Zakon o električnoj energiji BiH i najavljena berza električne energije mogla bi još neko vrijeme sačekati. Kako stvari stoje, stručna zajednica još nije analizirala odredbe nacrta, jer on nije objavljen ni na stranici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, ni na portalu Ministarstva energetike Republike Srpske, a nije uvršten ni u dnevni red Vijeća ministara, zbog čega su sve procjene djelimične.
Kemal Obad, specijalista za analizu troškova energije pri međunarodnoj konsultantskoj kompaniji Trio Advisory, za Bloomberg Adriju je kazao da ono što je posebno problematično jeste da bez javno dostupnog teksta ne postoji mogućnost ozbiljne stručne rasprave o ključnim pitanjima.
Tu se, kako kaže Obad, postavlja mnogo pitanja koja se trebaju dobro analizirati - kakve će biti obaveze operatora prijenosa, kako će se definirati tržišna pravila i kakva će zaštita potrošača biti ugrađena u budući okvir.
Čitaj više
Bh. zakon o električnoj energiji: Zaštita izvoznika i šansa za milionske investicije
Ovako usklađeno zakonodavstvo i organizovana berza električne energije su ključni preduslovi za ulazak stranih investitora u projekte obnovljivih izvora energije.
18.04.2025
Moguća odgoda CBAM-a do 2027. godine - pet vijesti koje treba da znate
Zemlja ulazi u izazovan period primjene standarda i regulatornog okvira koji nameće EU. Republika Srpska je trenutno u prednosti u odnosu na Federaciju BiH, prvenstveno kada je riječ o regulatornom okviru.
28.02.2025
CBAM je izazov, može značajno da optereti domaću privredu
U Evropskom parlamentu već postoji inicijativa da se CBAM odgodi do 2027. godine, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
27.02.2025
Koliko je BiH daleko od ETS-a: Prijeti li nam veliki udar na privredu
Što prije donijeti državni zakon o električnoj energiji.
28.08.2024
"Sve dok tekst ne bude transparentan i dok ne prođe javnu i parlamentarnu raspravu, sve procjene ostaju djelimične. Precizni detalji još nisu poznati, a to otvara rizik od daljnjih političkih zastoja i mogućih sporova unutar entiteta, naročito jer je energetski sektor u BiH snažno decentraliziran", kazao je Obad.
Kada govorimo o berzi električne energije, koja je najavljena u okviru Zakona, Obad naglašava da je potpuno pogrešno vjerovati da je sama uspostava berze električne energije dovoljan i jedini uslov za izuzeće Bosne i Hercegovine od primjene CBAM-a.
CBAM uredba Evropske unije izričito propisuje da izuzeće za električnu energiju iz trećih zemalja nije pitanje samo jednog tehničkog koraka, nego rezultat ispunjenja strogo definiranog paketa međusobno zavisnih kriterija.
Obad kaže da organizirana berza električne energije jeste ključni element, ali prvenstveno zbog osiguranja transparentnosti. Berza omogućava da se cijena električne energije formira javno, kroz konkurentski proces u kojem učestvuju svi relevantni tržišni akteri. Ova cijena, utvrđena na berzi, postaje regulatorno provjerljiva i mjerljiva, eliminirajući prostor za skrivene subvencije ili manipulirane cijene koje bi mogle predstavljati nelojalnu prednost u trgovini s EU.
Standardizirani modeli berze
Berza električne energije u BiH će se morati organizirati prema modelu koji je standardiziran na svim relevantnim evropskim tržištima. Obad kaže da to podrazumijeva dva temeljna segmenta dan unaprijed (day-ahead) tržište, gdje se svakog dana do podneva ugovaraju količine za isporuku sljedećeg dana, i unutardnevno (intraday) tržište, koje omogućava da se višak ili manjak električne energije izbalansira tokom istog dana, sve do sat vremena prije fizičke isporuke.
Svaka transakcija na ovim tržištima prolazi kroz transparentni, javno objavljeni kliring, što znači da cijena svakog kilovat-sata (kWh) postaje jasno mjerljiva, uporediva i regulatorno provjerljiva.
"Ovakav model, usklađen s evropskim zakonodavstvom i praksom, nužan je preduslov za integraciju BiH u jedinstveno tržište električne energije Evropske unije i za priznavanje domaćih tržišnih cijena u okviru evropskog regulatornog sistema", naglašava Obad.
Depositphotos
Upravo ovako formirana tržišna cijena je ono što Evropska komisija koristi za procjenu stvarnog ugljičnog otiska električne energije ugrađene u proizvode iz Bosne i Hercegovine.
Međutim, Obad kaže da bi ta cijena bila priznata u EU, neophodno je i potpuno tržišno povezivanje s EU kroz tzv. market coupling – odnosno tehničko i regulatorno integriranje bh. berze sa susjednim tržištima Unije. Tek tada cijene s domaće berze mogu postati relevantne za evropske kalkulacije u okviru CBAM-a. "Sama transparentna i integrirana cijena nije dovoljna".
