Koliko je BiH daleko od ETS-a: Prijeti li nam veliki udar na privredu

Ako do 2025. godine Bosna i Hercegovina ne uspostavi ETS sistem, roba koju izvozi postat će manje konkurentna. To će imati značajne posljedice za bosanskohercegovačku ekonomiju i sigurno veliki udar na privrednike. 

Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na energetsku transformaciju u skladu s pravilima Energetske zajednice.

Potpisivanjem Sofijske deklaracije, između ostalog, BiH se opredijelila da će u cilju podrške dekarbonizaciji u regiji Zapadnog Balkana raditi na uvođenju mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida (CO2) i na usaglašavanju sa sistemom za trgovinu emisijama Evropske unije (EU ETS - EU Emission Trading System). EU ETS predstavlja temelj klimatske politike EU (1 ETS je 1 tona CO2).

Trenutno se u EU emitira dvije milijarde tona CO2 na koje se plaća taksa. Cilj je smanjiti emisije kroz utvrđivanje cijena za ispuštene količine gasova s efektom staklene bašte iz energetskog sektora, industrije i sektora zrakoplovstva.

Mnogo je toga što treba uraditi kako bi se ispunile obaveze, još jedna od njih je uspostava sistema za trgovanje stakleničkim gasovima.

Mehanizam za granično prilagođavanje ugljika - CBAM, koji uvodi naknadu - tarifu na emisije ugljika za proizvode koji se uvoze u Evropsku uniju od 2026., kako najavljuju, znatno će utjecati na energetski sektor u Bosni i Hercegovini.

CBAM je trenutno vezan prvenstveno za uvođenje poreza na ugljik pri uvozu proizvoda kao što su cement, đubrivo, željezo, čelik, aluminij i električna energija.

Manja konkurentnost i ugrožavanje ekonomije

Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, za Bloomberg Adriju je kazao da ako Bosna i Hercegovina ne uspostavi funkcionalan Sistem trgovanja emisijama stakleničkih gasova, bit će primorana na Mehanizam prilagodbe emisija ugljika na granicama, tzv. CBAM. Praktično, CBAM predstavlja obračun naknada za emisije stakleničkih gasova sadržane u proizvodima koji se uvoze u zemlje Evropske unije iz trećih zemalja, a koje nemaju uspostavljen funkcionalan ETS, kompatibilan s onim u zemljama Evropske unije.  

"Ako do 31. decembra 2025. godine Bosna i Hercegovina ne uspostavi ETS, roba koju izvozi postat će manje konkurentna, čak i nekonkurentna na tržištu. To će imati značajne posljedice za bosanskohercegovačku ekonomiju. Ovo će biti najveći udar na naše privrednike", kazao je Lakić.

Naglašava da je zbog toga od izuzetne važnosti da se što prije donese državni Zakon o električnoj energiji, tržištu i prijenosu električne energije, kojim bi uspostavili i bosanskohercegovačku berzu električne energije.

Vedran Lakić (Fena)

 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadležno ministarstvo od kojeg očekuju da u vrlo kratkom roku predloži ovaj zakon.

"Ovo je interes svih privrednika Bosne i Hercegovine", naglašava Lakić.

Ono što sigurno najviše interesuje privrednike jeste šta će se desiti ako se ne uspostave svi spomenuti mehanizmi. Lakić kaže da je u ovom trenutku teško procijeniti novčane gubitke koje bi Bosna i Hercegovina trpjela u ovom slučaju.

"U indikativne svrhe napravljena je gruba kalkulacija posljedica neuvođenja ETS-a za segment električne energije, kojom se došlo do toga da bi u slučaju CBAM-a u budžet Evropske unije išao priliv od 220 miliona eura, dok bi u slučaju uspostavljenog ETS-a naknade u iznosu od 440 miliona eura ostale u budžetu Bosne i Hercegovine. To je također jedna od ključnih razlika", pojasnio je.

Vodik kao gorivo budućnosti

Uspostavom ETS-a na nivou Bosne i Hercegovine, naknade od emitiranih stakleničkih gasova ostale bi u budžetu zemlje, a od toga bi se dodatno mogli poticati projekti dekarbonizacije ekonomije naše zemlje.   

