom u Njemačkoj.
Dok se Srbija trenutno može pohvaliti najvećim udjelom operativnog (444 megavata ili 29 posto) i potencijalnog (10,9 GW ili 47 posto) kapaciteta za solarnu i vjetro energiju u regiji, rizikuje zaostajanje jer su Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija prestigle Srbiju u dodavanju novog kapaciteta tokom posljednjih nekoliko godina.
Ipak, operativni kapaciteti solarnih i vjetroelektrana u regiji čine samo sedam posto regionalnog energetskog miksa (1,5 GW). U isto vrijeme, samo šest posto (1,3 GW) potencijalnih kapaciteta je u izgradnji i vrlo je vjerovatno da će postati operativni.
Kako bi otključale ovaj potencijal, vlade trebaju riješiti prepreke povezane s planiranjem i izdavanjem dozvola te razviti podržavajuće zakonske okvire i komplementarnu infrastrukturu za izgradnju čiste i fleksibilne mreže.
"Zoniranje za obnovljive izvore energije trebalo bi se provoditi s rigoroznim ekološkim mjerama. Lokalne zajednice također bi trebale biti aktivno uključene u projekte i imati koristi od njih", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države trebaju prihvatiti solarnu i energiju iz vjetra umjesto plina kao mjeru energetske sigurnosti kako bi pomogli Zapadnom Balkanu da dosegne svoj puni potencijal čiste energije.
Zapadni Balkan je u jedinstvenoj poziciji jer regija nije već okovana plinskom infrastrukturom. Vjetar i solarna anergija su najdostupniji, a odabir obnovljivih izvora energije ekološki je potez koji ima ekonomskog smisla. Ali potrebno je više političke volje na domaćem planu, a EU i SAD bi se trebali zalagati za potencijal čiste energije u regiji umjesto da podupiru skupi plin koji zagađuje okoliš, stoji u izvještaju.
Pročitaj više: Ulaganja u solarnu energiju viša nego u sve druge izvore električne energije zajedno
Španska kompanija strateški pristupa rastućem solarnom tržištu na Balkanu
Koliki je značaj solarne energije na putu ka karbonskoj neutralnosti
Prelazak na OIE značiće i da se ukupna energija manje troši
"Ovaj ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije je vrlo dobrodošao korak, ali moramo osigurati da se provodi demokratski. Vlade bi trebale stvoriti okvire koji omogućuju rast energetskih zajednica. Razvojni programi također bi trebali otvoriti dio svojih projekata za lokalne zajednice i građane", kazao je Chris Vrettos, voditelj projekta u Evropskoj federaciji energetskih zajednica, REScoop.eu.
Dodaje da bi se na taj način mnogim domaćinstvima ponudio novi izvor prihoda, pružajući prijeko potrebne ekonomske perspektive, posebno zajednicama u bivšim rudarskim područjima.
Pippa Gallop, službenica za energetsku politiku Jugoistočne Evrope u Bankwatchu, kaže da je nakon godina pretjeranog oslanjanja na hidroenergiju osjetljivu na klimatske promjene, zadovoljstvo vidjeti da se solarna energija i vjetar konačno ubrzavaju na Zapadnom Balkanu.
"Izazov je sada ubrzati poboljšanja u prostornom planiranju procjenama okoliša i učestvovanje javnosti, kako bi se spriječilo oštećenje bioraznolikosti i izgradila podrška javnosti", dodala je Gallop.
Potencijali solarne energije u BiH
U izvještaju se navodi da BiH ima 157 MW operativnog kapaciteta solarne energije u velikom obimu i 135 MW kapaciteta vjetroelektrana. Od potencijalnih 5,1 GW solarne i vjetro energije u velikom obimu otprilike polovina je planirana za solarnu energiju (2,2 GW), a druga polovina (2,9 GW) za vjetroelektrane. Dalje se ističe da je značajno da je BiH jedini izvoznik električne energije u regiji, iako 60 posto njene električne energije dolazi iz uglja, dok većina ostatka dolazi iz hidroelektrana.
U nastojanju da se preusmjeri s uglja na čišće izvore energije, zemlja ima najmanje 121 MW planiranih projekata prelaska s uglja na obnovljive izvore, od kojih je najveća solarna farma Divkovići.
"Novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitoj kogeneraciji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2023. godine promovira ulogu prozjumera i energetskih zajednica te uvodi aukcije prilagođene za proizvodnju u velikom i malom obimu", stoji u izvještaju.
Zakon također pojednostavljuje administrativne procedure za izgradnju postrojenja za obnovljivu energiju. Nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana zemlje predlaže instaliranje postrojenja za obnovljivu energiju ukupnog kapaciteta 2 GW do 2030. godine, pri čemu će solarna energija činiti 1,5 GW tog kapaciteta.
Analitičari Bloomberg Adrije navode da su obnovljivi izvori energije (OIE) u proteklih 10 godina zabilježili drastičan rast u Adria regionu. U 2023. godini kapaciteti su dostigli 2,3 gigavata za solarnu energiju i 1,9 gigavata za energiju vjetra, što je za 687 posto i 455 posto više nego prije 10 godina. Adria region ima velike potencijale za razvoj OIE, ali su oni, uprkos drastičnom porastu u posljednjih 10 godina, i dalje nedovoljno iskorišteni. Međutim, finansijski rezultati kompanija koje su se odvažile da ulažu u OIE u regionu pokazuju da je za njih ovaj biznis itekako profitabilan.
Do rasta ulaganja u OIE u regionu u posljednjih desetak godina dovele su vladine podsticajne mjere, jeftinije investicije i privlačan povrat investicija. Analitičari BBA primjećuju da i u trenutnim okolnostima napuhanih troškova izgradnje i visokih kamatnih stopa, interesovanje za OIE u Adria regionu ne jenjava. "Broj projekata u procesu je dokaza da vrhunac kapaciteta OIE tek treba da bude dostignut", navode analitičari BBA.
