Naknada za CO2 kuca na vrata izgubljenog energetskog sustava BiH

Zabrinutost se sve više provlači u rečenicama u kojima se spominje i energetski sektor Bosne i Hercegovine. Obnovljivi izvori energije nisu dostatni za opskrbu tržišta, distributivna mreža je slaba točka, blokovi termoelektrana rade desetljećima dulje nego što je planirano, Blok 7 u Tuzli je još uvijek upitan a problemi u rudinicima se gomilaju. Na vrata kuca i naknada za ugljen dioksid.

Stabilnost i sigurnost energetskog sustava BiH su pod značajnim pritiskom zbog godina, pa i desetljeća, nemara nadležnih institucija i vlasti. Oprečni stavovi su prisutni u javnosti kada se razgovara o rješenju za trenutnu situaciju. Jedni vide spas u obnovljivim izvorima energije i zelenoj tranziciji dok se drugi ne žele odreći termoelektrana i proizvodnje električne energije na ugalj.

Naknade kucaju na vrata

Najavljeno je financijsko opterećivanje emitera ugljen dioksida koje treba očekivati od 2026. godine, bilo u obliku Mehanizma za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM) ili Sustava trgovanja emisijama (ETS). Oba mehanizma će značajno utjecati na sektor proizvodnje električne energije iz uglja.

CBAM uvodi naknadu/tarifu na emisije ugljika za proizvode koji se uvoze u EU od 2026, navodi ekonomista Haris Abaspahić. "Osim električne energije, ključni sektori koji su pogođeni su željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij i vodik, a koji zajedno čine gotovo jednu trećinu izvoza BiH ili 10 posto BDP-a zemlje u 2022.", dodao je.

RiTE Ugljevik

Bosna i Hercegovina se odlučila za uspostavu Sustava trgovanja emisijama (ETS) do 2026. godine kako bi ublažila potencijalni negativni učinci CBAM-a i ostvarila domaći prihod za podršku prijelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljen dioksida u relevantnim sektorima. "ETS znači da emiteri plaćaju emisije u obliku ugljičnih kredita kojima se trguje na bh tržištu emisija", rekao je Abaspahić.

Ukoliko se uspostavi ETS u BiH, u proračunima Federacije BiH i Republike Srpske ostat će više od 440 milijuna eura, naveo je ranije Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ukoliko BiH bude plaćala CBAM, onda će se u proračun Europske unije priliti oko 220 milijuna eura iz BiH, dodao je. Obračun je rađen za cijenu od 50 eura po toni CO2.

Uvođenje ETS sustava sastavni je dio Nacionalnog klimatskog i energetskog plana (NECP) koji je usuglašen na tehničkoj razini i predan Energetskoj zajednici. Vraćen je nakon što je utvrđeno da NECP BiH nema dovoljno klimatskih ambicija i nedostaju datumi i planovi za postupno ukidanje ugljena. Također, politike i mjere su deskriptivne umjesto s mjerljivim ciljevima.  

Plan također uključuje gašenje elektrana na ugljen ukupne snage 410 MW i dodavanje elektrana na obnovljive izvore energije veće od 2.000 MW do 2030. godine. Prema posljednjim dostupnim podacima, u proizvodnji električne energije u BiH prednjače termoelektrane s 73,1 posto.

Financiranje za postupno ukidanje proizvodne struje iz uglja trebalo bi se osigurati putem ETS-a, te instrumenata kao što su Zapadnobalkanski investicijski okvir, EU plan oporavka i investicija te nedavno objjavljeni EU Plan za rast za Zapadni Balkan, ističe Abaspahić.

"Ovakav pristup bi poslao i snažan signal privatnom sektoru, uključujući banke, da aktivno sudjeluje u zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine, te iskoriste brojne poslovne prilike", dodao je.

Međutim, kako je više nezvaničnih izvora potvrdilo za Bloomberg Adriju, trenutno nastaje problem 'balona' dozvola za OIE. Interes je velik te je broj zahtjeva za proizvodnju električne energije iz OIE sukladan tome. U isto vrijeme se izdaje više dozvola nego što će mreža moći podnijeti što otvara nova vrata za arbitražne sporove.

OIE u BiH se suočavaju i s još jednim tehničkim problemom vezanim za mrežu. Naime, najveći solarni i vjetro potencijal u BiH se nalazi na području gdje je distributivna mreža najslabije razvijena.

Geografsko blago

Bosna i Hercegovina bogata je rudama. Među njima je i ugalj koji se eksploatira i koristi još od kraja 19. stoljeća. No, brojni termo blokovi u BiH su zastarjeli i ispadima utječu na stabilnost isporuke električne energije. Termoelektrana Kakanj je jedan od boljih primjera gdje su godine sustigle sustav i tehnologiju proizvodnje električne energije iz uglja. Tuzla je drugi.

JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) je uputila do sada tri opomene pred raskid Ugovora s pozivom da izvođač izvrši svoje obaveze i pristupi realizaciji Ugovora. Posljednja opomena poslana je 27. srpnja / Bloomberg Adria

Alternativno rješenje je potpisano još 2014. godine kada je planiran projekt Blok 7 u Termoelektrani Tuzla. Kineski Konzorciji je 27. kolovoza 2014. godine potpisao Ugovor o izgradnji Bloka 7. Rješenje još nije na vidiku jer i dalje nije prisutna jasna politička odluka za ovaj projekt. Blok 7 je trebao biti zamjenski blok za postojeće kapacitete u TE Tuzla i njegovim ulaskom u pogon 2025. godine, prestaće  s radom blokovi 3, 4 i 5.

Ugovorom sa EP BiH kineski konzorcij se obavezao da će u budući blok preko partnera Alstom i Siemens, instalirati kotao, turbinu i generator, američke kompanije General Electric (GE). Ova tvrtka je u jesen 2020. godine odustala od učešća u projektima zasnovanim na uglju. Sada se čeka rješenje ovog pitanja te konačna odluka da li će se ulaziti u arbitražni spor.