CBAM u prelaznoj fazi
Prema CBAM uredbi, država mora paralelno uspostaviti i sistem praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV sistem), kojim se za svaku tonu CO₂ precizno i nezavisno evidentira stvarna emisija.
Pored ovoga, potrebno je uvesti i sistem trgovanja emisijama ugljika (ETS), koji mora biti kompatibilan ili direktno integriran s EU ETS-om. To znači da domaći proizvođači električne energije moraju plaćati cijenu ugljika ekvivalentnu onoj koju plaćaju proizvođači u EU. Samo tada EU priznaje da su izvoznici iz BiH već snosili puni trošak svog karbonskog otiska i da nema osnove za dodatno oporezivanje na granici.
"Trenutno se CBAM nalazi u prelaznoj fazi, od 1. oktobra 2023. do 31. decembra 2025. izvoznici iz trećih zemalja, uključujući BiH, obavezni su kvartalno prijavljivati emisije, bez kupovine certifikata. Po važećem tekstu uredbe, pravi finansijski obračun (kupovina CBAM certifikata) trebalo bi da počne za robu isporučenu od 1. januara 2026. Komisija je, međutim, kroz tzv. Sustainability Omnibus paket predložila odgodu prodaje CBAM-certifikata do 1. februara 2027., što bi značilo da će se obaveza plaćanja odnositi na robu iz 2026., ali da će prvi certifikati biti kupljeni godinu kasnije, čim paket potvrde Vijeće EU i Evropski parlament", govori Obad.
Čak i s mogućom odgodom, bez ispunjavanja svih navedenih uslova uspostave transparentne berze, potpune integracije s EU tržištem, funkcionalnog MRV sistema i ekvivalentnog ETS-a, Obad kaže, berza električne energije sama po sebi neće biti dovoljna za izbjegavanje CBAM nameta.
Bosanskohercegovačkim izvoznicima i dalje prijeti obaveza kupovine CBAM-certifikata - jedina nepoznanica je hoće li prvi račun stići 2026. ili, ako Omnibus bude usvojen, početkom 2027.
U najavama nadležnih aktera koje smo mogli čuti u proteklom periodu, postoje tri ključne problematične tačke kada je riječ o ovom zakonu i berzi.
Obad kaže da je prva vremenski rok. "Zvaničnici tvrde da će prve aukcije krenuti najkasnije do kraja 2025, iako još nije ni objavljen nacrt državnog zakona na kojem bi tržište počivalo. Uporedimo li to s regionalnim primjerima, u Srbiji je, uz jasniji zakonski okvir i ranije pokrenute tendere, od usvajanja propisa do prvog dana trgovanja prošlo više od dvije godine", kaže Obad.
U BiH još nije ni započeta javna rasprava, što dodatno čini obećani rok neostvarivim bez izuzetno ubrzane i politički stabilne procedure.
Druga poruka koju Obad smatra spornom jeste da će sama berza "automatski" izbaviti zemlju iz režima. Regulativa EU zahtijeva i MRV sistem i uspostavu cijene ugljika kroz ETS ili ekvivalentan model. Nijedan od ta dva mehanizma zasad ne postoji u domaćem zakonodavstvu, pa tvrdnja o automatskom izuzeću stvara lažan osjećaj sigurnosti izvoznicima.
Treća je finansijski okvir, ističe Obad. Softveri za spot-trgovanje, kliring usluge i regulatorni nadzor berze zahtijevaju višemilionska ulaganja. Kaže da dosadašnje komunikacije ne razjašnjavaju hoće li ti troškovi teretiti državne ili entitetske budžete, elektroprivrede, ili će se prebacivati na tarife krajnjih korisnika.
Naglašava da dok se taj finansijski model ne iznese javno, priča o brzom i bezbolnom početku berze ostaje nepotpuna.
"Sve dok se ova tri pitanja ne razjasne, najave nadležnih o skorom startu tržišta električne energije služe više kao politički optimizam nego kao operativni plan", kazao je.
Ono što je realno očekivati jeste da Bosna i Hercegovina (BiH) može ostvariti značajan napredak ka operativnoj berzi električne energije, samo ako se nekoliko ključnih procesa odvija paralelno i bez novih političkih blokada.
Usvajanje nacrta prvi korak
Obad kaže da je prvi i najvažniji korak usvajanje i javna objava nacrta državnog zakona o električnoj energiji, čime bi se omogućila izrada podzakonskih akata i definirali temelji za organizaciju tržišta. Naglašava da bez jasnog zakona nema pravne osnove za bilo kakve tehničke ili investicione procese. Kao drugo ističe da kada nacrt ode u parlamentarnu proceduru, treba raspisati međunarodni tender za IT platformu koja će pokriti dan unaprijed i unutardnevne aukcije.
Podsjeća da iskustvo Srbije pokazuje da je od završetka tenderskog procesa do prvog dana trgovanja prošlo više od dvije godine, uprkos tome što je SEEPEX (Berza električne energije u Srbiji i jugoistočnoj Evropi) raspolagao gotovim zakonom i partnerstvom s EPEX-om (European Power Exchange). Razumna pretpostavka je da BiH neće biti brža, samo instalacija softvera, testni rad i obuka trgovaca traju bar 12 mjeseci.