Mehanizam za granično prilagođavanje ugljika - CBAM u osnovi predstavlja uvoznu taksu na određene proizvode iz zemalja koje nemaju uveden sistem oporezivanja emisija CO2 koji je kompatibilan s evropskim sistemom trgovanja emisijama. EU na ovaj način štiti svoju privredu od nelojalne konkurencije proizvoda koji se uvoze u EU, a dolaze iz zemalja gdje emisije CO2 nisu adekvatno oporezovane.

CBAM treba osigurati da cijena uvozne robe u EU odražava cijenu ugljika koju domaći proizvođači plaćaju kroz ETS mehanizam, te treba spriječiti da se napori EU u smanjenju emisije CO2 ponište povećavanjem emisije CO2 izvan EU.

Važno je napomenuti da je, u suštini, CBAM u prvom redu klimatska, a ne fiskalna mjera kojom treba da se pune evropski budžeti, što proizilazi i iz činjenice da se CBAM neće primjenjivati na uvoz iz onih zemalja koje imaju sistem oporezivanja emisija kompatibilan sa EU ETS. 

Vodik se sve više smatra gorivom budućnosti zbog svojih značajnih prednosti u energetskoj industriji, s nizom ključnih pozitivnih aspekata, a tu mislim na ekološke aspekte.

Primjer za to je nulta emisija stakleničkih gasova, održiva proizvodnja putem korištenja OIE, energetskih aspekata kao što su visoka energetska gustina, tačnije mogućnost pohrane mnogo energije u malom volumenu, zatim fleksibilnost upotrebe, tačnije mogućnost korištenja u različitim oblicima kao što je npr. komprimirani vodik za pogon vozila ili kao sirovina u industrijskim procesima.

Pored spomenutog, tu su tehnološki aspekti, puno brže punjenje u odnosu na baterije, inovativne tehnologije za skladištenje i transport vodika te unapređenje metoda proizvodnje, što može značajno unaprijediti energetsku infrastrukturu, svakako, bitan je i ekonomski aspekt, diversifikacija energetskih izvora i potencijal za zapošljavanje te niz drugih pozitivnih aspekata. 

Evropska komisija

Ministar Lakić pojašnjava da uvođenje pilot projekata za proizvodnju vodika može pomoći u testiranju tehnologija, smanjenju troškova i razvijanju tržišta. Dodaje da ovi projekti mogu služiti kao model za širu primjenu u budućnosti.

"Saradnja s međunarodnim partnerima i organizacijama može pomoći Bosni i Hercegovini da pristupi finansiranju, tehnologijama i iskustvima koja su potrebna za razvoj vodikovog sektora", kazao je.

Mnoge evropske zemlje, posebno one koje su također ovisne o fosilnim gorivima, ulažu u vodik kao dio svoje energetske strategije.

Bosna i Hercegovina može se inspirisati ovim primjerima i primijeniti najbolje prakse i tehnologije. 

I zemlje regije razmatraju vodik 

Zemlje u regiji Balkana, poput Hrvatske i Srbije, također razmatraju vodik kao dio svojih energetskih strategija, što može pružiti priliku za saradnju i zajedničke projekte. 

Iako vodik kao gorivo donosi brojne prednosti, važno je napomenuti da postoje i izazovi, kao što su troškovi proizvodnje i skladištenja, kao i potreba za razvojem infrastrukture.

Međutim, s napretkom u tehnologiji i rastućim ulaganjima u istraživanje, ali i pripremom BiH kroz donošenje odgovarajućih strateških planova i ulaganja, vodik može igrati ključnu ulogu u budućoj energetskoj tranziciji zemlje, odnosno ima potencijal da igra važnu ulogu u održivoj energetskoj budućnosti. 

Međunarodno preuzete obaveze, a tu prvenstveno mislimo na obaveze preuzete Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, u BiH provodi MVTEO, zajedno s nizom institucija u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na ulogu nadležnih entitetskih ministarstava energije, ali i okoliša. Isti slučaj je i s aktivnostima na uspostavi sistema trgovanja emisionim jedinicama (EU ETS).  

Lakić napominje da je na sastanku Vijeća ministara Energetske zajednice u novembru 2021. godine usvojena Mapa puta za dekarbonizaciju zemalja Energetske zajednice, te da je u okvir Ugovora uveden i Četvrti energetski paket "Čista energija za sve Evropljane", čime je iniciran proces dekarbonizacije elektroenergetike u ugovornim stranama.

