Smijenjeni venezuelanski čelnik Nicolas Maduro možda je sam učinio više na slabljenju kineske prisutnosti u ekonomiji svoje zemlje nego što bi to ikada mogao Donald Trump.
Dok se američki predsjednik, svega nekoliko dana nakon rušenja Madura, okreće uklanjanju suparnika i protivnika poput Kine, u sjeni tih događaja ostaje činjenica da je Madurova 12 godina duga vladavina već dovela do postupnog raspadanja finansijskih veza s Pekingom. Ono oslabljeno partnerstvo koje je preostalo u snažnom je raskoraku s onim što je Maduro nazivao "savršenom unijom" s Kinom, kako je to opisao izaslaniku predsjednika Xi Jinpinga samo nekoliko sati prije šokantnog hapšenja prošlog vikenda.
Iako je Kina i dalje najveći kupac venezuelanske nafte, uz milijarde dolara koje Caracas duguje Pekingu, bilateralna trgovina dosegla je vrhunac godinu prije nego što je Maduro preuzeo vlast. Kineski krediti također su rekordno visoki bili 2012. godine, nakon čega su počeli slabiti, navodi Tang Xiaoyang, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Tsinghua.
Od tada su se ekonomske veze s Venezuelom hladile dok je zemlja tonula u haos, a cijene sirovina padale, i to u trenutku kada se Kina nastojala profilirati kao zagovornik Globalnog juga i protuteža poretku predvođenom Sjedinjenim Državama.
Oslabljen odnos danas znači da Peking vjerovatno neće ulaziti u uzvratne poteze s Trumpom dok SAD pokušava proširiti svoj ekonomski utjecaj u Venezueli. Unatoč kineskim izrazima nezadovoljstva zbog Madurovog pada i naglašavanju važnosti nastavka isporuka nafte iz Venezuele, Peking će se vjerovatno kloniti pristupa kakav je primjenjivao tokom eskalacije trgovinskog rata sa SAD-om.
Prema službenim podacima, u 2025. kineski uvoz iz Venezuele bio je na putu da se svede na svega osam posto količina koje je Kina kupovala prije 13 godina. Istodobno, kineska direktna strana ulaganja u Venezueli iznosila su 318 miliona dolara u 2024. godini, što je manje od desetine nivoa iz 2018. godine, pokazuje godišnje izvješće kineske vlade objavljeno u septembru.
Bilateralna trgovina između Kine i Venezuele dosegnula je vrhunac 2012. | Bloomberg
"Gotovo deset godina Kina već pokušava zaštititi se od postojećeg rizika", rekao je Stephen Kaplan, vanredni profesor na Elliott School of International Affairs pri Univerzitetu George Washington. "Uglavnom vidimo Kinu, koja se povlači iz ranijih obveza i ograničava rizike."
Caracas i dalje mora vratiti oko 20 milijardi dolara Kini, uključujući zaostale obveze nakupljene posljednjih godina, navodi Kaplan, autor knjige Globalizing Patient Capital: The Political Economy of Chinese Finance in the Americas. Venezuela je 2016. zatražila moratorij na dug, pri čemu joj je dopušteno plaćanje kamata, ali ne i glavnice, rekao je.
Kina je postala ključni vjerovnik Venezuele 2007. godine, kada je prvi put osigurala sredstva za infrastrukturne i naftne projekte pod tadašnjim predsjednikom Hugom Chavezom. Procjene govore da je Peking putem državnih banaka do 2015. odobrio više od 60 milijardi dolara kredita osiguranih isporukama nafte.
Venezuela je desetljećima trpjela loše upravljanje koje je nagrizlo naftnu infrastrukturu, potaknulo dugotrajna razdoblja hiperinflacije i natjeralo milione ekonomskih i političkih migranata da pobjegnu u susjedne zemlje i Sjedinjene Države. Kupovina venezuelanske nafte činila je tek četiri posto kineskog uvoza sirove nafte u 2025. godini, nakon što je proizvodnja tokom Madurovog mandata naglo pala.
Kineska ulaganja u Venezueli urušila su se pod Madurom | Bloomberg
Dok se Kina postupno povlačila iz Venezuele, nastavila je nuditi nove kredite drugim latinoameričkim ekonomijama poput Brazila i Argentine, koje izvoze ključne minerale i metale za baterije, pokazuje analiza instituta Lowy.
"Venezuela je pri samom dnu kada je riječ o trenutnim ekonomskim vezama Kine s latinoameričkim zemljama", rekao je Tang s Tsinghue, koji je vodio nekoliko istraživačkih projekata naručenih od kineskog Ministarstva vanjskih poslova.
Tačnu procjenu preostale kineske finansijske uključenosti u Venezueli teško je dobiti.
Kineski službeni vjerovnici odobrili su Venezueli kredite ukupne vrijednosti 106 milijardi dolara, a ukupni nepodmireni javni dug i dug uz državno jamstvo prema njima iznosio je oko 44,5 milijardi dolara u 2017., prema podacima koje je prikupio AidData, istraživački centar pri Univerzitetu William & Mary u Virginiji.
No novije brojke teško je pratiti jer je Caracas nakon državnog bankrota 2017. prestao objavljivati detaljne informacije o tim obavezama, rekao je Brad Parks, izvršni direktor AidDatae.
"Suština je da niko s velikom sigurnošću ne zna koliko Venezuela danas duguje kineskim vjerovnicima", rekao je. "Moguće je da postoji znatan iznos dodatnog, neprijavljenog javnog duga prema Kini."
Venezuela je obaveze prema Kini podmirivala gotovinom od izvoza nafte u Aziju, pri čemu su kupci ugovorene isporuke plaćali uplatom sredstava na račune državnih zajmodavaca poput Kineske razvojne banke, navode američki i kineski naučnici.
Međutim, američka pomorska blokada i pad venezuelanske proizvodnje nafte poremetili su otplate, rekao je Tang. Kineske kompanije imaju vrlo ograničenu prisutnost u Venezueli, pri čemu su naftne kompanije imale tek sporednu ulogu zbog nacionalizacije imovine i operativnih poteškoća.
Osim nafte, kineske kompanije djelovale su i u sektorima poput energetike, građevine i telekomunikacija, no mnoge su se u posljednje vrijeme povukle iz zemlje.
Više od polovice od 48 kineskih kompanija registriranih u Venezueli nije imalo aktivno poslovanje. Mnoge su pružale usluge ili realizirale jednokratne prodaje venezuelanskoj vladi, pokazuje istraživanje koje su proveli Benedicte Bull i Antulio Rosales, profesori sa sjedištem u Oslu i Torontu.
Hoće li Kina uspjeti vratiti posuđeni novac ovisi o američkom planu za Venezuelu, rekao je Tang. Još je uvijek "posve nejasno šta će SAD sljedeće poduzeti".
.webp){kind=icon}