Depositphotos
U istoj fazi mora se desiti i formalno imenovanje tržišnog operatora (NEMO - Nominated Electricity Market Operator), što zahtijeva odobrenje od državnog regulatora i registraciju na nivou EU. To je obavezno po EU Regulativi 2015/1222 o kapacitetima i upravljanju zagušenjima (CACM), kojom se svaka država obavezuje da imenuje bar jednog ovlaštenog operatora koji tehnički vodi spajanje cijena u dan unaprijed (day ahead) i unutardnevnom (intraday) segmentu. Hrvatska je CROPEX (Hrvatska berza električne energije) upisala na ACER-ovu listu NEMO-a još 2015. godine, a Srbija je SEEPEX službeno proglasila u junu 2022.
"Bez ovoga, BiH ne može integrirati svoje tržište s jedinstvenim evropskim tržištem električne energije, niti računati na relevantnu referentnu cijenu", kaže Obad.
Prema njegovom mišljenju, treći korak je izrada i usvajanje podzakonskih akata za MRV sistem i priprema za uvođenje ETS-a. Bez dokazanog, transparentnog i međunarodno priznatog sistema naplate emisija CO2, izuzeće od CBAM-a ostaje nemoguće. U ovom dijelu BiH znatno zaostaje, prvenstveno zbog političkog zastoja u usvajanju mape puta za MRV i ETS. CBAM uredba u članu 9. eksplicitno zahtijeva da treća zemlja demonstrira pouzdan MRV i "ekvivalentnu" cijenu ugljika da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje na granici.
Četvrti je strateški korak naglašava Obad, riječ je o formalizaciji procesa market couplinga, tehničkog i regulatornog povezivanja domaće berze s regionalnim i evropskim tržištima.
U praksi, to znači da NOSBiH i budući BiH NEMO trebaju učestvovati u regionalnim projektima multilateralnog povezivanja berzi.
Već postoji okvir - Energetska zajednica i ENTSO-E su krajem 2024. posredovali u dogovoru da se definira plan integracije tržišta Zapadnog Balkana u EU coupling. NEMO-i su u januaru 2025. podnijeli prijedlog plana integracije tržišta ACER-u (Agenciji za saradnju energetskih regulatora EU).
ACER bi do jula 2025. trebao odlučiti o tom planu, što je preduslov za uključenje novih berzi u EU sistem jedinstvenog upravljanja tržištem.
Uspostava vlastitog NEMO-a
Međutim, BiH neće moći učestvovati u market couplingu dok ne uspostavi vlastiti NEMO i dan unaprijed (day-ahead) tržište. Tek nakon toga može se priključiti regionalnim sporazumima.
Vrijedi spomenuti da je Crna Gora već sklopila aranžman za coupling s Italijom (preko podmorskog kabla), i taj proces je najdalje odmakao u regiji. Bez ove integracije, cijene formirane na domaćoj berzi neće biti međunarodno priznate, niti će imati težinu u obračunu CBAM-a. Realno, od trenutka uspostave funkcionalne berze do punopravnog uključivanja u EU tržište, potrebna je dodatna godina ili više.
Nikako manje važno pitanje na kraju svega, Obad kaže, izrada je i javna prezentacija transparentnog finansijskog modela za rad berze. Regionalna iskustva jasno pokazuju da troškovi softvera, kliringa i regulatornog nadzora godišnje dosežu i nekoliko miliona eura.
"U BiH još uvijek nije javno obznanjeno kako će ti troškovi biti pokriveni, iz budžeta, putem naknada od članova berze ili kroz nametanje na krajnje korisnike. Nedostatak finansijske strategije može direktno ugroziti održivost tržišta i obeshrabriti konkurenciju, što je suprotno ciljevima EU direktiva", kazao je.
Čak i uz optimalan razvoj događaja, prvi testni rad dan unaprijed aukcija na novoj berzi moguć je najranije krajem 2026. godine, kaže Obad, to potvrđuju i svi međunarodni izvori i uporedna regionalna iskustva (Srbija, Crna Gora).
Do tada bi, prema važećoj EU regulativi, CBAM već bio u punoj finansijskoj primjeni za robu iz BiH, što znači da će izvoznici iz naše zemlje vjerovatno platiti taksu na CO2 emisije prije nego što domaća berza postane instrument za neutralizaciju tog troška.
Naglašava da svaki mjesec odgađanja povećava rizik da BiH zaostane za regijom, a domaća industrija trpi dodatni finansijski pritisak.
"Dakle napredak je moguć, ali samo ako se svi procesi vode paralelno, pod političkim konsenzusom i uz punu transparentnost prema javnosti. BiH mora usvojiti zakon, osnovati berzu, uvesti MRV i ETS, osigurati market coupling i napraviti transparentnu finansijsku konstrukciju", zaključuje Obad.
Svako daljnje odugovlačenje direktno ugrožava konkurentnost privrede i sposobnost BiH da bude ravnopravan igrač na evropskom energetskom tržištu.
.webp){kind=icon}