U Mapi puta za dekarbonizaciju navode se obaveze ugovornih strana za implementaciju alata za dekarbonizaciju, a jedan od osnovnih je uvođenje EU ETS modela.

"U najskorijem periodu Bosna i Hercegovina mora, kao i druge ugovorne strane, usvojiti strateške ciljeve dekarbonizacije i implementirati ključne mehanizme za njenu realizaciju ako želi biti izuzeta od primjene prekograničnog mehanizma za karbonsku prilagodbu CBAM", kaže Lakić. 

CBAM kao državni prihod

U najkraćem, ako u Bosni i Hercegovini ne uvedemo sistem trgovanja emisijama gdje bi "penali" ostajali u državi, primjena CBAM-a, tačnije prekograničnog mehanizma za karbonsku prilagodbu, značila bi prihod koji bi putem taksi/nameta bio uplaćivan u EU.  

"Bosna i Hercegovina se opredijelila za uvođenje EU ETS, te odgađanje uspostave jednog takvog mehanizma nema opravdanje, naročito iz razloga što bi suprotno navedenom dosta ugrozilo privredu Bosne i Hercegovine, odnosno izvozno orijentirane kompanije", navodi Lakić.

Električna energija proizvedena iz fosilnih goriva Evropi više nije prihvatljiva, Lakić kaže da je potrebno promijeniti paradigmu, te razmišljanja i djelovanje u energetskom sektoru usmjeriti ka potencijalima koje naša država ima, a to je korištenje OIE za proizvodnju električne energije, ali i pojačati implementaciju mjera energijske efikasnosti u svim prepoznatim sektorima kao što su industrija, usluge, zgradarstvo, transport i druge.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je upravo mjesto gdje se, putem i na prijedlog MVTEO, niz oficijelnih akata mora donijeti i uputiti u parlamentarnu proceduru, kako bi ovaj, ali i svi drugi relevantni mehanizmi u energetskom sektoru profunkcionisali, odnosno kako bismo pratili trendove u Evropi i donosili moderne zakone u skladu s međunarodno preuzetim obavezama. Lakić dodaje da ako ne bude razumijevanja, već od sljedeće godine ćemo morati plaćati visoku cijenu za to.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije poduzima sve što je u njihovoj moći, ali je za to potrebno da i drugi akteri završe svoj dio posla. 

Neophodna finansijska podrška

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović nedavno je kazao da je što prije potrebno osigurati dovoljno finansijskih sredstava, prvenstveno od EU, jer je BiH zemlja u razvoju i nije u mogućnosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Prema njegovom mišljenju, bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno provesti pravednu tranziciju ugljenih regiona.

"ETS sistem i CBAM imaju zajednički cilj određivanja cijena emisija stakleničkih gasova ugrađenih u istu robu na osnovu posebnih emisionih jedinica. Shodno pravilima koja regulišu implementaciju CBAM tokom njegove prelazne faze, primjena se može odgoditi do 2030. godine kada je riječ o proizvodnji električne energije", kazao je Bajramović za Fenu.

Bajramović dodaje da treba kreirati uslove za intenzivno investiranje u obnovljive izvore, posebno pripremiti prenosnu i distributivnu mrežu da prihvati nove obnovljive izvore, jer je ona potkapacitirana.

Prema njegovim riječima, obaveza primjene CBAM mehanizma ili ulaska u ETS šemu trgovine emisijama je jedan od dva neizbježna scenarija. Te troškove moraju platiti potrošači, pri čemu je trošak CBAM prihod EU, a trošak ETS postaje prihod Bosne i Hercegovine.

Očekuje se da cijene CBAM i ETS certifikata budu približno iste.

"Za Bosnu i Hercegovinu je najbolje da se uveže u sistem ETS, koji je jednak EU ETS. Trenutno je cijena električne energije oko 100 EUR/MWh, dok je cijena ETS 63 eura po toni. Ako uzmemo da je cijena ETS čitavo polugodište bila ista, onda bi za ovo polugodište 2024. godine za proizvodnju iz termoelektrana od 4 TWh, u budžet Bosne i Hercegovine trebalo uplatiti 210 miliona eura, u suprotnom bi putem CBAM, ova sredstva ili još veća otišla kao prihod EU", zaključio je Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.