.webp){kind=icon}
Mehanizam za granično prilagođavanje ugljika (CBAM) koji uvodi naknadu/tarifu na emisije ugljika za proizvode koji se uvoze u Evropsku uniju od 2026. značajno će uticati na energetski sektor u Bosni i Hercegovini. Osim električne energije, ključni sektori koji su pogođeni su željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij i vodik, a koji zajedno čine gotovo jednu trećinu izvoza BiH ili 10 posto BDP-a zemlje u 2022.
"Posebno smo se fokusirali na trgovinu ugljičnim vodikom, odnosno trgovinu emisijama štetnih plinova", kazao je medijima Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, uoči otvaranja Mostar hydrogen foruma, čija je centralna tema "VODIK (H2) od proizvodnje do primjene u industriji i prometu".
Implementacija direktiva EU
Ukazao je na značaj CBAM-a i upozorio na to da prilikom izvoza robe iz BiH, a posebno čelika, željeza, cementa i tekućeg vodika nećemo biti konkurentni ukoliko taj porez budemo plaćali zemlji u koju izvozimo, te naglasio da bi te vrste poreza trebalo da ostaju u BiH.
"Nažalost, određene direktive Evropske unije nisu još uvijek prihvaćene i implementirane u BiH, a mi nastojimo da podignemo svijest o tome kako bismo približili široj javnosti, a prije svega tijelima vlasti koji je to značaj i šta zapravo možemo izgubiti", kazao je Vuković, te naglasio: "Ako pravovremeno ne uđemo u te sustave, mi ćemo na nivou godine gubiti 300 miliona KM izvoza, a upitan je veliki broj radnih mjesta koji je vezan za ove industrije".
Kako bismo danas govorili o ugljiku kao nekom gorivu budućnosti, kako je naglasio, prethodno je pitanje da li ima dovoljno koncentracije novih izvora energije i šta s njima, ako nismo u sistemu CBAM-a, jer se radi o sistemu spojenih posuda i veliki je značaj podići svijest svih nas o tome.
ETS sistem
Kako je Bloomberg Adria ranije pisala, BiH se odlučila za uspostavu Sistema trgovanja emisijama (ETS) do 2026. godine kako bi ublažila potencijalne negativne učinke CBAM-a i ostvarila domaći prihod za podršku prijelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljendioksida u relevantnim sektorima. "ETS znači da emiteri plaćaju emisije u obliku ugljičnih kredita kojima se trguje na bh. tržištu emisija", rekao je ekonomista Haris Abaspahić.
Ako se uspostavi ETS u BiH, u budžetima Federacije BiH i Republike Srpske ostat će više od 440 miliona eura, naveo je ranije Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ukoliko BiH bude plaćala CBAM, onda će se u budžet Evropske unije priliti oko 220 miliona eura iz BiH, dodao je. Obračun je rađen za cijenu od 50 eura po toni CO2.
Uvođenje ETS sistema sastavni je dio Nacionalnog klimatskog i energetskog plana (NECP) koji je usaglašen na tehničkom nivou i predan Energetskoj zajednici. Vraćen je nakon što je utvrđeno da NECP BiH nema dovoljno klimatskih ambicija i nedostaju datumi i planovi za postupno ukidanje uglja. Također, politike i mjere su deskriptivne umjesto s mjerljivim ciljevima.
Plan također uključuje gašenje elektrana na ugalj ukupne snage 410 MW i dodavanje elektrana na obnovljive izvore energije veće od 2.000 MW do 2030. godine.
