Berza električne energije BiH mogla bi postati dio tržišta EU za tri godine

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nedavno je jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, čime je napravljen važan korak ka ispunjavanju dugogodišnjih međunarodnih obaveza zemlje. Ipak, konačno usvajanje ovog zakona još uvijek čeka potvrdu u Parlamentu BiH. Usvajanjem ovog zakona, BiH će ispuniti jedan od ključnih uslova za izuzeće od mehanizma prekograničnog usklađivanja ugljenika (CBAM) na izvoz električne energije.

Podsjetimo, ovaj zakon je kao obaveza pred institucijama BiH već od 2012. godine, a njegovo usvajanje predstavlja značajan dio Reformske agende.

Strateški efekti i berza električne energije

Da je utvrđivanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH važan korak ka integraciji zemlje u zajedničko energetsko tržište Evropske unije za Fenu je izjavio Zijad Bajramović, predsjednik bh. komiteta CIGRE (BHK CIGRE).

Pored ispunjavanja dijela međunarodnih obaveza, ovaj zakon donosi i niz strateških efekata, a poseban značaj ima uspostavljanje berze električne energije – operatora organiziranog tržišta koji će djelovati kao ugovorna strana između prodavača i kupaca na tržištu električne energije.

Fena

 

"Optimistične procjene govore da bi berza mogla biti formirana i integrisana u interno Evropsko tržište električne energije u roku godinu dana nakon donošenja zakona", kazao je Bajramović za Fenu.

Dalje pojašnjava da je u okviru procesa uvezivanja tržišta potrebno donijeti i potpisati nekoliko desetina prilagođenih i usklađenih ugovora, sporazuma i pravilnika sa susjednim i regionalnim berzama i kompanijama, što zahtijeva period najmanje od dvije do tri godine. Bajramović napominje da su se u okviru BHK CIGRE, kroz savjetovanja i okrugle stolove u posljednjih sedam do osam godina intezivno, vodile aktivnosti oko stvaranja uređenog veleprodajnog tržišta i uspostave berze električne energije u BiH. Sve je to bilo u skladu sa pravnom stečevinom EU, koja se zasniva na principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminatornosti.

To je posebno važno, ističe, kada se zna da je Bosna i Hercegovina imala značajan i pozitivan fizički obim neto izvoza električne energije u periodu 2018-2023. od prosječno 4 TWh, što predstavlja 25 posto njene proizvodnje. Međutim, u prošloj 2024. i tekućoj 2025., zbog nedostatka uglja i loše hidrologije, imala trend pada neto izvoza.

"I dalje je izvoz pozitivan i na godišnjem nivou od 2 TWh i to zahvaljujući prije svega nezavisnim proizvođačima električne energije koji praktično svu proizvedenu energiju izvoze", dodao je Bajramović.

Podsjeća da je formiranje berze električne energije i povezivanje sa regionalnim tržištem jedan od uslova eventualnog izuzeća BiH od primjene CBAM-a. Bajramović pojašnjava da je jedan od uslova da neka zemlja bude izuzeta od primjene CBAM mehanizma jeste da su u nacionalno zakonodavstvo implementirane glavne odredbe EU propisa vezanih za funkcionisanje organizovanog tržišta električne energije i povezivanje tržišta i njihova implementacija u tehničkom i organizacionom smislu. Bajramović smatra da je nedostatak utvrđenog zakona to što je izostavljen prirodni gas, koji je bio uključen u raniji prijedlog, s obzirom na to da je poznato da će sljedeći zadatak biti usklađivanje našeg zakonodavstva sa EU pravnom stečevinom u oblasti transporta i skladištenja gasa.

Iz EU su jasni - primjena CBAM-a kreće u januaru 2026.

Iz Delegacije EU u BiH ranije su za Bloomberg Adriju kazali da puna primjena CBAM-a, uključujući i finansijsku obavezu kupovine CBAM certifikata za pokriće stvarnih emisija CO₂, počinje 1. januara 2026. godine.

Prema zakonodavstvu EU, ne postoji pravni osnov za odgodu ove obaveze, ni za BiH, niti za bilo koju drugu zemlju koja nije članica Evropske unije, kažu iz Delegacije. Naglašavaju da se BiH mora na vrijeme pripremiti kako bi do januara 2026. godine u potpunosti ispunila sve obaveze koje proizlaze iz ovog mehanizma.

Depositphotos

 

Mehanizam za ugljično prilagođavanje na granicama EU stupio je na snagu 1. oktobra 2023. godine. Tokom prelazne faze, kompanije iz zemalja koje izvoze određenu robu u EU, poput čelika, cementa, đubriva, aluminija i električne energije, moraju podnositi kvartalne izvještaje o emisijama ugljendioksida (CO₂) sadržanim u određenim kategorijama proizvoda. Ova faza ne uključuje finansijska plaćanja, ali je obavezna. Za zemlje koje nisu članice, poput BiH, CBAM se primjenjuje jednako, osim ako zemlja ne uspostavi nacionalni sistem trgovine emisijama (ETS) koji EU prizna kao ekvivalentan svom sistemu. Druga opcija je mogućnost da se dokaže da su na izvezene proizvode već plaćeni troškovi emisije ugljika kroz sistem koji EU priznaje kao ravnopravan.

Također, izvoz električne energije može biti izuzet iz CBAM-a samo ako je uspostavljena berza električne energije i ispunjeni su drugi tehnički uslovi. Međutim, ovo izuzeće se neće odnositi na ostale proizvode obuhvaćene CBAM-om.